Dnevni red

BOSNA I  HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE  I  HERCEGOVINE
HERCEGOVAČKO  NERETVANSKI  KANTON
GRAD MOSTAR
GRADSKO VIJEĆE

Broj: 01-04-218/22
Mostar, 04.05.2022. godine
                                                          Izvod iz  Zapisnika
sa 20. redovne sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara održane dana 13.04.2022. godine u Gradskoj vijećnici  Grada Mostara u
                                                             10,00 sati
Predsjednik Gradskog vijeća gosp. Salem Marić je  pozdravio sve prisutne i pozvao sekretara Gradskog vijeća gđu. Mariju Soldo da izvrši prozivku vijećnika.
Nakon prozivke konstatovano je da je na sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara  prisutno 33 vijećnika, jedan vijećnik će se naknadno pridružiti.
Predsjednik je konstatovao  da postoji kvorum za rad današnje sjednice i pročitao je:
                                                                      
                                                                Dnevni red
1.  Vijećnička pitanja (članak 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara)
2.  ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „ŠIRI
     KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“
3.  ODLUKA o  donošenju PROGRAMA uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i
      dopune Regulacionog plana  „ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I
      AUTOBUSNOG TERMINALA“
4.   ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „RODOČ
      III“  
5.   PROGRAM uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i dopune Regulacionog plana
     „RODOČ III“
6.  ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program uređenja    
      „ZGONI II“)
7.   ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program uređenja
      „CENTAR  II“
8.   ODLUKA  o  pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za
      „STAMBENO POSLOVNU ZONU GNOJNICE“
9.   ODLUKA o pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za „KOČINE“
10. ODLUKA o davanju dodatnih ovlaštenja Komisiji za stručnu ocjenu
11. ODLUKA o davanju prethodne saglasnosti na kreditno zaduženje kod Razvojne banke
      Vijeća Evrope  (CEB)
12. ODLUKA o donošenju i provođenju Programa zauzimanja javnih površina na području
      Grada Mostara
13. ODLUKA o donošenju i provođenju Programa razmještaja kioska na području Grada
      Mostara
14. ODLUKA o donošenju i provođenju Programa razmještaja reklamnih panoa i displeja na
      području Grada Mostara
15. ODLUKA o donošenju i provođenju Programa razmještaja urbanog mobilijara na
      području Grada Mostara

Predsjednik je otvorio raspravu po Dnevnom redu.
U raspravi   učestvovali: Gradonačelnik, Arman Zalihić,Silvio Bubalo, Predsjednik, Damir Šunjić, Marija Soldo, Vesna Šunjić, Vlatko Marinović, Slaven Bevanda, Irma Baralija, Adela Gosto
Gradonačelnik
Je predložio da se  u Dnevnom redu Odluke od 12 do 15 se prebacuju u nacrt Odluka.
Predsjednik
Je  predložio dopunu Dnevnog reda:
Tačkom - Odluka o imenovanju Komisije za provedbu postupka dodjele gradskog građevinskog zemljišta putem javnog konkursa.
Otvorio je raspravu po Dnevnom redu
U raspravi   učestvovali: Arman Zalihić, Silvio Bubalo, Predsjednik, Damir Šunjić, Marija Soldo, Vesna Šunjić, Vlatko Marinović, Slaven Bevanda, Irma Baralija, Adela Gosto
Arman Zalihić
je predložio da se na  na Dnevni red 20. sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara uvrsti:
-  tačku 9, Zaključak o izradi Prijedloga Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana Centar I, to je ovaj Regulacioni plan koji obuhvaća veći dio Centralne zone,
Silvio Bubalo
Ispred Kluba vijećnika HRS-a za Dnevni red tražimo da se skinu tačke 2, 3, 4, 5, 11, 12, 13, 14 i 15. Obrazloženje- član 87, stav 1 Poslovnika o radu kaže, da se dostavljaju materijali za sjednicu skupa s prijedlogom Dnevnog reda i materijalima po pojedinim tačkama Dnevnog reda. Za sve ove nabrojane tačke nismo dobili materijale u skladu s Poslovnikom.
Predsjednik
Prvo ćemo se izjasniti o prijedlogu dopuna Dnevnog reda. Znači bila su dva prijedloga za dopunu Dnevnog reda.
Prvi prijedlog ( od Predsjednika)
-Odluka o imenovanju Komisije za provođenje postupka dodjele gradskog građevinskog zemljišta putem javnog konkursa.
Glasanje: 24”Za” , 5 “Protiv” 2  “Suzdržana”
Prijedlog za dopunu Dnevnog reda je usvojen.

Drugi prijedlog je bio prijedlog vijećnika Zalihića i Kluba SDP-a,
- tačka 9, Zaključak o izradi Prijedloga Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana Centar (to je o Regulacioni plan koji obuhvaća veći dio Centralne zone)
Zaključak glasi:
Član 1, Obavezuje se Odjel za urbanizam i građenje Grada Mostara da u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zaključka dostavi Gradskom vijeću Grada Mostara prijedlog Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana Centar I.
Član 2, Prijedlog Odluke iz člana 1 ovog Zaključka treba predvidjeti raspisivanje međunarodnog javnog poziva za arhitektonsko-urbanističko rješenje Regulacijskog plana Centar I.
Član 3, Prijedlog Odluke iz člana 1 ovog Zaključka treba predvidjeti stavljanje van snage Odluku o pristupanju izradi Regulacijskog plana i Program uređenja u obuhvatu ulica Kneza Domagoja, Hrvatskih branitelja, Bulevar Narodne revolucije iza stambenog objekata „Mukoša“, do Ulice Adema Buća, granicom obuhvata Regulacijskog plana historijskog gradskog područja Grada Mostara, desnom obalom rijeke Neretve do Ulice kardinala Stepinca, Službeni glasnik Grada Mostara 15/2010.
Član 4, Prijedlog Odluke iz člana 1 ovog Zaključka treba predvidjeti zabranu gradnje u obuhvatu Regulacijskog plana Centar I do njegovog usvajanja.
Član 5, Zaključak stupa na snagu danom objavljivanja u „Službenom glasniku Grada Mostara“.
Glasanje: 18”Za” , nema “Protiv”  13“Suzdržanih”
Prijedlog  za dopunu Dnevnog reda nije usvojen.

Treći prijedlog je bio Kluba HRS-a da se skinu tačke 2, 3, 4, 5, 11, 12, 13, 14, 15.
Glasanje: 9 ”Za”, 3 “Protiv”  17 “Suzdržanih”
Prijedlog  za dopunu Dnevnog reda nije usvojen.

Predsjednik je dao konačan Dnevni red na usvajanje sa prihvaćenim prijedlozima za izmjene i dopune:
-Prijedlog Gradonačelnika za izmjene-da se Odluke od 12 do 15  prebacuju u nacrt Odluka  i -Prijedlog Predsjednika Vijeća za dopunu - Odluka o imenovanju Komisije za provođenje postupka dodjele gradskog građevinskog zemljišta putem javnog konkursa.
Glasanje: 24”Za” , 8 “Protiv”  1“Suzdržan”
Izmjenjeni Dnevni red je usvojen.
Usvojeni Dnevni red:

1.  Vijećnička pitanja (član 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara)
2.  ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „ŠIRI
     KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“
3.  ODLUKA o  donošenju PROGRAMA uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i
     dopune Regulacionog plana  „ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG
     I AUTOBUSNOG TERMINALA“
4.  ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plan „RODOČ
      III“  )
5.  PROGRAM uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i dopune Regulacionog
     plana „RODOČ III“
6.  ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program
     uređenja „ZGONI II“
7.  ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program
     uređenja „CENTAR  II“
8.  ODLUKA  o  pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za
    „STAMBENO POSLOVNU ZONU GNOJNICE“
9.  ODLUKA o pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za
     „KOČINE“
10. ODLUKA o davanju dodatnih ovlaštenja Komisiji za stručnu ocjenu
11. ODLUKA o davanju prethodne saglasnosti na kreditno zaduženje kod Razvojne
       banke Vijeća Evrope  (CEB)
12. NACRT ODLUKE o donošenju i provođenju Programa zauzimanja javnih površina
      na području Grada Mostara
13. NACRT ODLUKE o donošenju i provođenju Programa razmještaja kioska na
      području Grada Mostara
14. NACRT ODLUKE o donošenju i provođenju Programa razmještaja reklamnih
      panoa i displeja na području Grada Mostara
15. NACRT ODLUKE o donošenju i provođenju Programa razmještaja urbanog
      mobilijara na području Grada Mostara
16. Odluka o imenovanju Komisije za provođenje postupka dodjele gradskog
      građevinskog zemljišta putem javnog konkursa

Nakon toga prešlo se na rad po tačkama Dnevnog reda

Incijative

Ad.1) Vijećnička pitanja (član 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara)

Na današnjoj sjednici je dogovoreno da se ne postavljaju vijećnićka pitanja.

Zapisnik

Ad.2.) ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana
„ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“
Izvjestilac Mario Kordić, Gradonačelnik Grada Mostara
Dijelom  sam poslušao ovu raspravu i  uz dužno poštovanje i vaše znanje ni ja osobno ne mogu za tri dana, možda ni za 30 dana do kraja sve grafičke priloge pogledati i da mi bude sve jasno. Naime, radi se o jednoj vrlo kompleksnoj materiji i o struci. Tako da ona priča jesmo li dobili materijal dan ranije ili dan kasnije, naravno poštujući Poslovnik, neću ulazit sad u tu priču, međutim evo upravo iz tog razloga bih zamolio direktora Zavoda da nam prezentira ovo i mislim da je  jučerašnji način, koji vjerojatno isto ne postoji u Poslovniku da direktor Zavoda dođe pa da detaljno objašnjava Planove, to pokazuje samo dobru volju, odnosno način na koji mi radimo i koliko nam je bitna transparentnost, da smo pozvali sve zainteresovane vijećnike da dođu i da daju svoje prijedloge, da malo razumiju materiju.
Salem Bubalo Direktor Zavoda za prostorno uređenje
Danas  imamo prijedlog  Regulacionog plana, jednog, drugog i trećeg i svih ovih programa koji su uvršteni danas u  sjednicu za usvajanje.
Kad se radi o Željezničkoj stanici, mi smo zajedno sa nosiocem pripreme uradili kompletan ovaj Regulacioni plan u izmjenama, prvo ispoštovali plan višeg reda, Prostorni plan, gdje se uklapa ovaj dokument u Prostorni plan. Drugo, uzeli smo sve parametre postojećeg stanja i pokazali da tamo nema nekih velikih odstupanja od Plana koji je već bio na snazi. Bilo je određenih potreba za intervencijama, sve smo uvažili projektne zadatke koji su ovdje postavljeni i dali smo koncept ovoga Regulacionog plana vama sada u prijedlogu koji je prošao kroz fazu nacrta i javne rasprave i smijem kazati da na ovome Planu nije bilo nekih značajnijih primjedbi u toku javne rasprave koje smo mi i pokušali otkloniti i ugraditi.    
U raspravi   učestvovali:Damir Šunjić, ing. Mirza Šahović, Zavod za prostorno planiranje Predsjednik, Kažimir Miličević, Marko Novak, Stanko Ćosić, Salem Bubalo, Senadin Hamzić, Zavod za prostorno planiranje, Arman Zalihić
Predsjednik
Odbor za urbanizam je  razmatrao  ovu tačku i rečeno je  da ovaj Plan može ići na Dnevni red i da su ispoštovane   procedure.
Jučer smo na ovom Odboru dobili dobro obrazloženje od gospodina Šahovića za mirujući saobraćaj glavne ulice, da pokušavamo riješiti  vozila sa glavne ulice na tri lokacije, evo da i radi građana kažem da je to  kod zgrade iza „Razvitka“, i da je to  kod „Konaka“, i na taj način bi glavnu ulicu mogli staviti kao dvosmjernu ulicu, što bi nam bio i cilj u konačnici, ali moje pitanje glasi, da li je ovaj kapacitet ove dvije garaže previše i da li bi ovo što vi predlažete za rješenje mirujućeg saobraćaja na glavnoj ulici bilo dovoljno da ovu spratnost garaže u C  bloku da li postoji to mogućnost struke da se ona kaže poslovno-garažni prostor, da imamo mogućnost ako zadovoljimo sve, govorim samo radi budućnosti da ne dođemo u priliku nikad nam neće bit puna, to je nekih 600 i nešto garažnih mjesta, obadvije,  govorim i ovoj drugoj, o B i C, znači ipak je to veliki broj vozila, da ne bi došli u situaciju da je nemamo nikad punu, da ostavimo možda mogućnost gornjeg ili jednog sprata i za poslovni dio, ako postoji mogućnost?

Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Mi smo razmatrali tu mogućnost najdobronamjernije i evo mislim da je ovakav stav u jednom dijelu i razuman, da ova gornja dva sprata pošto ima dosta spratnosti ovdje, minus dva, prizemlje i četiri sprata, da gornja sva sprata ostavimo za ovaj poslovni dio koji će ukomponovat i ove potrebe određenih aktera koji mogu da pronađu tu sutra neki sadržaj i aktivnosti i po osnovu mirujućeg saobraćaja i po osnovu određenih aktivnosti dva sprata da damo da se tretira kao poslovni dio, ne garažni nego poslovni
ing. Mirza Šahović, Zavod za prostorno planiranje
Ovdje se radi o konceptu javne garaže gdje mi hoćemo da uradimo na  Titovoj ulici 3 javne garaže kojima mi skidamo auta sa Titove ulice da bi dobili Fejićevu konačno pješačkom zonom, da bi dobili Carinu  prohodnu, kompletan saobraćaj da riješimo, dakle cijelo ono usko tijelo dakle i saobraćajno pretovareno i sa stanovništvom.
Dakle, ove 3 lokacije su ključne za Titovu ulicu u koju se ne smije dirnuti „Konak“, ovo kod „Razvitka“ i ova kod Željezničke stanice, dakle bilo koja druga lokacija za bilo kakve druge poslovne prostore dolazi u obzir, zato što je ovo po 700 metara jedno od drugog, ako dirnemo u jednu od ove 3 lokacije mi više ne možemo riješiti stacionarni saobraćaj na lijevoj obali Neretve, sigurno, kvalitetno, i ovo je mal kapacitet, znači nekih od 450 do 500 auta ima otprilike na Titovoj ulici parkiranih i po Fejićevoj, ovo je 1.100 sve zajedno, dakle to je malo a ne da će puno bit, to je svega riješeno negdje 70%, nismo mi sa time sav problem  riješili, ali smo pokušali riješit barem 70% problema. Dalje „Konak“  njime ne samo da rješavamo ovaj saobraćaj, on nam otvara Brankovac kompletan i otvaramo kvart Grada koji je danas zaboravljen, da ne kažem što imamo pristup Starom gradu puno lakši. Dakle, ovo je cjelokupno rješenje, mi nismo ovo mogli prikazati zato što se radi o 3 različita Plana, mi nemamo Odluku o izradi Regulacionog plana Centralna gradska zona u kojoj se radi ovaj, u kojem se nalazi ova kod bivše Jugobanke, „Konak“ je opet u Regulacionom planu ovaj master Plan, dakle Stari grad koji je na federalnom nivou i ovo je treći, ali moramo gledat kompletno rješenje. Dakle, ne možemo gledati izdvojeno saobraćaj ili izdvojeno Regulacione planove, nego moramo kompletno, evo i Prostorni plan koji sad radimo još  nije urađen, koji bi zaštitio prostor. Dakle, mi moramo zaštititi prostor kao struka, a vi vijećnici kao građani, pod jedan kao građani ovog grada moramo zaštititi ključne tačke u ovom Gradu, dakle prostor da možemo nešto da intervenišemo.
Damir Šunjić
Evo cijenim sav rad i trud koji je Zavod za prostorno uređenje i čitava ekipa uložila za izradu ovog Plana, a vjerujem i da je izostavljanje ovog Zapisnika sa javnih rasprava i pitanja, odnosno odgovora iz Plana,  tehnička greška budući da ste ih dostavili ovdje, da mi ne bi nešto usvajali što nismo pročitali i vidjeli molim vas da sad za govornicom pročitate pitanja i odgovore, da to uđe u stenogram i onda da možemo usvojit ove Planove.
Kažimir Miličević
Ja ću samo tehnički  vezano za obuhvat D ovoga Plana. Znači pošto smo imali dosta upita s terena vezano za imovinsko-pravne odnose, a vezano za Autobusnu stanicu i pravo služnosti, samo bih poručio zainteresovanim stranama, da Gradsko vijeće nije mjesto gdje će se rješavati ti imovinsko-pravni sporovi, da imovinsko-pravne sporove svoje riješe na pravim mjestima za to, a to su sudovi.
Marko Novak
Mene zanima na koji način je formirana cijena naknade za uređenje koja je propisana u Programu uređenja, evo konkretno ovoga Plana? Pitanje postavljam iz razloga što je u odnosu na prošlu cijenu ova cijena smanjena za nekih otprilike 12 KM po kvadratnom metru. U međuvremenu, ako ja dobro znam, a znam ovo područje, nije bilo neke veće gradnje ni izgrađenosti, da bi ta cijena u međuvremenu zbog izgrađenosti bila umanjena, a zbog smanjenja ove cijene Budžet grada Mostara će vjerojatno izgubiti negdje između 500.000 ili 1.000.000 KM naknade za uređenje građevinskog zemljišta.
Stanko Ćosić
Mene zanima ovaj član 4 što se tiče rušenja objekata, jesu li to legalni ili nelegalni objekti i na koji način  to tako brzo radit jer smo vidjeli evo ovdje i preko puta nas koliko treba truda i muke da se bilo šta tako uradi,  ne znam koji su objekti, rekli su da imaju neki objekti predviđeni za demoliciju, da li ste  utvrdili vlasništvo tih objekata?
Salem Bubalo
Znači kad se radi jedan obuhvat Regulacionog plana on sadrži i svoju posebnu tematsku cjelinu demolicija. Evo konkretno ovdje vidimo,  vlasništvo Grada, gdje se „Vodovod“ tretira kao zona koja je u vlasništvu Grada, da bi se nešto moglo novo planirati na tom lokalitetu on mora dobiti dozvolu za uklanjanje, isto kao što objekat treba dozvolu za izgradnju tako objekat treba i dozvolu za uklanjanje ili demoliciju. Ovdje vidimo objekte koji su u vlasništvu grada i oni su podložni demoliciji, što se sutra u ovome konkretnom dijelu kad se radi o postojećem stanju na terenu tačno zna koliko je to kvadrata korisne površine uplanirano sutra i na osnovu toga se  jedan dio troškova ubacuje u stavku rušenje postojećih objekata. Kad se tiče o drugim objektima koji su vlasništvo nečije, program koji se donosi zove se javni interes, gdje na osnovu javnog interesa vijeća koje donosi usvajanje tog i tog dokumenta koji postaje pozitivan propis Grada, se defniše sutra pravni osnov za provođenje eksproprijacije na onim objektima koji se trebaju ukloniti i gdje se sutra po procedurama Zakona o eksproprijaciji i stručnih procjena vrši pravična naknada prema onome čiji je to objekat, znači u postupku javnog interesa.
Senadin Hamzić, predstavnik Zavoda za prostorno uređenje
Na prigovor da je prošli put u Programu uređenja bila cifra od 82 KM po metru kvadratnom u odnosu na danas koja je izašla na 70,17 KM, obrazlažem na sljedeći način, znači imamo troškove pripreme za svaki pojedinačni obuhvat Plana i troškovi opremanja,u pripremu spadaju  izrada geodetskih podloga, urbanistička dokumentacija, izrada samog Urbanističkog plana, otkup zemljišta i kultura, otkup postojećih objekata, rušenje postojećih objekata, znači čitav niz imamo predradnji da bi se došlo do troškova pripreme, a za troškove opremanja to nam daju pojedine javne institucije,od Vodovoda, od Elektrodistribucije, saobraćajne infrastrukture, zelenih površina, tako da smo u ovim predmetnim Regulacionim planovima dobili od javnih institucija te pokazatelje
U proteklom periodu od 10 godina rađena je infrastruktura, na prostoru recimo Titove ulice je urađena voda, kanalizacija, vršena je rekonstrukcija pojedinih ulica, znači na tom prostoru su ti troškovi izbačeni, nećemo ih dva puta uvrštavat u  opremanje kad su već urađeni u proteklih 10 godina, ne samo na tom dijelu, negdje su urađene i zelene površine i urađeni su parteri oko objekata i izgrađeni su sami objekti u odnosu na Plan, evo preko puta Željezničke stanice nikao je čitav niz blok zgrada i to se  normalno umanji za troškove uređenja građevinskog zemljišta.
Predsjednik
Ja ću pročitati odgovore na ova pitanja koja su bila na javnoj raspravi postavljena na traženje vijećnika Damira Šunjića
Prvo pitanje je bilo vijećnika Adila Šute: da li je objekat javne garaže uz Studentski dom u nivou ceste. Predlaže da namjena objekta bude poslovni objekat sa garažom, iz razloga zainteresovanosti za tu lokaciju nekih informatičkih tvrtki, kao i da spratnost objekta bude usaglašena sa spratnošću objekta Studentskog doma. Odgovor je: u izmjenama i dopunama Regulacionog plana „ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“ planirani objekat javne garaže spušten je na nivo postojeće saobraćajnice. Kad se radi o namjeni objekta veoma je bitno da ovaj objekat zadrži namjenu javne garaže budući da je isti samo dio sistema javnih garaža u gradu kojima bi se rasteretio sami centar grada, omogućila izmjena režima saobraćaja u gradu, a sve u cilju smanjenja intenziteta saobraćaja u gradu. Spratnost objekta je usaglašena sa susjednim objektom Studentskog doma.
Predstavnik „Globtour“ Međugorje pitanje: budući da je „Globtour“ Međugorje vlasnik prostora na Autobusnoj stanici zabrinuti su zbog planirane nadogradnje postojećim objektima i protiv su gradnje koja izlazi van gabarita postojećeg objekta. Istakao je da imaju 30 polazaka autobusa iz Mostara, dimenzije perona su neprikladne te bi radi spratnih autobusa visina natkrivenog dijela morala biti viša od 4 metra. Također je naglasio neriješeno pitanje služnosti pristupa objektu preko prostora Autobusne stanice. Odgovor: nema planirane dogradnje koja izlazi van gabarita objekta, objektu je i ranijim planom, a  isto je zadržano i sada, omogućen pješački pristup. Pravo služnosti, te pravo korištenja perona, nije predmet Regulacionog plana i treba biti riješeno nekim drugim postupkom. Predmet po zahtjevu „Globtoura“ i Autoprijevoza Mostar vodi se kod Službe za nekretnine i postupak je u toku.
Elvedin Marić, Medžlis Islamske zajednice pitanje: Medžlis Islamske zajednice Mostar kao vlasnik objekta Studentskog doma traži da im se omogući dogradnja objekta sa prednje strane prema Ulici maršala Tita i to prizemnog dijela radi proširenja kapaciteta restorana i kafea, moguće da bude i montažno-demontažni objekat. Odgovor: ne može se dopustiti tražena dogradnja objekta zato što bi ista remetila građevinsku liniju postojećih objekata.
Azra Mahinić, Udruženje porodica poginulih pripadnika Armije BiH, pitanje: pošto je objekat u kojem se nalaze prostorije udruženja ovim, a i ranijim Planom predviđen za demoliciju i na njegovom mjestu planirana izgradnja novih objekata, pita da li postoji mogućnost da se u okviru nekog od stambeno-poslovnih objekata planira i prostor za udruženje jer bi voljeli ostati na ovom lokalitetu. Odgovor: Regulacioni plan ne može odgovoriti na ovo pitanje. Predlaže se da se u koordinaciji sa Gradskom upravom uključe u postupak dodjele građevinskog zemljišta te da isti razmotre postoji li takva mogućnost.
Adil Šuta, vijećnik, pitanje, iznosi sugestiju da se na lokalitetu zelene površine uz objekt Željezničke stanice na kojem je planirano postavljanje spomenika planom ne precizira o kojom se spomeniku radi jer se traži nova lokacija spomenika civilnim žrtvama rata. Odgovor: sugestija prihvaćena.
Predstavnik BH Telecoma, pitanje: proširenjem Ulice maršala Tita izgubit će se parking mjesta ispred objekta BH Telecoma. Odgovor: objekat BH Telecoma nalazi se u obuhvatu Regulacionog plana Sjeverni logor te nije tema ovih izmjena i dopuna.
Predsjednik je zaključio raspravu po ovom pitanju i  predložio  odmah  raspravu o slijedećoj tački.

Ad.3.) ODLUKA o  donošenju PROGRAMA uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i dopune Regulacionog plana  „ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“
Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje:
Ove nejasnoće koje su bile upućene evo smo ih obrazložili i dali smo adekvatan odgovor za ovu cijenu koja je tražena i ovaj izračun koji se upotrebljava da se dobije do krajnje cijene.
Predsjednik
je  predložio da  odmah se raspravlja o  tačka 4 i 5,  i onda izvršiti glasanje za sve.  

4.    ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „RODOČ III“  
5.    PROGRAM uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i dopune Regulacionog plana „RODOČ III“
Izvjestilac je u ime Gradonačelnika Salem Bubalo direktor Zavoda za prostorno uređenje
O ovoj tačci dnevnog reda koja se odnosi na izmjene Regulacionog plana „Rodoč III“ smo jako puno potrošili i vremena i energije i stručnih savjeta i određenih sugestija i danas imamo to što smo iskristalisali u ovome prijedlogu Regulacionog plana koji smo dobili. Ja nemam ništa posebno ovdje dodati jer smo ovo toliko puta već analizirali i davali određene sugestije i usaglašavanja, danas imamo prijedlog ovih izmjena koje su  predložene, ako ima nešto posebno da se tretira kao izmjena ili dopuna nek se već ovdje iskaže u određenim stavkama da nešto ne odgovara dosadašnjem konceptu ili određenim stavovima koji su do sada ovdje ugrađeni i intervencija na namjene površina i na saobraćajni koncept i na infrastrukturne sadržaje i na kompletan ovaj dio koji čini jednu cjelinu Regulacionog plana „Rodoč III“.
Program uređenja smo isto tako radili prema ovome konceptu koji je već obrazložen na lokalitetu Regulacionog plana Željezničke i Autobuske stanice.
U raspravi su učestvovali:Stanko Ćosić, Kažimir Miličević, Salem Bubalo, Predsjednik
Stanko Ćosić je istakao da su uvažene primjedbe sa javne rasprave,  što se tiče  saobraćajnog rješenja, gdje je umjesto semafora ponovo vraćen kružni tok. I par pitanja: Jedno pitanje  što se tiče ove dionice, a to je, da li su predviđeni trotoari, pješačke staze i biciklističke staze duž ove dionice? Također bih zamolio za objašnjenje što se tiče motorizacije, zašto je 2,2 na ovom Regulacijskom planu, dok u prošlom Regulacijskom planu ona vidjeli smo da je manja, da je 2,0 čini mi se?  I možda prijedlog, znam koliko sam u pravu što se tiče urbanističko tehničkih uslova, da li se može dodati još jedna stavka pošto evo uostalom kao i u gradu posebno u Rodoču imamo tih nekih problema sa smećem i otpacima, da se kaže da u sklopu objekata stambeno poslovne namjene može se predvidjeti prostor ili mjesto za odlaganje otpada? Tako da na neki način možemo riješit taj problem. I jedna čisto tehnička stvar, što se tiče objašnjenja negdje sam vidio da kažu „povećani zahtjevi“, možda bi bilo bolje napisat „povećan broj zahtjeva investitora“.
Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Znači u profilima saobraćajnim koje ovdje vidite, sve prometnice na području obuhvata ovoga Plana su planirane i stavljene u najveći standard koji ova oblast zahtjeva, prvo smo ispoštovali kompletne kolovozne trake, ispoštovali smo zeleni pojas, biciklistički pojas, pješački pojas i u tome pješačkom pojasu ugrađeni su kontejneri, to je stručni izraz za propusne sutra buduće instalacije gdje nema više kopanja po nekoliko puta i zatrpavanja, znači ovdje se već ubacuju profili od 300 do 500 fi, da se sutra nesmetano mogu provlačiti određene instalacije za koje se ukaže potreba u određenim periodima.
Za ovaj dio određenih tehničkih uslova koji se tiču kontejnera i ostaloga, to se može stavit, ali se to rješava pojedinačnim urbanističkim, glavnim izvedbenim projektom u sklopu određenih cjelina da se tamo nađu i ove pozicije za odlaganje komunalnog otpada u sklopu jedne  stambene jedinice ili poslovnog objekta, itd. Što se tiče autobuskih stajališta, što se tiče svih ovih drugih mobilijarnih potreba koje jedna saobraćajnica zahtjeva, svi su oni ovdje ugrađeni  mada teško je  sve ovdje objasnit i pokazat, kad budemo raspravljali o ovom kompletnom razmještaju mobilijara i drugih  sadržaja u gradu, vidjeti ćete koliko je toga obrađeno i koliko je sve to prilagođeno svim  potrebama, tako da poštujem ovu sugestiju, itd.,
Kažimir Miličević je u ime Kluba vijećnika HDZ-a iznio jedan Amandman znači na  Regulacioni plan „Rodoč III“. Amandman 1, u članu 5 Odluke, pasus blok B, iza riječi „centralnih gradskih funkcija“ dodati „i zona kolektivno stanovanje spratnosti P0+P+6“. U istom stavu znači koeficijent izgrađenosti umjesto 1,50 1,80. U istom članu znači ove Odluke pasus blok D, iza riječi „centralnih gradskih funkcija“ dodati „i zona kolektivno stanovanje spratnosti P0+P+6“. Isto tako koeficijent izgrađenosti sa 1,50 na 1,80. Obrazloženje. Na osnovu analize postojećeg stanja i potreba za izgradnjom objekata za kolektivno stanovanje koji su srodni centralnim gradskim funkcijama potrebno je otvoriti mogućnost za takvu gradnju na ovim obuhvatima. Naime, u neposrednoj blizini ovih obuhvata B i D već postoje obrazovni objekti kao centralne gradske funkcije.
Predsjednik
je pročitao pitanja i odgovore sa javne rasprave po pitanju Regulacionog plana „Rodoč III“. Prvo pitanje je bilo Vedrana Šimunovića iz „INTERE“, predlaže da se uz cestu predvide biciklističke staze i trotoar, da se prilikom izgradnje i rekonstrukcije saobraćajnica postavi bužir kroz koji se naknadno mogu provući kablovi optički, da se sa obje strane ceste predvide drvoredi, također predlaže da se autobusna stajališta predvide na mjestima gdje je najveća frekvencija ljudi. Izričito se protivi semaforiziranim raskrsnicima, te insistira da se iste riješe kao kružni tokovi. Predlaže da se uz rijeku Neretvu predvidi šetnica. Odgovor: u izmjenama i dopunama Regulacionog plana „Rodoč III“ planirane saobraćajnice imaju sve potrebne elemente, a tu spadaju i trotoari, biciklističke staze, te zeleni pojas sa drvoredima, pa je time uvažena iznesena primjedba. Također je uvažena primjedba vezano uz tip raskrsnice, tako da su semaforizirana raskršća zamijenjeno kružnim tokom, u ovom planu radi se o jednom raskršću i budući da je na javnoj raspravi učesnicima predstavljeno kompletno saobraćajno rješenje naselja Rodoč, šetnica uz Neretvu je planirana.
Ante Vidačak, „SOKO“ d.o.o., pitanje: protestvuje da nisu pozvani vlasnici zemljišta iz bloka B i D prilikom pripreme i izrade izmjena i dopuna Regulacionog plana jer isti zahtijevaju da plan  bude urađen po principu zoninga sa definisanom udaljenošću od ulice, brojem parking mjesta i slično. Protivi se semaforiziranim raskrsnicima te insistira da se iste riješe kao kružni tokovi. Ne slaže se sa prijedlogom plana prema kojem je u blokovima B i D planirana maksimalna spratnost, to jest visina objekata do P+2, te naglašava da takvo rješenje nije razumno jer investitori nemaju ekonomsku opravdanost za ulaganje. Istako je da je visina naknade za uređenje veoma visoka, pogotovo u odnosu na druge dijelove grada. Stavlja primjedbu i na namjenu blokova B i D, a to su centralni gradski sadržaji. Odgovor: sugestija se djelimično usvaja s obzirom da je namjena predmetne lokacije u Prostornom planu Opštine Mostar centralne gradske funkcije, svi planovi nižeg reda se moraju uklapati u tu namjenu. Prijedlog povećanja spratnosti se usvaja, kao i prijedlog za kružne tokove, s obzirom na namjenu centralne gradske funkcije neophodno je uraditi detaljni urbanistički projekat.
Stanko Ćosić, vijećnik, pitanje: uz ovaj dokument uraditi izmjenu Programa uređenja građevinskog zemljišta, protivi se rješenju raskrsnice sa semaforima i traži da se umjesto njih planiraju kružni tokovi. Također predlaže da se uz prometnice planiraju biciklističke staze. Odgovor: izmjena plana će svakako pratiti i izmjena programa uređenja saobraćajnica, koja spaja novu gradsku magistralu sa južnom obilaznicom će se financirati iz drugih izvora tako da njena vrijednost neće ući u troškove uređenja zemljišta, čime će se automatski ova naknada smanjiti. Primjedbi na semaforizirana raskršća je udovoljeno pa se u prijedlogu izmjena i dopuna plana planira kružni tok, obuhvat ovoga plana je samo jedno takvo raskršće. Sugestija u vezi sa planiranjem biciklističkih staza uz saobraćajnice se  usvaja, iste su već predviđene uz planirane saobraćajnice.
Goran Jeličić, saobraćajni inženjer, pitanje: protivi se rješenju raskršća sa semaforima i traži da se umjesto njih planiraju kružni tokovi bez pješačkog prelaza koji bi usporili saobraćaj, predlaže izgradnju pasarele ili pothodnika za pješački promet. Odgovor: primjedbi na Primjedbi na semaforizirana raskršća je udovoljeno pa se u prijedlogu izmjena i dopuna plana planira kružni tok, u obuhvatu ovog plana je samo jedno takvo raskršće. Pitanje sigurnog pješačkog saobraćaja riješit će se projektom pojedinačnih saobraćajnica.
Borislav Bevanda, stanovnik Rodoča, pitanje: iznosi primjedbu da se ide u korist investitorima te samim tim zanemaruju potrebe ljudi koji žive na tom području, pita zašto je glavni kolektor udaljen od mjesta stanovanja samo 50 metara, iznosi primjedbu da se u bloku A nalazi nelegalna deponija, kao i ostali prisutni protivi se semaforiziranim raskršćima i traži da se ista riješe kao kružni tokovi, postavlja pitanje kako je riješen priključak objekata koji su planirani na glavni kolektor, predlaže da se uz glavnu planiraju i sporedne prometnice, kao i da se na saobraćajnicama planiraju autobusna stajališta. Odgovor: usvaja se primjedba za kružne tokove, svi kanalizacioni priključci su riješeni projektom vodovoda i kanalizacije koji je dostavio JP „Vodovod“, sporedne prometnice su već planirane kao i autobusna stajališta.
Dejan Kvesić, pitanje: iznosi primjedbu da je koeficijent izgrađenosti koji iznosi 1,0 mal, pita kolika je cijena rente naknade za uređenje i predlaže da spratnost u blokovima umjesto predloženih P+2 nadzemne etaže bude P+5 ili P+6 u smjeru urbanog centra. Odgovor: prijedlog se djelomično usvaja te se spratnost mijenja sa trenutnih P + 2 na P +4.
Davor Pehar, pitanje, iznosi prijedlog da kroz naselje Mahala budu planirane 4 saobraćajne trake, također predlaže da se uz saobraćajnice planiraju biciklističke staze. Odgovor: sugestije su prihvaćene, saobraćajnica koja spaja grad sa južnom obilaznicom je četverotračna, uz planirane saobraćajnice su biciklističke staze.
Damir Marijanović, pitanje, pita da li je ranije postojao saobraćajni projekat te šta je s nelegalno izgrađenim objektima. Odgovor: projekat saobraćaja je postojao, novo rješenje je usklađeno sa trenutnim projektom južne obilaznice i zaključcima javne rasprave.
Toni Šimunović, arhitekt, pitanje, koju klasifikaciju imaju prometnice u odnosu na finansiranje, podržava semaforizirana raskršća jer bi se kružnim tokovima dobila brža saobraćajnica koja bi presjekla Rodoč na dva dijela. Odgovor: prema svim pokazateljima i zaključcima javne rasprave utvrđeno je da su kružni tokovi adekvatno saobraćajno rješenje za ovaj Regulacioni plan, glavna četverotračna saobraćajnica nastavak Bulevera je izbačena iz Programa opremanja zemljišta te bi se trebala finansirati iz viših nivoa.
Evo tu su pitanja i odgovori koji su bili postavljeni na javnoj raspravi koje smo dobili. Pošto nije više bilo prijavljenih diskutanata, ja dajem pauzu 15 minuta, da se Gradonačelnik i predlagači usaglase oko ovog Amandmana.  
Radmila Komadina, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara je pročitala Amandman: u članu 5 ove Odluke, treći pasus, blok B, iza riječi „centralnih gradskih funkcija“ dodati „i zona kolektivno stanovanje spratnosti P0+P+6“, u istom stavu ovog člana koeficijent izgrađenosti je 1,80. U istom članu ove Odluke peti pasus, Blok D, iza riječi „centralnih gradskih funkcija“ dodati „i zona kolektivno stanovanje spratnosti P0+P+6“, i koeficijent izgrađenosti, koji se mijenja, 1,80. Ovaj Amandman je od strane predlagača usvojen.
Predsjednik  je dao na glasanje slijedeće tačke:

Ad.2.)Odluku o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“
Glasanje: 29”Za”, nema “Protiv”  3“Suzdržana”
Odluka je usvojena.

