Vijeće je najviši organ Grada Mostara, odgovorno za sva pitanja koja su u skladu sa ustavima i zakonom u njegovoj nadležnosti.
Ono nadzire rad Gradske uprave i Gradonačelnika. Svaki Vijećnik je predstavnik građana. Gradsko vijeće je jednodomno i sastoji se od 35 vijećnika, ima predsjednika i dva zamjenika, koji ne mogu biti iz reda istih konstitutivnih naroda. Vijeće sve odluke donosi većinom glasova ukupnog broja izabranih vijećnika. Dvotrećinska većina potrebna je za usvajanje odluka: o urbanističkom planu za teritoriju Grada; o izmjenama i dopunama Statuta; o usvajanju i izvršenju budžeta; o priznanjima i nagradama Grada; o smjeni gradonačelnika, predsjednika i zamjenika Vijeća; o izgledu grba, zastave i ostalim simbolima kako je određeno Statutom; o davanju naziva ulicama, trgovima i mostovima; te o ostalim pitanjima utvrđenim Statutom.
Da bi radilo što efikasnije i odgovornije, Vijeće organizuje Klubove konstitutivnih naroda, Klubove vijećnika, Radna tijela Vijeća i Komisije za gradska područja.
Vijeće ima tri kluba konstitutivnih naroda: Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Klubovi naroda djeluju sa ciljem unapređenja rada Vijeća, zaštite interesa svakog konstitutivnog naroda u Vijeću i rješavanja sporova u postupku odlučivanja o pitanjima vitalnog nacionalnog interesa u skladu sa Ustavom i Statutom. Klubovi predlažu Vjeću sva imenovanja i postavljanja pripadnika svakog naroda u Vijeću, kao i na pozicije izvršne vlasti u Mostaru.
U Vijeću djeluju i Klubovi vijećnika političkih stranaka, koalicija i nezaivsnih vijećnika, kao osnovni oblik njihovog organizacionog djelovanja. Ovi Klubovi se posebno angažuju u pripremi i predlaganju dnevnog reda sjednica, rješavanju sporova u postupku donošenja akata, kao i u svim drugim prilikama koje nalažu međustranačko dogovaranje. Kako bi unaprijedilo efikasnost i uskladilo rad, Vijeće uspostavlja Kolegij Vijeća kojeg čine: predsjednik Vijeća i njegovi zamjenici, predsjednici klubova vijećnika i klubova konstitutivnih naroda, predsjednici stalnih radnih tijela, gradonačelnik ili njegov ovlašteni predstavnik; i sekretar Vijeća. Kolegij, između ostalog utvrđuje prijedlog Programa rada Vijeća i radnih tijela Vijeća, osigurava realizovanje prava i dužnosti vijećnika u obavljanju njihove funkcije i uloge, osigurava saradnju sa klubovima vijećnika i između njih, osigurava saradnju sa klubovima konstitutivnih naroda i između njih, koordinira rad radnih tijela Vijeća, osigurava saradnju Vijeća i Gradske uprave, prati izvršavanje zaključaka i odluka Vijeća i izvršenje programa Vijeća i pomaže predsjedniku u pripremi sjednica Vijeća.
Gradsko vijeće Mostara ima sljedeća radna tijela: Odbor za finansije i poresku politiku, Odbor za stambeno-komunalne poslove, Odbor za infrastrukturu i saobraćaj, Odbor za urbanizam, građenje i zaštitu okoline, Odbor za ekonomski razvoj, Odbor za društvene djelatnosti.
Vijeće također obrazuje i sljedeće komisije: Komisiju za Statut, pravna akta i nadzor zakonitost, Komisiju za izbor i imenovanja, Komisiju za odnose sa vjerskim zajednicama i nevladinim organizacijama, Komisiju za zaštitu ljudskih prava, žalbe i predstavke, Komisiju za saradnju i udruživanje lokalnih vlasti, Komisiju za odlikovanja i priznanja, Komisiju za posebne kategorije stanovništva, Komisiju za povratak izbjeglih i raseljenih lica.
Kako nastaju zakonodavne odluke u Mostaru
Postupak za donošenje odluka i drugih akata Vijeća pokreće se inicijativom za donošenje akata, koja mora sadržavati razloge za njeno pokretanje.
Inicijativu za donošenje akta Vijeća može podnijeti: svaki vijećnik, radno tijelo Vijeća, gradonačelnik, odjeli za upravu i upravne organizacije, mjesni uredi, javna preduzeća i druga pravna lica, građani i njihova udruženja.
Pravo na podnošenje prijedloga odluka i drugih akata koje donosi Vijeće imaju ovlašteni predlagači, a to su: svaki vijećnik, klubovi vijećnika, klubovi konstitutivnih naroda, radna tijela Vijeća, gradonačelnik. Najčešće Gradonačelnik Mostara kroz odjele Gradske uprave i njihove stručne službe počinje postupak donošenja oduka - taj materijal se u formi "prijedloga od gradonačelnika" dostavlja predsjedniku Vijeća. Potom stručne službe Vijeća vrše provjeru i organiziraju rad odbora Vijeća uz koordinaciju sekretara sa predsjednikom Vijeća.
Tek tada prijedlog ide na sjednicu, a nakon usvajanja, konačna verzija objavljuje se u Službenom glasniku.