Ad.3.)Odluka o donošenju Programa uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i dopune Regulacionog plana „ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“.
Glasanje: 29”Za”, nema “Protiv”  3“Suzdržana”
Odluka je usvojena.

Ad.4.)ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „RODOČ III“,
Glasanje: 30”Za”, nema “Protiv”  2“Suzdržana”
Odluka je usvojena.

Ad.5.) PROGRAM uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i dopune Regulacionog plana „RODOČ III“,
Glasanje: 28”Za”, nema “Protiv”  4“Suzdržana”
Odluka je usvojena.

Ad.6.)ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program uređenja „ZGONI II“
Izvjestilac  u ime  Gradonačelnika Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Podržavam ovu Odluku, „ZGONI II“ su jedan poseban obuhvat, koji ćemo uradit u skladu sa planom i programom aktivnosti na ovome dijelu. Tamo imamo posebnu jednu cjelinu koja se odnosi na pospremanje onih prostora koji su se prije koristili u obuhvatu zone rudarenja i oni zahtijevaju jedan poseban pristup obzirom da se radi o jednom jako nestabilnom terenu na pojedinim zonama, gdje smo u periodu kad smo prije radili „ZGONE II“ prikupljali sve moguće informacije od stručnih i drugih institucija, čak smo uspjeli tada da dobijemo određene elaborate iz Instituta  iz Beograda koji je radio ovdje stručne ekspertize tla i ostalih poduhvata na zamuljivanju i drugim sadržajima koji su jako bitni da bi dobili stabilnost terena.I do sada smo raspravljali o tom dijelu, kratko ću, da se tamo zona rudarenja i onaj visoki postament koji se tamo nalazi zaštiti kao muzejski eksponat, da se nekad u Mostaru živjelo od rudarenja. Evo pozdravljam i tu inicijativu da se krene u aktivnosti izrade izmjena i dopuna Regulacionog plana „ZGONI II“.
Predsjednik je predložio da s odmah raspravlja  svim Odlukama i da se poslije glasa.
Ad.7.)    ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program uređenja „CENTAR  II“
Izvjestilac u ime  Gradonačelnika Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Bitna stavka u zastoju oko provođenja određenih lokaliteta i privođenja krajnjoj namjeri ili potrebama ovih lokaliteta i podržavamo u ovome tehničkom dijelu da prilagodimo „CENTAR II“ tamo onim lokalitetima koji stvarno zaslužuju da se na jedan način ili preoblikuju, da se na drugi način naprave novi sadržaji, CENTAR II“ kao poseban dio Grada Mostara zaslužuje intervenciju u ovome narednom periodu i pozdravljam donošenje inicijative za ovu Odluku.
Ad.8. )   ODLUKA  o  pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za „STAMBENO POSLOVNU ZONU GNOJNICE“
Izvjestilac u ime  Gradonačelnika Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Smatram da ovaj Regulacioni plan Kočine i Opine zaslužuje posebnu pažnju i tretman jer se tamo već približavamo zoni sutra izlaska koridora 5C u blizini toga i da taj lokalitet približimo sa jednom baš izuzetnom pažnjom i analizom, da se taj lokalitet sutra pojavi kao jedna razvodnica kad izađemo iz koridora 5C i ulazimo u grad Mostar, da dobijemo jednu savremenu i lijepo oblikovanu sredinu.
Ad.9.) ODLUKA o pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za „KOČINE“
Izvjestilac u ime  Gradonačelnika Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Za, Kočine smo u prošlom periodu 2012. godine kad se trebala raditi škola uspjeli da prilagodimo jednom nesmetanom provođenju procedure izgradnje škole i okolnih objekata oko škole, odnosno popratnih objekata, tad je bila donešena Odluka oko ovoga lokaliteta, pa smo tu skratili taj tad lokalitet na jedan uži dio, da ne bi zastali u procedurama. I u svakom slučaju Odluka preopravdana i treba pristupiti što prije njezinoj izradi i provođenju.
Predsjednik je otvorio raspravu po ove 4 tačke Dnevnog reda.
Ispred Odbora za Urbanizam je objasnio, da su na Odboru za urbanizam  ovo razmatrali i rekli smo da ovo može ići na sjednicu Gradskog vijeća, ali ja imam jedan  prijedlog  Odluke o pristupanju izradi Reulacionog plana Kočine i Gnojnice, dva ova Regulaciona plana se razlikuju od Regulacionih planova, Odluka o donošenju Regulacionih planova Centra II i Zgoni, u članu 1, u ove dvije Odluke za „Kočine“ i „Gnojnice“ piše da se Plan donosi na razdoblje od 5 godina od dana usvajanja, i imamo u članu 7 znači gdje kaže da se u periodu donošenja ove Odluke do donošenja Odluke o provođenju izrade Plana zabranjuje izgradnja novih objekata na području obuhvata ovog planskog dokumenta, najduže u trajanju od dvije godine, ovo nema u ovim planovima. I ja samo predlažem da se ovo izjednači, pošto su nam iste Odluke, ili da stavimo u sva četiri Plana isto jer o tome smo već ono raspravljali davno, znači ili da stavimo u sve četiri Odluke ili da skinemo u ova dva ovaj dio. Jučer sam tražio od šefice Službe za planiranje i izmjene su  dostavljene.
U raspravi po ovim tačkama  su učestvovali:Tomislav Primorac, Predsjednik, Adil Šuta, Salem Bubalo, Silvio Bubalo, Antonio Zelenika
Tomislav Primorac  je objasnio, direktor Zavoda je istakao važnost ovoga područja, da se sačuvaju određene starine koje su možda othranile naše generacije i da ne pristupamo baš tako kao što radimo sruši sve, ne valja ovo, itd., nego da se ostavi jedna lijepa tradicija.
Dakle, pozdravio bih donošenje ove Odluke i za ovo područje, ja bih ga nazvao gradsko područje, zaslužili su njegovi stanovnici da se  ovaj kvart lijepo uredi. Odluka koja je u novembru 2012. objavljena u Službenom listu o izgradnji ovoga područja, mišljenja sam da je ostalo dosta nereda  i na ovu Odluku ja bih stavio neke primjedbe. Znači posebno da se zna da je ovo bio rudnik, da su ovdje bila okna, da čak ja imam informaciju da ovo nije baš tako ni zamuljeno, dakle postoji jedna nesigurnost građenja na ovom području, da nema stvarnih planova kakva je mreža tih pothodnika, kolike su dubine, na kom području, nema detaljnih geodetskih ispitivanja mikro lokaliteta, znači nije dovoljno ispitano,  da se vidi kakav je uticaj rudarskih radova na potrese, posebno nosivost tla na tom području. Isto tako da se vodi računa o gustoći izgrađenosti, itd.
Adil Šuta je dao neke tehničke prijedloge prema predlagaču, da se uvaže, da bi unificirali ove planove. Za Regulacioni plan „STAMBENO POSLOVNA ZONA GNOJNICE“, u članu 1 piše „plan se donosi na razdoblje od 5 godina od dana usvajanja“, mislim da to treba brisati. To je broj jedan.
U članu 8, „finansiranje Zavoda za prostorno uređenje kao nosioca izrade osigurano je u Budžetu Grada za 2021. godinu“, treba ispraviti da stoji „za 2022. godinu“. To je što se tiče ovog Regulacionog plana.
Što se tiče drugog Regulacionog plana za Kočine, isto u članu 1. treba brisati „Plan se donosi na razdoblje od 5 godina od dana usvajanja“.
U članu 2, a imajući u vidu obuhvat, površina obuhvata piše ovdje 7,2 hektara, mislim da je cca 8 hektara. Tako da bi i to trebalo ispraviti.
I u članu 8.  umjesto „finansiranje Zavoda za prostorno uređenje kao nosioca izrade osigurano je u Budžetu grada za 2021. godinu“, treba ispraviti da stoji „za 2022. godinu“,  ne može bit za 2021. jer je prošla.
Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Da pojasnim  što se tiče rokova za donošenje određenih planskih dokumenata. Zakonom ili uredbom o jedinstvenoj metodologiji izrade dokumenata prostornog uređenja se kaže, Plan koji se donosi može se mijenjati tek nakon 5 godina od provođenja, a donosi se na period dok se ne donese novi Plan, u skladu sa potrebama ukazanim u određenim fazama provođenja Plana mogu se vršiti i određene izmjene i dopune tog Plana. Tu je definiciju moramo ispoštovat.   
Nakon rasprave pristupilo se glasanju za Odluke.
Ad.6.) ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program uređenja „ZGONI II“
Glasanje: 33”Za”, nema “Protiv”  nema“Suzdržanih”
Odluka je usvojena.

Ad.7.) ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program uređenja „CENTAR  II“
Glasanje: 33”Za”, nema “Protiv”  nema“Suzdržanih”
Odluka je usvojena.

Ad.8. )   ODLUKA  o  pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za „STAMBENO POSLOVNU ZONU GNOJNICE“
Glasanje: 33”Za”, nema “Protiv”  nema “Suzdržanih”
Odluka je usvojena.

Ad.9.) ODLUKA o pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za „KOČINE“
Glasanje: 33”Za”, nema “Protiv”  nema “Suzdržanih”
Odluka je usvojena.

Ad.10.) ODLUKA o davanju dodatnih ovlaštenja Komisiji za stručnu ocjenu
Izvjestilac  je Predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara
Iz dosadašnje prakse imali smo 2 Izvještaja Komisija za davanje stručnih ocjena, stare i nove koja je počela raditi u ovom sazivu Gradskog vijeća, imamo jedan broj zahtjeva investitora za ulaganje, imali smo dosta nejasnoća oko važenja ili nevaženja ovih Regulacionih planova, tako da smo imali  i tumačenje  od strane Federalnog ministarstva  za prostorno uređenje da je rok važenja 5 godina. Da bi zaštitili i ovu Komisiju koja je imenovana od strane ovoga Gradskog vijeća, da bi dali mogućnost, a imajući u vidu da Grad Mostar nije imao 8 godina Gradsko vijeće, da se  u proceduri izrade osim izrade Prostornog plana koji radi Zavod za prostorno planiranje nalazi i nekoliko Odluka o pristupanju izradi Regulacionih planova, mišljenja smo bili da naš Zavod nije dovoljno kapacitiran da može u ovim rokovima koje bi mi htjeli da udovoljimo investitorima završiti brzo, osim Prostornog plana i ove određene Regulacione planove i zato smo predložili, a imajući na umu, evo u preambuli  i Statut na koji se pozivamo i Odluku Visokog predstavnika koja je donesena po ovom pitanju, da ovoj Komisiji damo ovlaštenja da u roku od 2 godine može donositi i stručne ocjene na područjima gdje su Planovi. Da ne bi bilo zabuna, ovo je već Komisija radila, znači mi smo imali već donešene Odluke na mjestima gdje su postojali  Regulacioni planovi.
U raspravi su učestvovali: Arman Zalihić, Irma Baralija, Predsjednik, Slaven Bevanda, Silvio
Bubalo, Adil Šuta, Adela Gosto, Gradonačelnik, Salem Bubalo
Arman Zalihić
Smatram da Odluka  nije u skladu sa zakonom,  da grubo krši zakon, konkretno Zakon o prostornom uređenju HNK-a. Osim toga član 2 Odluke o uspostavi Komisije za stručnu ocjenu koju je donio OHR jasno kaže da  zadaci Komisije proizlaze iz člana 49. Zakona o prostornom uređenju HNK-a koji kaže da osnova za donošenje urbanističke suglasnosti su dokumenti prostornog uređenja iz člana 8 i 9 pomenutog Zakona, a Regulacioni plan  je definisan u ovim članovima, prema tome ne postoji nikakvo opravdanje da neka stručna komisija donosi  mišljenja kad su Regulacioni planovi zakonom definisani kao detaljni planovi i jasno propisuje šta se negdje može gradit, šta se negdje ne može gradit i na osnovu toga Odjel za urbanizam samo u upravnom postupku treba donijet Rješenje na osnovu Regulacionog plana.
Predložio je pojedinačno glasanje: to je u jednom članu Poslovnika  definirano ukoliko se izrazi sumnja, ali u članu 111, stav 2, kaže „zahtjev za pojedinačnim glasanjem mogu podnijeti predsjednik vijeća, jedan od njegovih zamjenika, predsjednik klubova vijećnika, predsjednici klubova konstitutivnih naroda i najmanje 3 vijećnika koji su prisustvovali glasanju, što se dovodi u sumnju. Evo ja dovodim kao predsjednik Kluba SDP- a u sumnju.
Irma Baralija,
Ispred Kluba Naše stranke se izjasnila da s obzirom da je suština priče koju smo diskutovali već u septembru kada smo jasno govorili da nema potrebe više da postoji ova Komisija, glasali smo i tada protiv, da ne ponavljam sve ono što sam tada rekla, ono što je nužno ponoviti danas jeste, da je ova Komisija bila formirana sa privremenim karakterom. Stavili ste u preambulu, piše 2006. se formira i privremenog je karaktera, ovo je 2022. godina!?
Slaven Bevanda, predsjednik Komisije za Statut, pravna akta i nadzor zakonitosti
Odluka je prošla  na Komisiji, s tim da sam izdvojio svoje mišljenje, glasao sam protiv za razliku od ostalih kolega koji su smatrali da je ova Odluka u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju HNK, dakle članom 49. je jasno rečeno stav 3 ako dokumenti prostornog uređenja iz stava 2 ovog Zakona, misli se na dokumente koji su potrebni u članu 8 i 9, nisu doneseni, ministarstvo, odnosno Služba za upravu jedinice lokalne samouprave nadležna za poslove prostornog uređenja donijet će Rješenje o urbanističkoj saglasnosti na osnovu stručne ocjene koju imenuje ili skupština kantona ili jedinica lokalne samouprave, u ovome trenutku to je Grad Mostar, ili stručne ocjene organizacije koju ova tijela ovlaste za davanje stručne ocjene. Dakle, nadležnost zakonska Komisije je da  može dati svoju stručnu ocjenu tamo gdje nema donesenih Planova, odnosno dokumenata prostornog uređenja. Ja bih podsjetio, da mi imamo i Prostorni plan Grada Mostara, postoje situacije u određenim dijelovima Grada gdje nama ne treba Komisija i ako nije donesen Regulacioni plan to su zone građenja R3, mislim da tu spadaju i ove poslovne zone koje smo usvajali „Miljkovići“, itd., gdje se može samo po Prostornom planu izdat odobrenje za građenje. Znači imamo zakonsku mogućnost ako neko govori o investitorima. Ja bih želio da mi se objasni, a sada ću pitat evo pred svima vama, iz kojih razloga se daje ovlaštenje Komisiji da intervenira u Planove, odnosno u detaljne planske dokumente koji su doneseni do 2004.? Da li je uzeta granica integracije Grada i ukidanje 6 općina, vjerojatno jeste, ali podsjećam tada da u našem urbanizmu postoje planovi, postoji knjiga svih planova koje  je Gradsko vijeće mislim verificiralo ili nadležni Odjeli iz svih 6 općina koji su došli i koji se provode itd.
Ja i Klub HRS-a ćemo naravno glasati protiv ove Odluke i mislim da ova Odluka će stvoriti pomutnju u urbanizmu. Predložit ću i nešto drugo, ako naš Zavod je preopterećen brojem Planova koje radi, mi određeni dio Planova ako imamo i za hitnu intervenciju možemo povjeriti i ostalim organizacijama da urade, ne derogirajući nimalo Zavod, nego govorim ako naš Zavod je preopterećen, znači postoje kuće ili instituti iz Sarajeva koje ostalim Planovima koji nemaju ovakve zavode rade izmjene, ako je stvarno hitnost pa ja bih platio da institut iz Sarajeva koji radi izmjene Plana po cijeloj BiH nama izmijeni dio nekog Plana ako naš Zavod ne može stići zbog fizičkog obima posla.
Gradonačelnik
Što se tiče same Odluke ja ću malo se vratiti da vidite kako ide geneza te priče. Naime, većina vas koja je ovdje sad kritizirala ovu Odluku je prije nepunih 2, 3 mjeseca kad smo razgovarali o ovoj ideji, i svi ste bili upoznati sa nekakvom inicijativom koju sam ja osobno poveo zato što sam imao izvjesne razgovore sa investitorima.  Od tih istih investitora se ubire  renta i novac za uređenje zemljišta, pa od tih istih novaca se pravi ulica, trotoar, javna rasvjeta i sve ostalo. Da pojednostavimo situaciju, tad kad smo razgovarali bili ste svi da se ukinu Regulacioni planovi tamo gdje imamo najavljenu investiciju kako bi omogućili Komisiji da daju stručnu ocjenu i da krenemo u realizaciju tog projekta.
Ja  sam se tad složio, razgovarali smo i ideja prvotno je bila da se ukine Regulaconi plan na tom području, da stručna ocjena i završili smo priču. Međutim, stvar se komplicira dodatno, upravo ovo što su vama sad brige se dešava jer ukidanjem Regulacionog plana nema rente, odnosno uređenja građevinskog zemljišta. Ostavljanjem na snazi Regulacionih planova izbjegavamo takav scenarij i zbog tog je i meni bilo nekako bliže da idemo u ovom drugom smjeru, da se ostave Regulacioni planovi a ne da se ukinu.
Naime, jako puno tema smo otvorili, sve to zato što nismo imali Vijeće i zbog tog je Zavod preopterećen. Ova ideja da damo Sarajevu, Zagrebu ili Beogradu da rade Regulacione planove Grada Mostara je straš. Pitanje je bilo između ostalog zašto se daje, odnosno ograničava ova Komisija na 2 godine, bukvalno je bila procjena u razgovorima sa Zavodom da je realno očekivat da ćemo za 2 godine ipak imati većinu Planova donešenih, zbog tog je ovaj vremenski period stavljen. I predlog,  da svaku stručnu ocjenu prezentiramo, nevezano sad 7 ili 14 dana ili mjesec dana da bude na javnom uvidu, to je sad stvar struke, ja ne znam koliko je dovoljno, ali evo što se mene tiče može biti i mjesec dana, da je iza toga prezentiramo na Vijeću, što se mene tiče možete i glasati za nju, meni osobno bi bilo ugodnije, Komisiji bi bilo ugodnije, zato što bi imali vas iza sebe i ne bi došli pod nekakvu sumnju da  nečasne radnje radimo i ostalo.
Slaven Bevanda
Znači većina Planova u koje mi interveniramo do 2004., za koje bi dali ovlast da intervenira Komisija, nema naknadu za uređenje zemljišta, dio možda ima, ali većina tvrdim da nema, pogotovo predratni Planovi nemaju naknadu za uređenje zemljišta, ostat će samo renta. Ako bi ukinuli te Planove i stavili ih van snage kao što ja tvrdim Grad neće izgubit ništa.
Gradonačelnik
 Je prokomentarisao je da nam Zavod da izvješće koliko Grad bi eventualno izgubio ukidanjem Regulacionih planova, da bi mogla Komisija reagirat, možda evo da  ovaj pravni vakuum isto riješimo, ali definitivno ja osobno ću i dalje insistirati da se ide u ovome smjeru jer mislim da je ovo prebitno za Grad i potrebno je. Što se ovo samo u Mostaru dešava, vrlo je jednostavno objašnjenje, ljudi moji pričamo o 2004. godini i zašto je ona reper, zato što su se tad ujedinile općine. Međutim, danas je 2022., samo zamislite o čemu pričamo 2022. a mi ukidamo do 2004.
Predsjednik
Član 4 Odluke nametnute od strane Visokog predstavnika, koju smo mi usvojili kaže da se ostala pitanja u vezi sa radom Komisije, pravima i dužnostima njenih članova, odnosom između Komisije i Gradskog vijeća Mostara, Gradonačelnika Grada Mostara, odnosno Gradske uprave, mogu naknadnom Odlukom Gradskog vijeća Grada Mostara donijeti. Prema tome  ja kao predlagač, pošto iz ove diskusije se očito vidi da ova Odluka danas ima mogućnost i određene dorade, na osnovu člana 144. Poslovnika o radu Gradskog vijeća Grada Mostara povlačim ovu Odluku za jednu od narednih sjednica. Znači na osnovu člana 144. Poslovnika  Odluku vraćam  na doradu, na jednu od narednih sjednica Gradskog vijeća Grada Mostara.
Ad.11.) ODLUKA o davanju prethodne saglasnosti na kreditno zaduženje kod Razvojne banke Vijeća Evrope  (CEB)
Izvjestilac Mario Kordić, Gradonačelnik Grada Mostara
Naime, radi se o vrlo sličnoj Odluci kakvu smo na jednoj od zadnjih sjednica donijeli kad je bila u pitanju „Deponija“, odnosno saglasnost koja je išla prema EBRD-u, ovdje je samo drugi akter CEB i druga tema, a to je „Štreka“, odnosno dvorana koju zadnjih 30 ili koliko već godina pokušavamo završiti. Kroz medije sam ja komunicirao, bili su  u posjeti Gradu Mostaru izvjesni ljudi iz EU-a koji su nam dali veliku podršku na pokušaju završetka Sportske dvorane u Mostaru. Naime, nemamo mi još potpisano, a vidim kroz medije je išlo da je 9.500.000 KM grantova dobiveno, nije, već imamo dosad vrlo ozbiljna obećanja da bi toliko novca mogli s obzirom na veličinu projekta dobiti iz EU-a i zbog pozitivne atmosfere koja generalno vlada u Gradu Mostaru spremni su nam jako pomoći. Nakon analize je ustanovljeno da bi dodatno nam trebalo 12.000.000. eura za završetak dvorane. Trenutno je projekat još uvijek u Beču na reviziji, koja će točno pokazati šta će se na tom projektu promijeniti i koliko će na kraju koštati s obzirom na poskupljenje materijala i možda neka nova tehnološka rješenja kad je u pitanju grijanje, hlađenje i sve  što je vezano uz dvoranu, tad ćemo dobit  tačan iznos. Znači ovo je jedan prvi korak, ovaj dokument će ići prema Vijeću ministara, koje će  naravno raspravljat o njemu. Projekat je inače procijenjen kao projekat od interesa za državu BiH. Taj dokument ako prođe Vijeće ministara ide dalje prema Centralnoj banci, tad bi otvorili razgovore oko ovoga što ste vi spominjali, uslova, visine kredita, grejs perioda, kamate kreditne i svega ostalog što je vezano uz kredit. Znači ovo je jedan tehnički prvi  korak i već smo ovo prošli prije jednu ili dvije sjednice.
U raspravi su učestvovali:Marko Novak, Arman Zalihić, Gradonačelnik, Silvio Bubalo, Predsjednik, Irma Baralija
Marko Novak Odbor za financije i poreznu politiku
Odbor je razmatrao je ovu Odluku i nema nikakvu primjedbu da se pokrenu pregovori oko kredita za izgradnju Sportske dvorane. Ono što je bilo sugestija članova Odbora je bilo da dobijemo malo detaljnije objašnjenje s obzirom da je u ovome navedeno 12.000.000 eura,  koliko košta taj projekat cijeli, šta smo planirali dobit kao grant, šta ćemo uradit sa vlastitim sredstvima i je li tačan ovaj iznos ili će ovaj iznos biti nešto što je promjenljivo u nekakvim dogovorima.  I druga stvar, samo objašnjenje samog naziva „Štreka“, ili i dalje stoji Gradska sportska dvorana, odnosno Kulturno-sportski centar? To je bilo pitanje naših članova, pa je dužnost  pa je dužnost i da prenesem.
Gradonačelnik
Što se tiče sredstava evo nekakve malo podrobnije priče, ja bih bio sretan da mogu s vama podijeliti, ali nemamo još tačne informacije, upravo sam rekao da je projekat na reviziji. Otprilike finansijska priča izgleda ovako, znači 3.500.000 KM je u federalnom Budžetu osigurano za ovu godinu, ideja je da s tim novcem napravimo, odnosno završimo onaj podzemni dio garaže, to je 750 garažnih mjesta, a ovaj čas Direkcija za izgradnju Sportske dvorane radi evaluaciju starog projekta da se vidimo šta može se napravit za ta 3.500.000 KM, naravno kad budemo znali tad ćemo vama ovdje sve prezentirati. Rekao sam već da je projekat dvorane  u Beču, dali će mijenjati izgled ili bilo šta ostalo ja osobno ne znam. Ovo zašto žurimo s ovim, zato što jednostavno procedura dobivanja ovakvih kredita, grantova i ostalog je višegodišnja procedura. Na preporuku ljudi iz Europske komisije, EU-a koji nas prate u ovom projektu, smo mi pokrenuli proceduru jer upravo oni su tražili s obzirom da se njihovi bordovi sastaju 2 puta godišnje i s obzirom da je kod nas politička situacija kakva jest i ne znamo kad će biti sjednica koja nam treba, da mi krenemo već u proceduru jer s njom ništa ne prejudiciramo, a evo ja vam odgovorno tvrdim, da onog momenta kad budem ja imao izgled dvorane da ćete ga imat isti dan i vi, čak evo javno objavljujemo sve što se novo dešava u Gradu Mostaru, od dvorane do svega drugoga, tako da ću ja s vama podijelit te informacije. Ovo je samo da bi  pokušali ipak u ovom mandatu možda završiti dvoranu, realno, izgledno je, ukoliko budemo evo te procedure uradili čim prije a sve informacije koje ja budem imao imat ćete i vi. I što se naziva tiče, ja sam Odluku dobio ovakvu kakva jest, rađena je  u Gradskoj upravi, provjerit ćemo šta je službeni naziv jer to može bit načelno problem ako ode gore.
Predsjednik
Znači kad je ova Odluka došla ja sam mislio ići i amandmanski na nju, ali uz obrazloženje Gradonačelnika da Evropska komisija koja je potencijalni donator u ovom iznosu oko 9.000.000 i nešto miliona isključivo traži da se sa ovom Odlukom i projektom Sportske dvorane ne miješaju drugi projekti. A imali smo Zaključak Gradskog vijeća Grada Mostara iz 6. mjeseca 2021. godine da Gradonačelnik i Predsjednik Vijeća sagledaju mogućnosti zaduženja Grada Mostara, da obave razgovore sa Evropskom razvojnom bankom, svjetskim bankama i ostalim  finansijskim institucijama koje mogu dati kredit Gradu Mostaru. Ja sam kontaktirao i načelnika Odjela i tražio ono zaduženje Grada Mostara, Grad Mostar trenutno zadužen je, ali u ovoj mjeri da možemo uzeti i ovaj kredit i još neke od kredita jer po našoj procjeni i po zakonu o zaduženosti u Budžetima možemo ići do 10%, to je znači nekih 5.000.000, a sad je negdje oko 2.800.000 mislim zaduženost Grada Mostara. Ovo je Odluka koja u svakom slučaju zaslužuje da prođe jer evo 30, 40 godina se priča o ovoj sportskoj dvorani, koja će sigurno puno poslužiti za integraciju Grada Mostara i za zajedničke nastupe naših sportista, da više ne budemo u prilici da idemo u Jablanicu igrati utakmice. A što se tiče naziva „Štreka“, mi smo pokušali u Gradskom vijeću naći bilo koju od Odluka i nismo uspjeli naći ni na jednoj da se zvanično zove „Štreka“ i kad je formirana ova Agencija za upravljanje i izgradnju Sportske dvorane, tako se baš zove Odluka, nema nigdje „Štreka“. Tako da mislim da ovo treba brisati „Štreka“,  iz ovih razloga da ne bi bilo nekih problema i da to bude Zaključak da mi brišemo „Štreka“, a ova Odluka sigurno je da će biti nešto pozitivno u  Gradu Mostaru.
Irma Baralija
Mislim da u ovoj prostoriji nema niko ko je protiv i dvorane i olimpijskog bazena i slično, svi smo za to i svi smatramo da je potrebno, međutim ako se već zadužujemo, prirodan slijed koraka je sljedeći da se kaže, ovo je projekat, investicija je toliko, ovaj iznos tražimo i onda da idemo tražit taj novac, a ne hajmo mi tražit novac, pa ćemo vidjet kakav će bit projekat i vidjet ćemo koliko će to koštat, mislim tako izgleda danas kada slušamo ovdje.
Predsjednik je dao Odluku o davanju prethodne saglasnosti na kreditno zaduženje kod Razvojne banke Vijeća Europe na glasanje.
Glasanje: 30 ”Za”, nema “Protiv”  nema “Suzdržanih”
Odluka je usvojena.
Ad.12.)   NACRT ODLUKE o donošenju i provođenju Programa zauzimanja javnih površina na području Grada Mostara
Izvjestilac u ime Gradonačelnika, Salem Bubalo direktor Zavoda za prostorno uređenje
Na Odboru smo imali jedan konstruktivan pristup ovoj materiji koja u svakom slučaju je izazvala i određene reakcije javnosti na ovaj ponuđeni dokument. Pošto se odlučilo da ovaj  dokument ide na javnu raspravu, ja ću samo kratko obrazložit određene tehničke karakteristike koje je Zavod uradio u skladu sa ovim Programom, da se sve javne površine u Gradu definišu na jedan tehnički odgovoran način i da nemamo toliko šarenila, prvo u zauzimanju javne površine da se spriječi nesmetan prolaz pješaka, nesmetan prolaz osoba sa posebnim  potrebama, da se svima onima koji tamo zauzmu javnu površinu sutra Komisija koja bude provodila ovaj Program na terenu izađe i tačno označi taj lokalitet kako neko može to koristit i pod kojim uslovima.
U raspravi su učestvovali:Vlatko Marinović, Salem Bubalo, Silvio Bubalo, Ivan Zelenika, Mirza Drežnjak, Damir Šunjić, Antonio Zelenika
Vlatko Marinović
U tehničkom opisu, koji je objektivno prekratak javnih površina, tj. površina predviđenih i pogodnih za postavljanje stolova i ugostiteljskih objekata, tzv. bašta i tezgi trgovačkih radnji, navodite paušalno urbanističko-tehničke uslove, te pod kasnijom stavkom zauzimanje javnih površina ispred ugostiteljskih radnji između ostaloga navodite uklanjanje čak 42 postojeća objekta.Ono što je nas kao  vijećnike dosta puta zanimalo, mislim da smo to i nadležnim Odjelima ranije upućivali, a to je neka vrsta, obzirom na kompleksnost Grada Mostara kao urbane cjeline, ali i kao kompletne lokalne samouprave Grada Mostara, on jeste uređen na način da se sastoji od 6 gradskih područja, pa tako i ovdje, ako bih ja sada  postavio neko retoričko pitanje gospodinu Bubalu koja tačno ste gradska područja obuhvatili ovim Programom, to su, mogu ja odmah odgovoriti, to jesu ustvari kompletno Gradsko područje Stari grad, 4 kvarta Gradskog područja Zapad i gradski kvartovi Gradskog područja Jugozapad, jer u principu zauzima ovaj Program samo prostor urbane cjeline Grada Mostara, odnosno gradskog naselja Grada Mostara, da prva zona. E sad, 42 postojeća objekta predviđena za uklanjanje raspoređena su na način da na Gradskom području Zapad se uklanja 15 objekata, na Gradskom području Jugozapad 14, a na Gradskom području Stari grad 13 objekata, što ovako na prvu zvuči poprilično izbalansirano, iako svi znamo da u principu se radi o potpuno drugačijoj veličini tih gradskih područja u urbanoj gradskoj jezgri Grada Mostara. Ono što je mene zanimalo i Gradskom vijeću Grada Mostara  takvi podaci su strašno relevantni, a to je ukupna kvadratura tih objekata, koji su po ovoj vašoj logici predviđeni za demoliciju. Dakle, na Gradskom području Zapad ukupna kvadratura iznosi 1.116 m2, na Gradskom području Jugozapad ukupna kvadratura iznosi 1.193 m2 dok na Gradskom području Stari grad ukupna kvadratura iznosi samo 265 m2, što bi onda u postocima bilo recimo tako da se od ukupnog broja objekata, od tih 42, dakle po kvadraturi negdje 45% se nalazi na Jugozapadu, 45% nalazi na Zapadu, a samo 10% u Starome gradu, koje u biti obuhvaća veliku urbanu cjelinu Grada Mostara.Nekako to mi  previše izgleda pristrano.
Salem Bubalo
Prva stvar u projektnom zadatku koja je bila postavljena kako se ponašat u ovome dijelu bili su tehnički uslovi, korištenje javnih površina, zaštita pješaka i učesnika drugih na određenim javnim površinama i potreba određenih sadržaja koji tamo treba da se nađu. Druga vodilja su bili Regulacioni planovi usvojeni, gdje veliki broj objekata koji se tretirao za demoliciju jedan broj njih je uklonjen u programu demolicije po osnovu Regulacionih planova i na gro tih lokaliteta ima objekata koji uopšte ne rade, zapušteni su i oni su ovdje i slikovno i grafički prikazani, uzet ćemo Staro Veležovo igralište, masa objekata je zatvoreno, devastirano i oni nose neku markicu tamo javne površine gdje tu nikoga nema, isto tako Centar II, u Cenru II imamo jako puno tih lokaliteta koji su nedefinisani, sve smo to otišli na teren, dokumentovali, uslikali i pokazali razlog zašto se taj neki lokalitet mora preoblikovati, zašto se može desiti da se on ukloni i zašto se planira neka nova površina. Znači ovaj dio zašto se pojavljuju ovolike razlike u kvadratima, pa zato što imate više u Centru II tih sadržaja, u ulici Radićevoj, na starom Veležovom igralište i tamo nego ovdje, evo maloprije smo pokazali ovdje Balordinu ulicu jedan dio, nema 5 objekata, a i oni ne odgovaraju standardu i mi smo ih predložili da ih se ukloni, da ih se skine sa trotoara, to je javna površina itd.
Ivan Zelenika
Ono što je meni zapalo za oko, upravo ovo kako je isplanirano sada, a tiče se evo konkretno Ulice Adema Buća. Ulica Adema Buća je školski primjer kako ne treba planirati tezge i bašte u Gradu Mostaru. Kad ste slikali objekte koristili ste čeone pozicije, umjesto da se iz profila slikali, u urbanističko-tehničkim uslovima ste propisali da ne mogu biti stolovi i stolice na potezu gdje se nalaze pješački prelazi, nije definisan razmak na kojem može bit i upravo ova slika koju smo vidjeli i preko puta nje se upravo nalazi na pješačkom prelazu, vi jeste kao isplanirali da tu mogu biti određeni gabariti i kvadrature i da će Komisija odrediti, međutim stvarno stanje na terenu nije onakvo kakvo bi trebalo bit.Znači širinu za 1,2 metra koja ostaje pješacima i ostalim prolaznicima, odnosno korisnicima trotoara na cesti, opet se vraćam na tu ulicu, nemate i u 90% slučajeva gdje ste nacrtali na površinama koje se odnose na prolaze za pješake nemate propisani razmak od 1,2 metra, ne ostavlja se.
Silvio Bubalo
Znači obilni su materijali i ja sam ih evo  sve pregledao i našao sam nekih zamjerki i sugestija na 2 stranice, samo općenito tehničkih, Najveći problem sam imao npr. oko nekih bašta, evo za Centar II, Znači ne shvatam kriterije ukidanja i stavljanja, ali evo probat ću da budem što se tiče ovog aktivan, napisao sam oko 60 zamjerki. Čitao sam, ali mi nije jasno opet, ne vidim nikakvu logiku uklanjanja bašti onih, to su bašte koje su 30 godina tu.
Damir Šunjić
Mene žalosti da Zavod za prostorno planiranje Grada Mostara donosi nama dokument u kojem stoje neki nazivi ulica koji ne postoje. Nema veze šta stoji u katastru, ako pravimo dokument 2022. godine logično bi bilo da unesemo nazive ulica koji jesu.
I smatram da bi za svaku ovu trebali imati 2 slike, jednu sliku s čela, jednu sliku s boka i profila, pa da vidimo koji je to prostor.
Predsjednik je  zaključio ovu tačku i objasnio  ne usvajamo  danas Odluku, nacrt ide dalje u proceduru, i da će  predlagač i Zavod za prostorno uređenje  imati na umu i ova razmatranja, a bit će održana i javna rasprava.
Ad.13.) ODLUKA o donošenju i provođenju Programa razmještaja kioska na području Grada Mostara
Izvjestilac je Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Imali smo prvo analizu stanja na terenu i utvrdili da u Gradu Mostaru ima veliki broj kioska koji se ne koristi, koji je zapušten i izgleda kao baš jedan ružni dio bilo kojeg dijela grada. U tom dijelu ima jedan broj kioska koji je toliko potreban da se on zamijeni, da se preoblikuje, veliki je broj kioska koji ima u svom sadržaju po nekolika frižidera sa vanjskih strana koji čine jako nepristojnu ovu cjelinu i u svakom smislu dolazimo u situaciju da imamo jedan jako ružan ambijent na određenim bar frekventnim lokacijama. Mi smo uspjeli da sve ove kioske izanaliziramo i damo prijedlog kako na kom kiosku se ponašati i u tom dijelu smo našli 133 lokaliteta koji su tretirani kao zona za postavljanje kioska.Veliki broj njih opet se ponavljam je napušten, ne služi uopšte u bilo kakve svrhe, te kioske smo predložili za uklanjanje. Jedan broj kioska koji ne odgovara standardima ili se nalaze u jako lošim stanjima, a koriste se, oni su predviđeni da se preoblikuju i da se dotjeraju prema standardima koji su ovdje u tehničkom dijelu napisani. Pored toga jedan broj kioska koji je primijećen na određenim lokacijama koji su stavljeni i mi ne znamo na osnovu kojeg pravila, da se oni dislociraju na neke druge lokacije koje su im ponuđene.   
U raspravi su učestvovali: Damir Šunjić, Salem Bubalo, Silvio Bubalo, Ivan Zelenika, Goran Bošnjak, Stanko Ćosić, Adil Šuta
Ivan Zelenika
Svakako je trebalo i vremena i tehnike da se obiđu sve lokacije, poslikaju i kiosci i sve, međutim ono što mene zanima, a ne piše u tehničko-urbanističkim uslovima, mislim da ne bi bilo loše kioske dodatno razraditi po kategorijama kako ste naveli šta se u njima može obavljat, jer tamo stoji kao kiosk je prostor, odnosno montažni objekat koji je do 12 kvadrata, mada ih u gradu ima i većih. Po meni već sad kad smo u ovom nacrtu ne bi bilo loše razdvojit ove trafike koje se koriste za duhanske proizvode, novine i sve ostalo, od onih koji služe za brzu hranu i s time bi razgraničili praktički i broj određenih rashladnih uređaja koje oni postavljaju van svog objekta.
Adil Šuta
Ova Odluka i ova prethodna  i one koje će biti razmatrane pokazuje da je ovo jedan pristup i zahtijeva  određene rezove u prostoru i dobro je da imamo ove faze nacrta i da imamo adekvatnu javnu raspravu i da riješimo sve dileme. Znači Mostar kao Grad mora krenuti sa uređivanje svih oblasti, pa tako i zauzimanje prostora jeste jedna od naših  osnovnih strategija u smislu da imamo Strategiju razvoja, a donosimo istovremeno i program Prostornog plana Grada Mostara za 2022. godinu i dobro je da sve ove dileme rješavamo.
Predsjednik  je  zaključio ovu tačku i objasnio da  nacrt Odluke  ide dalje u proceduru.
Ad.14.)    ODLUKA o donošenju i provođenju Programa razmještaja reklamnih panoa i displeja na području Grada
Izvjestilac je Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Na prostoru Grada Mostara imamo 170 tačaka reklamnih panoa, displeja i drugih pozicija nazvanih za oglašavanje. Imamo jedan broj njih koji ne odgovaraju nikakvom ambijentu u Gradu da se tamo nalaze, imamo jedan broj njih koji su prevazišli nekakav ukus ambijenta i imamo jedan broj njih koji se nalaze na opasnim zonama koje ugrožavaju učesnike u saobraćaju i predstavljaju i opasnost. Za taj i takav dio mi smo pronašli 6 lokaliteta da se uklone i da se 2 dislociraju sa određenim koji treba da se prilagode potrebama, odnosno da se preoblikuju itd.
Znači potrebno je opet kad Služba izađe na teren koja će bit nadležna da provodi ovaj Program, ona će utvrditi tačno tamo ko je vlasnik ovoga panoa, kakav ima ugovorni odnos sa Gradom i kako predložiti Gradonačelniku da li da nastavi sa ovim ugovornim odnosom ili da se raspisuje procedura prema Odluci o zauzimanju tamo površina, cijene i ostalo, da se provede postupak ko će to dalje koristit na ovome dijelu javne površine Grada. Ovo je do sada jedan jako interesantan i složen operat reklamnih panoa obzirom da Grad ne gazduje sa javnim površinama koje se tretiraju uz magistralni put i ostalo sa tom zaštitnom zonom M-17 i drugog magistralnog puta, gazduju Ceste Federacije.
U raspravi su učestvovali: Damir Šunjić, Salem Bubalo, Marko Novak  
Predsjednik
je  zaključio ovu tačku i objasnio da  nacrt Odluke  ide dalje u proceduru u Zavod, sa javnom raspravom.
Ad.15.)  ODLUKA o donošenju i provođenju Programa razmještaja urbanog mobilijara na području Grada Mostara
Izvjestilac je Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Ovom vrstom Programa urbanog mobilijara planirane su klupe za sjedenje, korpe za otpatke, nosioci bicikla i zone za postavljanje nosača za iznajmljivanja bicikla. To su ove zone koje će kasnije bit jako aktualne.      
U raspravi je učestvovala Boška Ćavar i  istakla da je sa mrežne stranice Žućo dobila e mail za Rondo, Park nobelovaca, Gimnazija,tu je postavljeno 116 kanti za sitni otpad.To je bilo prije godinu i pol, ni danas situacija nije bolja i sada ih je preko 80 i nadamo kako ćete sugerirati nadležnim da se te kante razmjeste i preraspodijele na druge lokacije, a ne da ih bude 15 oko fontane Španskog trga ili svako 5 metara u Gradskom parku.Vidjela sam 3 kante jedna do druge stoje na Španskom trgu. A što se tiče klupa, vidjela sam vani u parkovima kako građani uz spomen na neke svoje iz familije poklanjaju klupe. Dakle, napravit jednoobrazne klupe, ponudit građanima, možda će to neko financirat, ili bit investitor.
Predsjednik je zaključio da Odluka koja je u nacrtu ide u dalju proceduru.Zahvaljujem se predstavnicima Zavoda  i nadam se da će organizovati ovako dobro i javne rasprave i da ćemo brzo imati i ove Odluke na sjednici Gradskog vijeća u formi prijedloga.
Ad.16.) 16. ODLUKA o imenovanju Komisije za provođenje postupka dodjele gradskog
građevinskog zemljišta putem javnog konkursa
Napomena: Ova tačka razmatrana je nakon 11. točke dnevnog reda na zahtjev Kluba Srpskog naroda.
Predsjednik je pozvao Gorana Bošnjaka predsjednika Komisije za izbor i imenovanje
da se izjasni o ovoj tački
Goran Bošnjak predsjednik Komisije za izbor i imenovanje
Došlo je do nekih izmjena u sastavu povjerenstva, pa ću ih ja sada pročitati. Za predsjednika se predlaže Slaven Bevanda, za zamjenika Haris Nazdraić, za člana Robert Karačić, za članicu Dunja Džubur i za članicu Nataša Jekić.  
U raspravi su učestvovali:Adela Gosto, dr.Velibor Milivojević, Boška Ćavar
Predsjednik
je dao Odluku o imenovanju Komisije za provođenje postupka dodjele gradskog
građevinskog zemljišta putem javnog konkursa u sastavu: Slaven Bevanda predsjednik komisije, Haris Nazdraić član komisije, Robert Karačić član komisije, Dunja Džubur član komisije i Nataša Jekić član komisije, na usvajanje.
Glasanje: 21”Za”, 2 “Protiv”  3 “Suzdržana”
Odluka je usvojena.
Nakon ovoga završena je 20. redovna sjednica Gradskog vijeća.

ZAPISNIČAR          PREDSJEDNIK
Marija Soldo       Salem Marić

Dnevni red

    
BOSNA I  HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE  I  HERCEGOVINE
HERCEGOVAČKO  NERETVANSKI  KANTON
GRAD MOSTAR
GRADSKO VIJEĆE
Broj: 01-04-199/22
Mostar, 19.04.2022. godine
                                                          Izvod iz  Zapisnika
sa 19. redovne sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara održane dana 29.03.2022. godine u Gradskoj vijećnici  Grada Mostara u
10,00 sati
Predsjednik Gradskog vijeća gosp. Salem Marić je  pozdravio sve prisutne i pozvao sekretara Gradskog vijeća gđu. Mariju Soldo da izvrši prozivku vijećnika.
Nakon prozivke konstatovano je da je na sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara  prisutno 32 vijećnika, jedan vijećnik će se naknadno pridružiti a dva vijećnika su opravdano odsutna.
Predsjednik je konstatovao  da postoji kvorum za rad današnje sjednice i pročitao je:
                                                                      Dnevni red
1. Vijećnička pitanja (član 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara)
2.  Usvajanje Zapisnika sa  18. redovne sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara
3.  ODLUKA o radnom vremenu objekata u kojima pravna i fizička lica obavljaju djelatnost
      na području Grada Mostara
4.  ODLUKA o davanju saglasnosti za utvrđivanje opredijeljenosti za uspostavljanje Javno-
     privatnog partnerstva (JPP)
5.  ODLUKA o izmjeni granica katastarskih općina
6.  PROGRAM izlaganja podataka nove katastarske izmjere Grada Mostara (2022.-2032.)
7.  ODLUKA o načinu korištenja i visini naknade za uzurpirane javne površine na kojima su
     izgrađeni ili postavljeni objekti bez pravosnažnog odobrenja
8.  ODLUKA o utvrđivanju prosječne konačne građevinske cijene 1m2 korisne stambene
     površine i visine rente
9.  ODLUKA o pogodnostima za investiranje na području Grada Mostara za investicije iz
     oblasti prerađivačke industrije
10.ODLUKA o povlaštenim uslovima gradnje i pogodnostima obavljanja djelatnosti u
     ruralnim područjima Grada Mostara
11.ODLUKA o formiranju Komisije  za prodaju zemljišta Grada Mostara
12.IZVJEŠTAJ o radu Žalbenog vijeća Grada Mostara za 2021. godinu
13.IZVJEŠTAJ o radu Privremene stručne komisije za 2021. godinu
14 IZVJEŠTAJ o radu pravobranilaštva Grada Mostara za period od 01.01.2021. godine do
     31.12.2021. godine
15.ODLUKA o izmjenama i dopunama Odluke o formiranju Savjeta Prostornog plana Grada
     Mostara za  period  2021-2031. godine
16.ODLUKA o davanju saglasnosti na izmjene i dopune Pravila Glazbene škole Ivana pl.
      Zajca Mostar
17.ODLUKA o davanju saglasnosti na promjenu naziva Javne ustanove Srednje
     elektrotehničke škole Mostar
18.ODLUKA  o prodaji zemljišta neposrednom pogodbom radi oblikovanja građevinske
     parcele, po zahtjevu Oručević Envera sina Vejsila
19.ODLUKA o davanju saglasnosti za promet nedovršenog objekta po zahtjevu Bucman   
     Nisvete, kći Mehe
20.RJEŠENJE o odbijanju zahtjeva za dodjelu građevinskog zemljišta po zahtjevu   
     Martinović Vlatka
21.RJEŠENJE o odbijanju zahtjeva za poništenje Rješenja Grada Mostara – Opštinskog
     vijeća opštine Mostar – Stari Grad, po zahtjevu  Kelecija Alme zastupana po     
     punomoćnicima ZAK  Škoro
22.RJEŠENJE o utvrđivanju prava vlasništva na zemljištu u predmetu  Gosto Izeta, sin Zulfe
      i Gosto Remze, sin Ahmeta iz Mostara
23.ZAKLJUČAK o ispravci greške u Rješenju po zahtjevu Bovan Riste
24.ZAKLJUČAK o ispravci greške po zahtjevu  Ćatović Rifeta
Predsjednik je otvorio raspravu po Dnevnom redu.
U raspravi   učestvovali: Radmila Kommadina, Predsjednik Gradskog vijeća.
Radmila Komadina ,glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara je objasnila za tačku 7.ODLUKA o načinu korištenja i visini naknade za uzurpirane javne površine na kojima su izgrađeni ili postavljeni objekti bez pravosnažnog odobrenja će se razmatrati u nacrtu
Predsjednik kao predlagač je  povukao sa Dnevnog reda tačku 11. ODLUKA o formiranju Komisije  za prodaju zemljišta Grada Mostara.  
Nije bilo drugih izmjena i dopuna.
Predsjednik je dao izmjenjeni Dnevni red sa prethodnim izmjenama na glasanje.
Glasanje: 32”Za” , nema “Protiv” nema  “Suzdržanih”
Izmjenjeni Dnevni red je usvojen.
Usvojeni dnevni red:
1. Vijećnička pitanja (član 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara)
2.  Usvajanje Zapisnika sa  18. redovne sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara
3.  ODLUKA o radnom vremenu objekata u kojima pravna i fizička lica obavljaju
     djelatnost na području Grada Mostara
4.  ODLUKA o davanju saglasnosti za utvrđivanje opredijeljenosti za uspostavljanje
     Javno-privatnog partnerstva (JPP)
5.  ODLUKA o izmjeni granica katastarskih općina
6.  PROGRAM izlaganja podataka nove katastarske izmjere Grada Mostara (2022.-
     2032.)
7.  Nacrt ODLUKE o načinu korištenja i visini naknade za uzurpirane javne površine
     na kojima su izgrađeni ili postavljeni objekti bez pravosnažnog odobrenja
8.  ODLUKA o utvrđivanju prosječne konačne građevinske cijene 1m2 korisne
     stambene površine i visine rente
9.  ODLUKA o pogodnostima za investiranje na području Grada Mostara za investicije
     iz oblasti prerađivačke industrije
10.ODLUKA o povlaštenim uslovima gradnje i pogodnostima obavljanja djelatnosti u
     ruralnim područjima Grada Mostara
11.IZVJEŠTAJ o radu Žalbenog vijeća Grada Mostara za 2021. godinu
12.IZVJEŠTAJ o radu Privremene stručne komisije za 2021. godinu
13.IZVJEŠTAJ o radu pravobranilaštva Grada Mostara za period od 01.01.2021.   
     godine do 31.12.2021. godine

14.ODLUKA o izmjenama i dopunama Odluke o formiranju Savjeta Prostornog plana   
     Grada Mostara za  period  2021-2031. godine
15.ODLUKA o davanju saglasnosti na izmjene i dopune Pravila Glazbene škole Ivana
     pl. Zajca Mostar
16.ODLUKA o davanju saglasnosti na promjenu naziva Javne ustanove Srednje
     elektrotehničke škole Mostar
17.ODLUKA  o prodaji zemljišta neposrednom pogodbom radi oblikovanja
     građevinske parcele, po zahtjevu Oručević Envera sina Vejsila
18.ODLUKA o davanju saglasnosti za promet nedovršenog objekta po zahtjevu    
     Bucman Nisvete, kći Mehe
19.RJEŠENJE o odbijanju zahtjeva za dodjelu građevinskog zemljišta po zahtjevu
     Martinović Vlatka
20.RJEŠENJE o odbijanju zahtjeva za poništenje Rješenja Grada Mostara –
     Opštinskog vijeća opštine Mostar – Stari Grad, po zahtjevu  Kelecija Alme,
     zastupana po punomoćnicima ZAK  Škoro
21.RJEŠENJE o utvrđivanju prava vlasništva na zemljištu u predmetu Gosto Izeta, sin
     Zulfe i Gosto Remze, sin Ahmeta iz Mostara
22.ZAKLJUČAK o ispravci greške u Rješenju po zahtjevu Bovan Riste
23.ZAKLJUČAK o ispravci greške po zahtjevu Ćatović Rifeta

 Nakon toga prešlo se na rad po tačkama Dnevnog reda

Incijative

Ad.1.) Vijećnička pitanja (član 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara)
Kažimir Miličević
Lijep pozdrav svima po dužnosti i časti. Danas ću podnijeti dvije vijećničke inicijative. Sukladno članku 130 Poslovnika o radu Gradskog vijeća Grada Mostara podnosim vijećničku inicijativu Gradonačelniku Grada Mostara. Inicijativu podnosim u ime Kluba HDZ-a u Gradskom vijeću Grada Mostara. Inicijativom zahtijevamo da se u projekat „WATSAN“ faza II uvrsti izrada projektne dokumentacije za kanalizacijski sustav naselja Jasenica, Bačevići, te Rodoč ispod „Sokola“, koji nemaju sustav kanalizacije.
I druga inicijativa, Gradonačelniku Grada Mostara, inicijativu podnosim u ime Kluba HDZ-a u Gradskom vijeću Grada Mostara, ispred žitelja naselja Rodoča, Jasenice i Bačevića.
„Poštovani, puštanje u rad hidroelektrane Mostarsko blato u svibnju 2010. godine žitelji ovih naselja dočekali su sa oduševljenjem i vjerom da će hidroelektrana donijeti novu vrijednost ovim naseljima, kao i Gradu Mostaru. Naime, u tijeku pripremih radova i same izgradnje mještani su više puta uvjeravani od strane investitora Elektroprivrede HZ HB da rijeka Jasenica neće biti ugrožena te da neće biti uništena flora i fauna rijeke Jasenice. Moramo naglasiti, da rijeka Jasenica u većini godina prije izgradnje hidroelektrane Mostarsko blato ne bi presušivala i ako bi presušila to bi bilo u drugoj polovici 8. mjeseca kod jako sušnih godina. Danas 12 godina kasnije od izgradnje hidroelektrane imamo stanje da rijeka Jasenica presušuje u 5. mjesecu, flora i fauna rijeke su u potpunosti uništeni, uništena gotovo sva kupališta uz cijeli tok rijeke Jasenice, poljoprivreda koja se naslanja na crpnu stanicu uz rijeku Jasenicu, bunari obiteljskih kuća, problem regulacije protoka vode kroz korito rijeke i odvodni kanal koji vodi direktno iz hidroelektrane u rijeku Neretvu i još mnogo toga. Moramo naglasiti, da mještani ovih naseljenih mjesta nikada nisu i neće biti protiv rada hidroelektrane Mostarsko blato, nego čak štoviše mišljenja smo da je hidroelektrana Mostarsko blato jako dobar projekt kojim se iskoristio vodni potencijal Mostarskog blata i omogućilo obrađivanje zemlje ljudima nastanjenim oko akumulacije hidroelektrane Mostarskog blata. Ono što mi želimo je, da se iznađe tehničko rješenje od Elektroprivrede HZ HB te tim rješenjem rijeka Jasenica vrati u stanje kakvo je bilo prije puštanja u rad hidroelektrane. O konkretnim rješenjima za gore navedene probleme nadamo se da ćemo zajedno tragati i uspjeti naći zadovoljavajući model, da mještani uz čitav tok rijeke Jasenice budu zadovoljni, a hidroelektrana Mostarsko blato nastavi dalje uspješno proizvoditi svima nama prihvatljivu zelenu energiju. Zamolba gradonačelniku Grada Mostara doktoru Kordiću je, da ovu inicijativu proslijedi upravi Elektroprivrede HZ HB u ime navedenih tražitelja te zajedno sa nama svima sudjeluje u rješavanju navedenog problema.“ Hvala.
Nataša  Jekić
Dobar dan svima. Ja imam dvije inicijative, koje su u biti u povezane. Prva inicijativa upućuje se Odjelu za urbanizam i građenje, odnosno Službi za urbanističko planiranje, i glasi inicijativa za izmjenu regulacije saobraćaja u naselju Luka na potezu Šarića džamija-Lučki most iz dosadašnjeg dvosmjernog u jednosmjerni tok. Veliki broj građana naselja Luka okupljenih oko novoformiranog udruženja „Luka“ Mostar, formiranog s ciljem kvalitetnijeg života njegovih stanovnika, obratili su mi se sa zahtjevom rješavanja njihovih problema, odnosno regulacije toka saobraćaja, parking mjesta i još većeg problema pješaka, problema uzurpacije trotoara s obje strane ulice. U ovom naselju živi oko 800 stanovnika u 200 domaćinstava, sa samo 30-ak obilježenih parking mjesta. Osim domicilnog stanovništva ovdje treba dodatno obezbjediti parking mjesta za privatni i društveni sektor, a kao što je poznato tu se nalazi i javna institucija Muzički centar „Pavarotti“, koji također osim zaposlenih ima veliki broj sadržaja koji okuplja veliki broj djece i omladine, kao i publike, što naravno stvara dodatno opterećenje. Sama blizina uže jezgre Starog grada, turističke zone, stvara stanovnicima još veće poteškoće. Iz navedenog može se zaključiti, da je problem izražajniji u ovom naselju nego u nekim drugim. Uspostavljanjem jednosmjernog toka saobraćaja pravca Šarića džamije do Lučkog mosta, obilježavanjem parking mjesta s druge strane ulice, za koja bi se naravno kupovale dnevne i mjesečne karte, trotoare bi prepustili pješacima, kao što to i treba da bude, te domicilnom stanovništvu i posjetiocima omogućili kvalitetniji život bar s jednim dijelom i donekle riješili problem. Samim tim i druga inicijativa je upućena gradonačelniku Grada Mostara i predsjedniku Gradskog vijeća, da ovu istu inicijativu upute ka MUP-u HNK-a, da privremeno obustavi kažnjavanje parkiranja automobila na jednoj strani trotoara u naselju Luka na navedenom potezu. U razgovoru sa predstavnicima ovog udruženja i kao što ste čuli u prethodnoj inicijativi problem je veliki, a u međuvremenu ovaj problem je upućen u vidu inicijative i od strane Skupštine HNK-a ka MUP-u. Do sada je bila ustaljena praksa prethodnih godina uz dogovor sa MUP-om da se jedna strana ulice isključivo prepusti pješacima, a da se druga strana prepusti parkiranim vozilima i da se isti ne kažnjavaju, međutim uvođenjem naplate parkiranja i akcijom MUP-a s tim u vezi oni nemaju gdje ostaviti svoja vozila osim u naseljima koji su zaista udaljeni od njihovih domova. Privremenim obustavljanjem kažnjavanja parkiranja automobila s jedne strane trotoara pomažemo stanovnicima navedenog naselja do konačnog rješenja. Hvala.
Stanko Ćosić
Evo lijep pozdrav Predsjedniku, zamjenicima, Glavnoj savjetnici, kolegicama i kolegama vijećnicima. Evo želim  ovom prilikom uputiti jednu vijećničku inicijativu. Naime, na ulazu u naselje Kolonija u Rodoču, odnosno na lokalitetu završetka glavne ceste iz smjera grada, postoji opasnost obrušavanja stijena i kamenja na glavnu prometnicu. Već se nekoliko puta dogodio manji odron, na sreću dosad bez većih posljedica. Također radi se o dijelu puta gdje prometuje veliki broj vozila. Zbog navedenog upućujem vijećničku inicijativu za postavljanjem zaštitne mreže kako je to već urađeno na drugom dijelu te iste prometnice i na taj način podigli nivo sigurnosti svih sudionika u prometu. Hvala lijepo.
Adem Macić
Dobar dan svima. Jedna vijećnika inicijativa, a odnosi se na pripremu odluke o pristupanju izradi regulacionog plana na području Željuša, dio prema Neretvi. Već duži period postoji potreba da se područje Željuše ispod M-17 prema rijeci Neretvi uredi regulacionim planom. Imajući u vidu da je jednim dijelom regulacionog plana „Etno sela“ iz 2012. uključen dio ovog područja potrebno je novim obuhvatom i novim planom ovo područje definisati za izgradnju stambeno-poslovnih objekata s obzirom da postoji velika potražnja za istim.
I druga inicijativa bi bila, da nam se odgovara na inicijative ili pitanja. Evo ja sam  28. oktobra na 12. sjednici postavio vijećničko pitanje i još nisam dobio odgovor, 5 mjeseci!? To ne moram pisat.
Anel  Kljako
Poštovani Predsjedniče, uvažene kolegice i kolege. Ja imam dva pitanja. Prvo pitanje. Molim informaciju o procesu regulisanja mjesne samouprave, odnosno oblasti rada gradskih mjesnih zajednica, a što podrazumijeva informisanje o trenutnoj kadrovskoj popunjenosti pozicija u mjesnim zajednicama te načinu imenovanja istih.
I drugo pitanje. Molim informaciju o projektu izvođenja radova na rekonstrukciji i dogradnji vodovodne mreže u naselju Šehovina, a što podrazumijeva očitovanje Grada o aktivnostima koje su poduzete u prethodnom periodu na realizaciji predmetnog, te o planu za nastavak.
Također imam jednu vijećničku inicijativu. Pokrećem inicijativu da se na glavnom lokanom putu u Podveležju, Kružanj-Podveležje-centar, postavi horizontalna i vertikalna signalizacija. Mještani naselja Podveležje već duži niz godina se suočavaju sa problemom brze vožnje nesavjesnih vozača na glavnom lokalnom putu od Kružnja do Smajkića. Zbog već kontinuirane prakse brze vožnje na pomenutoj dionici mještani Podveležja su iskazivali svoje nezadovoljstvo, međutim nikada nije riješena ova problematika. Poznato je da ova je ulica prometna i da se u neposrednoj blizni, u mjestu Svinjarina, nalazi škola, pošta i ambulanta, zbog čega smatramo da je potrebno postaviti odgovarajuću horizontalnu i vertikalnu signalizaciju i poseban naglasak stavljam na područje oko osnovne škole koje je potrebno adekvatno obilježiti. Imam još tri inicijative, ali poslat ću ih, da ne oduzimam vrijeme. Hvala.
Vesna Šunjić
Pozdrav svima. Ja imam osobno dva vijećnička pitanja. Prvo je, molim da mi dostavite izvještaj o realizaciji utroška prihoda od zakupa poslovnih prostora na ime izgradnje i rekonstrukcije poslovnih prostora kojima je Grad Mostar vlasnik.
A drugo pitanje, molim da mi dostavite izjavu o fiskalnoj odgovornosti i sve prateće obrasce u skladu sa pravilnikom o obliku, sadržaju, načinu popunjavanja i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti.
Sljedeće je vijećnička inicijativa, koju ću uputiti u ime svih vijećnica Grada Mostara. Inicijativu je trebala predstaviti gospođa Lamija, ali ona je nažalost opravdano odsutna. Na jednoj od prethodnih sjednica kolegica Irma je izrazila želju da se vijećnice zajedno uključe u rješavanje nekih problema koji prvenstveno tište žene, ali i sve ostale u ovom gradu, tako da smo mi nekoliko puta sjele i dogovorile se kako ćemo zajednički adresirati neke od ovih problema. Potpuno smo svjesne da masa ovih problema o kojima ćemo razgovarati nisu prvenstveno u nadležnosti Grada Mostara, ali da mi ne bismo bili netko ko će za svako rješenje naći problem mi ćemo se pokušati potruditi da ovo adresiramo na svim raznima, a naravno uz pomoć vas vijećnika ovdje i vaših stranačkih kolega kojI sudjeluju u vlasti na drugim razinama. Žao mi je što gradonačelnik nije ovdje jer ovo sam zaista htjela staviti njemu na srce, ali i svim ostalim vijećnicima posebno. Molimo gradonačelnika da osigura da se na narednoj sjednici prezentiraju sljedeći podaci: ugovori Doma zdravlja Mostar i Doma zdravlja Stari grad sa Zavodom zdravstvenog osiguranja, ugovori koje oba doma zdravlja imaju sa Sveučilišnom kliničkom bolnicom ili kao minimum dijelovi iz ugovora koji adresiraju papa testove i mamografije, vrijeme koje protekne od uzimanja brisa do zaprimanja rezultata iz Sveučilišne kliničke bolnice, broj loših PHD-e nalaza u odnosu na ukupan broj uzetih brisova, optimalno vrijeme u kojem bi nalazi trebali biti očitani, broj mamografija, ultrazvuka dojki, koji se naprave u domovima zdravlja, izvadak iz standarda i normativa za ove oblasti, način plaćanja ovih usluga domovima zdravlja od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja. Naravno direktori domova zdravlja slobodni su dostaviti i sve dodatne informacije koje smatraju relevantnim za unapređenje zdravlja žena. Mi smo imali već jedan sastanak sa ravnateljima domova zdravlja, koji je bio zaista konstruktivan i evo ovim putem im se želim zahvaliti na iskazanoj volji. Posebno sam sretna što smo osim problema pričali i o rješenjima i molim vas sve ovdje zajedno, da svi date svoj doprinos da ovo adresiramo kako treba jer ovo nije nešto što se tiče nekog drugog, ovo se tiče  svih nas, ja vjerujem da u ovoj vijećnici nema nikoga ko u svojoj obitelji nema oboljelih od karcinoma dojke, evo ja ću vam reć da naše vijećnice imaju sve oblike karcinoma dojki i grlića maternice znači unutar svojih obitelji, znači naše majke, sestre, kćerke. Stavljam vam zaista svima na srce da ovo adresiramo jer karcinom nije nešto što se dešava nekom drugom, nas je ovdje 8 vijećnica, prema nekakvoj statistici jedna od nas sasvim sigurno će dobiti rak dojke. Prevencija je jako bitna i molim vas pomozite nam da ovo adresiramo.
Snježana Brkić
Poštovano predsjedništvo, Glavna savjetnice, kolege vijećnici, vijećnice, dragi gosti, prije svega sve vas pozdravljam. Puna podrška vijećnici Vesni na ovom izlaganju i naravno u ime svih nas vijećnica Gradskog vijeća Grada Mostara, te upućujem inicijativu koja se na neki način naslanja na sličnu temu vezano za zdravlje. Inicijativu upućujem također Gradu, odnosno gradonačelniku, a vezano za pokretanje rješavanja određenih aktivnosti promocije zdravlja koje se obavljaju na svakom mjestu gdje ljudi žive i rade jer mnogi životni problemi izviru iz životnog stila i navika. Neophodne su investicije u zdravlje populacije, potrebno je mijenjati navike življenja kod ljudi, redovito zdravstveno informirati populaciju svih dobnih skupina, s naglaskom na djecu i mlade. Kroz proces školovanja raditi na planu senzibilizacije učenika, obveza je svih zdravstvenih djelatnika provoditi promociju zdravlja, unaprijediti partnerske odnose i ukazati na važnost promocije zdravlja u školskom okruženju, na populaciju koja odrasta na koji je način moguće utjecati te je potaknuti o brizi o vlastitom zdravlju, što će rezultirati manjim troškovima zdravstvene zaštite, ali i većom kvalitetom življenja budućih naraštaja. Stoga podnosim inicijativu, da se školskoj djeci osigura organizirana i prepoznatljiva pouka i odgoj o zdravlju i bolesti, da se uključe domovi zdravlja, organiziraju službe za školsku medicinu, u kojima su školski timovi, prije svega u pravilu specijalisti ili liječnici iz školske medicine, medicinske sestre i u pojedinim službama čak psiholozi i defektolozi. Model integrirane zdravstvene zaštite da bude prije svega temelj takve organizacije službe, te da se omogući kontinuirano praćenje učenika od početka školovanja, te dobar i cjelovit uvid u njihovo zdravstveno stanje. Svakako uključiti i sve stručnjake za određena područja, a zdravstveni profesionalci u tim aktivnostima imaju prioritet, te da se poduzmu i naravno provode sve aktivnosti sukladno programu mjera zdravstvene zaštite školske djece u kreiranje takve životne sredine koja će davati podršku zdravlju u svim aspektima funkcioniranja života i rada u školi, klasične mjere preventivne zdravstvene zaštite koje obuhvaćaju razne provedbe, od obveznih cijepljenja, sistematskih pregleda, te sve ostale preventivne preglede, zdravstveni odgoj i provođenje programa promicanja zdravlja, savjetovališni rad i rad s djecom s posebnim potrebama i naravno epidemiološke i aktivnosti u vezi sa zaštitom okoliša. Važno je, moram to istaći, da program kao organizirano sustavno djelovanje podupire Grad, Dom zdravlja i nadležne službe, kako bi mogao biti proveden kvalitetno i kako bi se mogao provoditi dugoročno. Hvala. To je jedna inicijativa.
A druga inicijativa, također je upućujem gradonačelniku, te Službi za odgoj i obrazovanje, Odjelu društvenih djelatnosti. Formalni sustavi obrazovanja su jako tromi, nefleksibilni i teže tome da se po starom običaju naslijeđenom iz medicinskog pristupa osobama s posebnim potrebama, same osobe s poteškoćama prilagode sustavu obrazovanja, a ne sustavi obrazovanja njima. Ovo se ogleda između ostalog u veoma malom izboru zanimanja koja se nude za osobe s poteškoćama, a uvjetovano je raspoloživim kadrom, financijskim mogućnostima koje škola ima i slično. Posebno nepovoljna situacija je u Gradu Mostaru, gdje postoje samo dva izbora zanimanja za osobe s posebnim potrebama, pomoćni kuhar i slastičar i krojač, a niti jedna srednja škola u Mostaru nije arhitektonski pristupačna, te je jasno ukoliko postoji tjelesno oštećenje ni mogućnost pohađanja redovitih srednjih škola nije opcija. Druga je činjenica, da se učenicima s posebnim potrebama treba ponuditi srednjoškolski nastavni plan i program koji će biti više orijentiran stjecanju vještina i radu. Sustavi dakle trebaju biti prilagođeni učenicima s posebnim obrazovnim potrebama, ali nažalost u praksi to nije tako. Stoga podnosim inicijativu, da se kroz programe obrazovanja u srednjim školama ponudi osobama sa posebnim potrebama mogućnost da se obrazuju za tržišno poželjna zanimanja, koja su naravno u skladu s njihovim individualno procijenjenim potrebama i na taj način omogućiti osobama s posebnim potrebama veći izbor zanimanja i stjecanja vještina i znanja koja će im omogućiti zapošljavanje. Treba dati poticaje za tvrtke za pružanje praktične obuke, što dovodi do toga da osobe s posebnim potrebama srednjih škola imaju odgovarajući tip treninga, kao i vještine i iskustva. Također unaprijediti evidenciju osoba s posebnim potrebama na razini grada koje bi omogućile bolje analize stvarnog stanja i potreba, na osnovu kojih bi se mogle kreirati adekvatnije mjere za potporu inkluzivnom obrazovanju osoba s posebnim potrebama. Moram naglasiti, da smo mi kao društvo odgovorni i krajnje je vrijeme da krenemo u rješavanje ovog iznimno važnog problema, pokušavajući izgraditi sustav koji će pomoći toj djeci i njihovim roditeljima, ali naravno i društvu u cjelini. Hvala.
Adil Šuta
Hvala. Ja imam pitanje, kada će gradonačelnik u skladu sa sporazumom o izmirenju duga sa Vladom HNK-a u vezi korištenja objekta Grada Mostara Đački dom poslati prijedlog sporazuma o plaćanju zakupnine od 01.01.2022. godine kako je i definisano u sporazumu koji smo potpisali jer mislimo da to će značajno uticati na povećanje prihoda Grada Mostara, a evo vidimo da imamo stalno potrebe i da nam budžeti nisu adekvatno punjeni, bar po pokazateljima za ovih 2 prva mjeseca, odnosno evo nepuni 3. mjesec?
Drugo pitanje jeste, zapravo inicijativa, onoga što smo već podnijeli na 17. sjednici Gradskog vijeća, oko udaljenosti kladionica, znam da se je nešto radilo, ali mislim da se to nije dovelo do kraja, pa evo očekujem da mi se odgovori kada će se taj proces završiti do kraja i kada će se konačno usaglasiti između katastra i nadležnog odjela, službe za inspekcije, da se jeli izvrši potrebno mjerenje, da se onaj taj proces završi? Mislim da tu nema po meni puno mudrovanja.
I treće, inicijativa, da se evo pošto su aktuelni i ovi regulacioni planovi, da se pokrene odluka o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana Zalik. Znamo da je regulacioni plan donesen 2012. godine, tada smo smanjili obuhvat plana iz razloga jer je trasa koridora 5C po tadašnjem važećem prostornom planu išla bliže Zaliku i evo nakon 2016. godine i nove trase koridora 5C ukazala se potreba da se ovaj dio plana proširi, izmjeni i da se reguliše izgradnja na navedenom prostoru jer znamo da ima velikog da tako kažem nelegalnog upada na navedeno područje i mislim da to treba zaštititi i regulisati i onemogućiti svaku dalju nelegalnu gradnju.
Radmila Komadina, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara
Evo što se tiče Adilovog ovog prvog pitanja vezano kada će gradonačelnik poslati sporazum Vladi HNŽ-a vezano za zakup poslovnih prostorija u Đačkom domu, znači gradonačelnik je to već odradio, mi smo poslali znači taj nacrt ugovora, u njemu stoji iznos mjesečne zakupnine koji iznosi 35.000 KM, oko 36.000 KM, oni su već očitovali na taj dopis i rekli da je to zaista velik iznos zakupnine obzirom da na godišnjom nivou je to negdje oko 400.000 KM, tako da su ustvari predložili da se jedan sastanak održi na ovu temu, pa ćemo to ubrzo i učiniti.
Damir Šunjić
Dobar dan. Lijep pozdrav svima. Imam dvije inicijative i dva pitanja. Prvo vijećničku inicijativu postavljam gradonačelniku Grada Mostara, odnosno upućujem gradonačelniku Grada Mostara, za privremeno davanje dozvole za korištenje dijela zemlje na lokalitetu kop Vihovići Udruzi „EKO KOP“. Udruga je podnijela zahtjev Gradu Mostaru za privremeno korištenje zemlje, a sve u svrhu rekultivacije navedenog prostora i stjecanja uvjeta za korištenje za različite sportske sadržaje. Kompleks bi bio privremenog i mobilnog karaktera i bez betonskih građevina.
Drugu inicijativu također podnosim gradonačelniku Grada Mostara, za poništavanje ugovora s JKP Komunalno d.o.o. za održavanje ulica, lokalnih i nekategoriziranih cesta jer isti nisu kapacitirani za obavljanje navedenih poslova. Svoju tvrdnju temeljim na činjenicama da navedeno javno poduzeće još uvijek nije završilo sve radove predviđene ZKP-om i odlukama iz prethodnih godina, tako da opet neće biti u mogućnosti potpuno realizirati plan za 2022. godinu, te ćemo sredstva opet prenositi u sljedeću godinu. Potrebno je putem javnog poziva izabrati jednog ili više izvođača koji će moći na kvalitetan način odgovoriti svim zahtjevima.
Vijećničko pitanje, postavljam odjelu za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove, odnosno službi za komunalne poslove. Zanima me dali su prilikom iscrtavanja horizontalne signalizacije zadovoljeni standardi i kvaliteta boje propisani prilogom odluke o donošenju programa obavljanja komunalnih djelatnosti iz oblasti ZKP-a za 2022. godinu, koliko ste nadzora izvršili i pomoću kojih alata vršite ispitivanje nanesene boje?
Još jedno vijećničko pitanje, postavljam istom odjelu, odnosno službi za inspekcijske poslove. U članku 82 Odluke o komunalnom redu definirano je kako se prikuplja posebni otpad, kao što je medicinski, elektronski, rabljene gume, mineralna ulja, tekućine iz autoservisa, otad iz trgovina, mesa i suhomesnatih proizvoda, zanima me koliko je inspekcijskih nadzora izvršeno po ovom osnovu te dali se poslovni subjekti pridržavaju propisanih procedura? Hvala.
Haris Nazdraić
Dobar dan. Sve vas pozdravljam. Ja danas imam dvije inicijative. Prva inicijativa, da Grad Mostar, odnosno gradonačelnik, uputi zahtjev prema MUP-u HNK-a i zatraži da se u svrhu sigurnosti i prevencije prosjačenja i džeparenja na putu prema i u okruženju turističke zone Stari grad osiguraju policijska službena lica koja bi bila stacionirana kod Jevrejske sinagoge, na ulazu u Stari grad kod Hotela „Ruža“ i u samom Starom gradu. Grad Mostar se duže vrijeme suočava sa problemom prosjačenja i džeparenja, najavljivane koordinirane akcije suzbijanja ovih problema zbog anomalija u sistemu procesuiranja nisu uspjele odgovoriti na problem. Zbog toga mislim da stalno prisustvo policijskih službenika bi ponudilo jači kontekst sigurnosti i uveliko riješilo ove probleme u ljetnoj sezoni.
Druga inicijativa, glasi prema Gradu Mostaru, da nabavi i postavi montažnu binu, uz sve potrebne tehničke uslove za održavanje različitih programa tokom cijele ljetne sezone na platou ispod Starog mosta. Plato ispod Starog mosta će nadamo se u narednom periodu biti posve sadržajno urađen, u tu svrhu u budžetu za 2022. godinu planirali smo stavku izrade projektne dokumentacije, trenutno je u toku javni poziv za izradu idejnog projekta uređenja platoa ispod Starog mosta. Dok se ne ispune uslovi da započne i sama realizacija projekta obzirom na blizinu ljetne sezone molim da se obrati posebna pažnja na ovaj prostor u smislu komunalnog okruženja, čistoće i sadržaja tokom cijelog ljeta. Zbog toga predlažem da se ovaj prostor stavi u programe za Mostar Open city, Mostarsko ljeto i sve druge sadržaje i na način da postavimo binu na kojoj bi se održavale dodjele nagrada za Tradicionalne visinske skokove, za Red Bull skokove, gdje bi se bina ustupala u komercijalne svrhe organizacije koncerata, svirki i različitih kulturnih programa, čime bi se dodatno istakao potencijal Starog mosta i njegovog okruženja.
Tomislav Primorac
Poštovani predsjedniče vijeća, zamjenici, cijenjena glavna savjetnice, načelnici i gosti, drage kolege vijećnici. Za ovu sjednicu imam jedno vijećničko pitanje i jednu inicijativu. Moj slogan je od početka bio „ljepši grad Mostar“, pa me veseli rekonstrukcija ulica, vodovodne mreže, zelenih površina, itd., dakle nešto ljepše što se dešava u Mostaru, ali me rastužuje i samovolja građana, gdje sada rade samovoljno fasade, obrću, itd., bez dogovora nekog, tako da ispada vrlo loše i još gore kada se znači obnavljaju pojedine fasade, pojedini dijelovi fasada bez dogovora i nemogućnosti dogovora. Izašao je novi komunalni red, zato pokrećem inicijativu, dali se krši članak 2 Odluke o komunalnom redu, koji je ozvaničen u Službenom listu Grada Mostara broj 20 od 19.11.2021. godine, kada se na zgrade, na primjer evo kada na zgradi broj 84 u Splitskoj ulici se renoviraju fasade na dva stana, pročelje sa jedne strane boji se, odnosno kreči se žutom bojom, a ploha sa zapadne strane je bez boje, ispod toga je bez ikakvog farbanja, dalje ispod toga dolje neki plakat, ulična umjetnost, napisano Zrinjski, itd., ispada evo pred Uskrs kao uskrsno jaje!? Zato pokrećem inicijativu, dakle da se vrši sustavno, odnosno dali je ovo za prekršaj? To je inicijativa.
I drugi dio. Shodno članku 130, 131 i 132, pokrećem inicijativu prema gradonačelniku, da kao liječnik pomogne kod Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi HNŽ/K, koji je u nadležnosti toga, da se proširi esencijalna lista lijekova za bolesti alzheirmerove, parkinsove, protiv zgrušavanja krvi, koriste ih najviše umirovljenici, čija su primanja danas jako, jako loša. Razlog pokretanja je, svjesni lošeg materijalnog stanja umirovljenika i današnjeg enormnog povećanja cijena, dakle cijena namirnica, cijena energetike, a oni na primjer moraju za taj lijek izdvojiti 50, 100 ili 150 KM, uz minimalnu mirovinu koju imaju 382 KM. Evo to je jedan problem i moj apel je da nam pomogne gradonačelnik da nekako, bar na tim takozvanim rijetkim bolestima, pomogne u proširenju esencijalne liste lijekova. Hvala lijepa.
Jasmin Pandur
Pozdravljam sve prisutne. Imam jednu inicijativu i jedno pitanje. Upućujem vijećničku inicijativu za prilagodbu trotoara osobama sa invaliditetom dijelom ulice od vrela Buna do raskrsnice kod Memića mahale u Blagaju. Na osnovu prijedloga jednog od roditelja osobe sa invaliditetom upućujem inicijativu za prilagodbu trotoara kretanju invalidskih kolica na pomenutoj lokaciji. Radi se o maloj, ali zaista za ove kategorije društva jako bitnoj investiciji. Sami problem nije samo vezan za osobe sa invaliditetom već i za roditelje djece sa kolicima.
Također imam i jedno pitanje. Molim vas da mi dostavite informaciju o svim dodijeljenim koncesijama na Gradskom području Jugoistok te dugovanja po istim. Kako bismo osigurali najoptimalnije korištenje sredstava Grada Mostara na Gradskom području Jugoistok za infrastrukturne i ostale projekte tražim informaciju o dugovanju pojedinaca i organizacija na osnovu koncesija za zemljište. Uvećanjem budžeta za iznose dugovanja uveliko bi se doprinijelo realizaciji projekata na čekanju i time bi se ispunile svakodnevne potrebe građana ovog gradskog područja. Hvala.
Silvio Bubalo
Dobar dan. Pozdrav i poštovanje svima. Prije svega evo podrška vijećnicama u radu ovom, drago mi je da se sastaju, znači da nije politički obojeno, nego da rade.
I podrška kolegi Maciću koji je kad i ja tražio ugovore o djelu, 5 mjeseci i 1 dan mi čekamo!?
Imam dva pitanja i inicijativu. Prvo, moje omiljeno Mo-parking, postoji li elaborat, odnosno planski dokument, za ucrtavanje parkirnih mjesta za invalide, te jeli isti usklađen sa zakonom o osnovama sigurnosti prometa i tko ga je napravio? Gradske službe su prilikom označavanja parkirnih mjesta za invalide dobar dio ovih mjesta obilježili u blizini pješačkih prijelaza i raskrsnica, čime je ugrožen ne samo promet već i pješaci. Očigledno je ili neće da čitaju ili namjerno to rade jer imamo, ovdje sam izdvojio članke 73.1 i 73.4., 5 metara od pješačkog, 5 metara od raskrsnice, znači to je zakon, samo ga uzet i pročitati i primijeniti na terenu. Imamo evo par primjera, kod Hotel Mostara 10 cenata od pješačkog, između Cine ondje i ugostiteljske dira liniju, kod Splitske primaknuto tamo, na zelenim površinama u Dubrovačkoj napravljeno na zelenim površinama, izebetonirano i dva invalidska mjesta označena žutom bojom. Znači gradska služba ih označila.
Drugo pitanje. Mogu li se zelene površine pretvarati u parkirna mjesta bez izmjene regulacijskog plana? Dali je održana javna rasprava o istima, ako jeste, kada i gdje je bio objavljen poziv? Ja sam bio na jednoj javnoj raspravi i tad sam pomislio da se demokracija vratila u Mostar, ne da sam bio sam, sa mnom je bila Vesna, bio je Braco i mislim Damir, nisam siguran, tu su građani izričito tražili u Leopolda Mandića da se ne ucrtavaju parkirna mjesta na zelene površine, meni stiže plan, 3 mjesta ucrtana u zelenim površinama, a u regulacijskom planu zelene površine!? Dakle, 300.000 KM je predviđeno za te parkove, raspisani su natječaji bez javne rasprave, samo jedna je rasprava od tih 5 parkova bila, pa me zanima samo da mi dostavite pozive ako su bile javne rasprave, ako nisu, ja se ispričavam što nisam otišao na javne rasprave, a odlučio sam ić na svaku.
Vijećnička inicijativa. Znači inicijativa za očitovanje Gradskog vijeća Grada Mostara na Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretninama, te da se isti uvrsti kao točka dnevnog reda na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara. Obrazloženje. Skupština HNŽ-a je na sjednici 18.03.2022. godine usvojila Prijedlog Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretninama, te će ići isti u javnu raspravu do usvajanja teksta finalnog prijedloga zakona. Na spomenutoj sjednici predsjednik Skupštine Šerif Špago kazao je kako je spomenuti prijedlog nacrta zakona išao jedinicama lokalne samouprave na razmatranje budući da sukladno zakonu o pripadnosti javnih prihoda ide u 100% omjeru jedinicama lokalne samouprave. Od svih jedinica lokalne samouprave samo su se očitovali Konjic i Mostar. Grad Mostar se očitovao negativno na prijedlog nacrta odgovorom gradonačelnika Marija Kordića od 15.02.2022. Prvo, gradonačelnik Mario Kordić nije jedinica lokalne samouprave i smatram da smo mi vijećnici trebali raspravljati o ovoj vrlo bitnoj točki. Drugo, gradonačelnik je sebi za pravo uzeo negativno se očitovati o prijedlogu unatoč činjenici da u dopisu koji sam dostavio kao dokaz, kaže „nema informaciju koliko je sredstava prikupljeno na osnovu poreza na kupovinu prve nekretnine“. To znači da je negativna ocjena prijedloga nacrta donešena krajnje paušalno. Stoga ovim putem tražim stavljanje ove točke dnevnog reda na prvu sljedeću sjednicu Gradskog vijeća. Do tada Odjel za financije zadužiti da sačini dokument financijskog utjecaja eventualnog usvajanja ovog prijedloga na financijsku sliku grada na način da se uzmu podaci od Porezne uprave Mostara. Ono što želimo je da Gradsko vijeće odluči o ovom prijedlogu, a ne gradonačelnik, pogotovo što smatramo kako je usvojeni prijedlog nacrta nedovoljno dobar, on je diskriminatoran jer stavlja dobnu granicu od 38 godina. Hvala.
Predsjednik
Hvala vama. Evo Gradsko vijeće nije dobilo nikad zvanični dopis po tom pitanju, a vama preporučujem da postupite u skladu sa Poslovnikom, osim inicijative koju ste dali vi imate pravo predložiti tačku dnevnog reda, dostavite na vrijeme samo Gradskom vijeću da mi možemo to uvrstiti, ali predlagač bi je trebao i pripremiti. Hvala. Gospođo Komadina, izvolite.
Radmila Komadina, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara
Gospodin Silvio je jako dobro rekao što se tiče zakonskih rješenja i kako oni reguliraju vezano za parking mjesta što se tiče same udaljenosti od prometnog znaka. Gradonačelnik je formirao komisiju kojoj je upravo bio to zadatak da naprave elaborat vezano za izradu, odnosno za parking mjesta u skladu sa zakonskim rješenjima. Ta radna skupina je napravila elaborat i upravo je bilo različitih tumačenja vezano upravo za ovu udaljenost 5 metara, itd., i još određena mimoilaženja, tako da je ta radna grupa ponovo sjela i napravila je rješenje gdje je usuglasila svoje stavove onako kako to treba u skladu sa zakonskim rješenjima. Od strane Odjela za urbanizam i građenje dostavljena su rješenja vezano za postupanje Odjela za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove vezano za iscrtavanje horizontalne i vertikalne signalizacije i jučer smo znači poslali dopis da se očituju pismeno na ovo što su radili, da imamo znači njihovo pismeno očitovanje da su ispravili ovo što je bilo pogrešno u samom elaboratu, tako da će to sada ići u realizaciju. Hvala.    
Mirza Drežnjak
Poštovanje. Pozdravljam sve prisutne. Imam dva pitanja. Jedno se odnosi, odnosno evo gradonačelniku, službi za katastar i službi za nekretnine. Molim vas za informaciju o uplanjenju objekta Osnovne škole Vrapčići, cijepanja i oblikovanje parcela radi izdavanja urbanističke saglasnosti i odobrenju za građenje za dodatni sprat objekta škole. Kako znam da je već upućeno ovaj službi za katastar i službi za nekretnine inicijativa da se ta parcela oblikuje, da se legalizira već postojeći objekat škole i da se izdaju potrebna odobrenja za građenje za nadogradnju Osnovne škole Vrapčići, pa molim za informaciju o postupku dokle se stiglo sa tim poslom?
Drugo pitanje se odnosi na ovu radnu grupu za Regionalnu deponiju „Uborak-Buđevci“, pošto smo je formirali i samo smo u 10. mjesecu imali izvještaj o radu te radne grupe, molim da nam kvartalno kako smo i definirali u odluci dostave izvještaje o radu jer evo svaku sjednicu imamo neku tačku o temi Uborka, da vidimo kako radi i šta radi ta radna grupa po pitanju te deponije. Antonio Zelenika
Hvala dopredsjedniče. Pozdrav svima. Evo ja imam dvije inicijative, ovako ćemo ih nazvat. Prema gradskoj inspekciji jedna inicijativa, za inspekcijski nadzor županijske vodne inspekcije. Znači na lokalitetu visoravni Bile iznad „Groblja mira“ na jedinom izvoru vode, bazenu na Bilima, zvanom Prikinjac, nelegalna je gradnja, zato je razlog, nelegalna gradnja u neposrednoj blizini na podzemnom toku voda koje pune Radobolju, a na tome mjestu tvore i Rimski bunar, takozvani Prikinjac. Na prošlu inicijativu gradska inspekcija se ogradila nenadležnošću svojom, pa zato sad tražim da inicijativu proslijede na veću nadležnu razinu po uzoru na Agenciju Stari grad, koju bi javno pohvalio ovdje pošto sam dobio njihove dvije, mislim da ste ih svi dobili, mogli ste ih pogledati, mislim da bi onako sve gradske službe trebale djelovati ili da mi hodamo od inspekcije do inspekcije, županijske i federalne. Mislim da je ono kako je uradila Agencija Stari grad put kako bi trebalo da se radi.
A druga inicijativa, prema gradonačelniku, da se u Parku „Zrinjevac“ vrati zaštitarska služba, bar na 12 sati, od 7 do 7, ako nema novca za 24-satni nadzor jer je veća šteta napravljena u zadnje vrijeme mislim u parku od kad nema zaštite od uštede koja je nastala, jer imamo stvarno definitivno problema u parku raznoraznih, da sad ne pričamo, svi znamo kakvi su problemi. I odmah automatski pošto je vezano za park, da se riješi pitanje pitke vode u parku, pošto mi je prošle godine rečeno da sam okasnio sa inicijativom jer sam je podnio u 6. mjesecu evo sad u 3. mjesecu je podnosim i mislim da imaju mogućnost da riješe tu pitku vodu, tamo je bila voda dok vijeće nije došlo, kako je došlo vijeće nema vode, pa eto to bih zamolio. Hvala.
Sanel Žuljević
Zahvaljujem. Pozdravljam sve prisutne. Ja ima 3 kratka pitanja za gradonačelnika. Prvo se nadovezuje na kolegu Bubala, zamolio bi gradonačelnika da mi objasni na osnovu kojeg ovlaštenja je dostavio mišljenje i procjenu Vladi HNK-a vezano za izmjene Zakona o porezu na promet nekretnina, gdje se planira osloboditi od poreza prva nekretnina za mlade bračne parove?
Drugo pitanje, dali gradonačelnik u skladu sa svojim ovlaštenjima planira reagovati na činjenicu da je direktor osnovne škole pravosnažno osuđen ili s ovom šutnjom odobrava da nam uzor djeci budu pedagozi koji falsificiraju dokumenta?
I treće pitanje, dali je gradonačelnik donoseći odluku o povećanju plata državnim službenicima odradio samo prvi korak u povećanju plata svim ostalim radnicima koji se finansiraju iz budžeta s obzirom da je život poskupio i tetama u vrtiću, socijalnim radnicima, glumcima, komunalnim radnicima i svim drugim? Hvala.
Irma Baralija
Dobro jutro. Jedna inicijativa i dva pitanja brzinski. Nažalost kada govorim za ovom govornicom o Narodnom pozorištu Mostar uvijek neka negativna konotacija, pa danas neće bit razlika, na moju veliku žalost. Dakle, dobili smo pritužbe na nedavno održani i sprovedeni konkurs za mjesto rekviziter, molim nadležni odjel da nam dostavi svu dokumentaciju vezano za taj konkurs jer smo dobili pritužbe da je bilo sukoba interesa i netransparentnosti kada se provodila čitava procedura. To je jedno.
Drugo. Evo opozicija se nije dogovarala, ali vidim da smo na istom fonu ili makar razgovaramo sa sličnim ljudima, javio nam se gospodin koji kaže da iako postoji invalidsko mjesto na glavnoj ulici, odmah u neposrednoj blizini suda, poreske uprave i slično, da na tom mjestu umjesto njega koji zaista posjeduje dozvolu i naljepnicu na njegovom vozilu često parkira gospodin jeli koji radi u obližnjoj, dali štampariji ili kopirnici, nisam sigurna, i onda dolazi do obračuna fizičkog ponekad između njih zato što se čovjek bori za svoje pravo da parkira na mjestu koje je za to predviđeno. Pitanje, dali ispred svih institucija u našem gradu postoje parking mjesta za invalide i dali oni koji kontrolišu kontrolišu i naljepnice parkiranih vozila na tim mjestima?
I jedna lijepa inicijativa, i nadam se da će ovo biti što prije, idemo u susret turističkoj sezoni, molim vas da se što prije označi i postavi tabla koja obilježava jednu od nevjerovatnih turističkih destinacija koju imamo, koju nismo iskoristili, a to su Bunski kanali, da ne bude da su samo Bunski kanali poznati po borbi protiv izgradnje mini hidroelektrane, ali realno jako puno ljudi dolazi a nema nikakve bukvalno signalizacije niti gdje treba da se skrene. Tako da molim odjel da napravi adekvatno i postavi table, signalizaciju ili šta već, kao i da se sredi i održava ovo sigurno „par ekselans“ turističko izletište. Hvala.
Boška Ćavar
Dobar dan. Pozdrav svima. Ja imam  dva vijećnička pitanja i jednu inicijativu. Prvo vijećničko pitanje Uredu gradonačelnika, koliko trenutno gradonačelnik ima savjetnika, za koje točno oblasti su savjetnici angažirani, te koje su njihove stručne kompetencije, kakva je priroda njihovog angažmana, jesu li angažirani na neodređeno vrijeme ili su angažirani po ugovoru o djelu i za koji vremenski period, ukoliko su angažirani po ugovoru o djelu navedite o kojim poslovima se konkretno radi, jesu li u unutarnjoj sistematizaciji radnih mjesta navedena radna mjesta o čijim opisima poslova je predviđeno obavljanje poslova za koje su savjetnici gradonačelnika angažirani? Obrazloženje. U članu 4 Pravilnika o unutarnjoj organizaciji navodi se da pored glavnog savjetnika gradonačelnik može imati još 2 savjetnika, glavni savjetnik i savjetnici su iz 3 konstitutivna naroda. Na osnovu do sada dostupne dokumentacije, aktualnih medijskih članaka i usmenih informacija zaprimljenih od uposlenika Gradske uprave zaključuje se kako je broj savjetnika znatno veći od onog propisanog Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Gradske uprave Mostara. Zakon o radu predviđa da poslodavac može s određenim licem sklopiti ugovor o djelu radi obavljanja poslova koji su van djelatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, samostalno izvršenje određenog intelektualnog ili fizičkog rada. Napominjem, da u Službenom glasniku Grada Mostara članak 181 kaže da najmanje jednom u toku godine gradonačelnik treba podnijeti izvješće o svom radu, a do danas ga nismo dobili. To je prvo pitanje.
Drugo pitanje, stručnoj službi Gradskog vijeća, o programu financiranja parlamentarnih grupa u Gradskom vijeću. Molim da mi dostavite program stručne službe Gradskog vijeća prema kojem se provodi financiranje parlamentarnih grupa u Gradskom vijeću, kao i detaljnu analitiku svih sredstava isplaćenih svim političkim subjektima i pojedincima u 2021. godini. Obrazloženje. U članku 16 Odluke o izvršenju Budžeta za 2022. stoji sredstva utvrđena budžetom pozicije financiranje parlamentarnih grupa vijećnika u Gradskom vijeću koriste se po programu koji donosi stručna služba Gradskog vijeća Grada Mostara i definira način raspodjele. Gradsko vijeće do sada nije imalo uvid u ovaj dokument i način raspodjele sredstava za financiranje parlamentarnih grupa vijećnika u Gradskom vijeću. To su bila dva pitanja.
I jedna inicijativa, Odboru za urbanizam i građenje, na ruke gospodina Salema Marića i na pažnju gospodina Slavena Bevande, radi se o ispitivanju zakonitosti rada i studiju slučaja koja se provodila u odjelu za urbanizam i građenje na konkretnom predmetu, koji dostavljam u materijalima, pri izdavanju rješenja investitoru za odobrenje izgradnje dvije tende na parteru, dvije tende napominjem, na parteru kolektivno stambeno- poslovnog objekta od 21.08.2013. godine u potpisu načelnice Marine Deronjić. Obrazloženje. Dana 21.08.2013. godine odobrava se izgradnja dvije tende na parteru kolektivno stambeno- poslovnog objekta. Dana 27.12.2013., dakle poslije 4 mjeseca i 6 dana služba za inspekcijske poslove podnosi prijedlog za ukidanje urbanističke suglasnosti i odobrenja za građenje ministarstvu graditeljstva, prostornog uređenja i sektoru za prostorno planiranje iz sljedećih razloga: urbanistička suglasnost nije izdata u skladu sa regulacijskim planom, odobrenje za građenje je izdato na parceli koja je državna, a ne vlasništvo potpisnika, član 55 zakona o prostornom uređenju kaže da urbanistička suglasnost se može izdati samo za cijelu građevinsku parcelu, ona ovdje iznosi 3.783 metra kvadratna, a dakle ovdje nije bila formirana građevinska parcela, po regulacionom planu je vidljivo da je ovo zona R1, zelena površina, i da nije planirana nikakva gradnja niti prenamjena, iz urbanističke suglasnosti se vidi da se organ nije pozvao ni na jedan članak o prostornom uređenju i ovo je bila vjerojatno i do danas prva i jedina tenda u gradu za koju je izdato odobrenje za građenje kao za trajni projekt, a za tende se izdaju privremena rješenja na rok najviše od jedne godine. Ova zelena površina je javna površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima. Ministarstvo građenja i prostornog uređenja, gospodin Suad Hasandedić, ukida gore navedeno rješenje 06.06.2014. godine, dakle poslije 6 mjeseci i 9 dana, 6 mjeseci predmet stoji u ladici uz obrazloženje da je inspektor pravilno utvrdio činjenice da se u rješenju o građenju nije utvrdilo da je za taj dio postojao regulacijski plan. Prvi postupak je vodila Emina Jazvin, a u ministarstvu je svoje mišljenje u korist investitora dao sada pokojni Vinko Leko sa obrazloženjem da prostorni detaljni planovi ne definiraju tende i nadstrešnice, pa ne vidi zašto se ne bi udovoljilo investitoru. Ministarstvo upućuje investitora na upravni spor po punomoćniku gospodinu Slavenu Bevandi, našem kolegi, gdje kantonalni sudac gospodin Nurko Pobrić, donosi presudu gdje je uvažio tužbu tužitelja, a tuženi organ Grad Mostar mora platiti troškove upravnog spora. Tužitelj je tužbom pokrenuo upravni spor jer je rješenje doneseno izvan roka potpisanog u članu 261 zakona o upravnom postupku. Zaključak. Osobe spomenute u ovom predmetu Emina Jazvin, Marina Deronjić i Suad Hasandedić i danas rade u odjelu i ministarstvu i svojim propustima i dalje daju mogućnost pojedincima da otuđe ono što je pripadalo svima u Gradu Mostaru. Na naš zahtjev za obnovu postupka jer smo čuli da je gospođa Deronjić udaljena sa mjesta načelnice, je utvrđeno da nema novih detalja u predmetu i da je došlo do zastare. Ovaj predmet je dostavljen tužilaštvu i očekujemo konačan rasplet, pa nam je stoga potreban vaš pisani odgovor. Zbog svega prethodno navedenog tražim od odbora za urbanizam, građenje i zaštitu okoline savjesno, stručno i odgovorno preispitivanje predmeta za koji dostavljam dokumentaciju te nakon toga očitovanje o nezakonitim, špekulativno-kriminalnim radnjama odgovornih osoba u odjelu za urbanizam i građenje pri provođenju postupka za koji je formalno nastala zastara. Hvala lijepa.

Odgovori 19. sjednica

Zapisnik

Ad.2.) Usvajanje Zapisnika sa  18. redovne sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara
           (Izvjestilac: Predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara)
Glasanje: 28”Za” , nema “Protiv” nema  “Suzdržanih”
Zapisnik je usvojen.

Ad.3.) ODLUKA o radnom vremenu objekata u kojima pravna i fizička lica obavljaju   
            djelatnost na području Grada Mostara
Izvjestilac u ime Gradonačelnika gđa. Radmila Komadina, Glavna savjetnica  
Ovu Odluku smo već razmatrali u nacrtu. Obzirom da je bilo određenih Amandmana na nacrt Odluke, te Amandmane nakon razmatranja je Gradonačelnik usvojio i  danas imamo Odluku  u prijedlogu.
U raspravi su učestvovali: Irma Baralija, Radmila Komadina, Amira Trbonja, Boška Ćavar, Adil Šuta, Sanel Žuljević, Silvio Bubalo, Antonio Zelenika, Kažimir Miličević, Vesna Šunjić, Predsjednik.
Silvio Bubalo
Mi smo pripremili dva Amandmana na Odluku.
Prvi Amandman: Član 5, stav 5, glasi: „zahtjev za izdavanje odobrenja za rad iz stava 3 i 4 ovog člana podnosi se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke putem nadležne Službe Grada“, na kraju se dodaje „i isti se ne može mijenjati sljedećih 6 mjeseci“. Poenta je da ga ne možeš mijenjat svako mjesec, dva, znači nego jednom u 6 mjeseci.
Amandman 2: Član 6, stav 6, „za ugostiteljske objekte koji posluju unutar grupe restorani tipa objekti brze prehrane, fast foodovi, izuzetno se uz odobrenje nadležnog Odjela Grada Mostara dozvoljava priprema, prodaja i dostava hrane i pića u periodu od 24 do 3 sata, te uz magistralne puteve“, tu dodajemo „te uz magistralne puteve od 00 do 24 sata izvan naselja“.
Vesna Šunjić
Je podnijela Amandman da se u članu 6, u stavu 6, „za ugostiteljske objekte koji posluju unutar grupe restorani tipa objekti brze prehrane, fast foodovi, izuzetno uz odobrenje nadležnog organa dozvoljava priprema, prodaja i dostava hrane i pića u periodu kako je navedeno, uz zabranu konzumacije, usluživanja hrane i pića unutar objekata, kao i na površini koja pripada objektu“, da se ubace riječi „a koji se nalaze izvan kolektivno stambenih objekata“,
I još je jedan Amandman bio vezano za član 9, stav 3, vezano za rad obrtničkih objekata koji se obavljaju u sklopu stambeno poslovnih objekata, zbog čega samo obrtnički objekti u sklopu stambenih objekata moraju imati zvučnu izolaciju i zaštitu od štetnih i neugodnih mirisa.
Radmila Komadina, glavna savjetnica Gradonačelnika Grada Mostara
Što se tiče Amandmana  koji je Silvio iznio, član 5, stav 5, koji glasi „zahtjev za izdavanje odobrenja za rad iz stava 3 i 4 ovog člana podnosi se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke putem, već sam rekla nadležnog Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove“, s tim da se dodaju riječi „i isti se ne može mijenjati sljedećih 6 mjeseci“, taj Amandman smo prihvatili.
Što se tiče drugog Amandmana kojeg je iznio gospodin Silvio, znači u članu 6, stav 6, „za ugostiteljske objekte koji posluju unutar grupe restorani tipa objekti brze prehrane, fast foodovi, izuzetno se uz odobrenje nadležnog Odjela grada Mostara dozvoljava priprema, prodaja i dostava hrane i pića u periodu od 24 do 3 sata uz zabranu konzumacije, usluživanja hrane i pića unutar objekata, kao i na površini koja pripada objektu“, kako je glasio taj član, Amandman je bio da se doda još vezano za objekte koji se nalaze uz magistralnu cestu, ovaj Amandman nije prihvaćen, iz razloga što  McDonalds spada u skupinu restorana i u njemu je radno vrijeme znači predviđeno do 6 sati, tako da nema potrebe da se ovdje ubaciva ovaj Amandman.
I još smo imali Amandman Vesne Šunjić, da se u članu 6, u stavu 6, „za ugostiteljske objekte koji posluju unutar grupe restorani tipa objekti brze prehrane, fast foodovi, izuzetno uz odobrenje nadležnog organa dozvoljava priprema, prodaja i dostava hrane i pića u periodu kako je navedeno, uz zabranu konzumacije, usluživanja hrane i pića unutar objekata, kao i na površini koja pripada objektu“, da se ubace riječi „a koji se nalaze izvan kolektivno stambenih objekata“, ovaj Amandman nije prihvaćen.
I još je jedan Amandman bio vezano za član 9, stav 3, vezano za rad obrtničkih objekata koji se obavljaju u sklopu stambeno poslovnih objekata da se ovaj dio prebaci u član 6. međutim obzirom da je ovo poglavlje koje se upravo bavi radnim vremenom obrtničkih djelatnosti nismo našli za shodno da se prebaci u ovaj dio ovamo, tako da je ostalo ovako kako je to već rečeno.
Predsjednik
je istakao da je  jedan je Amandman prihvaćen, tri su odbijena od predloženih.
Silvio Bubalo je odustao od drugog Amandmana, i Vesna Šunjić je  odustala od Amandmana.
Predsjednik je  konstatovao  da su prihvaćeni Amandman u članu 5, stav 5 i one prihvaćene izmjene koje je predlagač na samom početku ove Odluke iznio, sastavni dio Odluke i  dao je kompletnu  Odluku, sa ovim dopunama na glasanje.
Glasanje: 26 ”Za” , 2 “Protiv” 4 “Suzdržana”
Odluka je usvojena.
Ad.4.) ODLUKA o davanju saglasnosti za utvrđivanje opredijeljenosti za uspostavljanje
           Javno-privatnog partnerstva (JPP)
Izvjestilac je  Gradonačelnik Grada Mostara
Radmila Komadina, Glavna savjetnica Gradonačelnika
Vidjeli ste što se tiče same Odluke o davanju saglasnosti za utvrđivanje opredijeljenosti za uspostavljanje Javno-privatnog partnerstva (JPP) da je zasnovana na zakonskim rješenjima Zakona o javno-privatnom partnerstvu i to je procedura koja je propisana ovim zakonima i na Gradskom vijeću nakon rasprave je da  nakon ovih svih dokumenata koji su poslani utvrdi opredijeljenost da li ići u javno-privatno partnerstvo. Znamo zbog čega smo ovo predvidjeli obzirom da su vijećnici upoznati sa Planom prilagodbe vezano za Deponiju d.o.o. Mostar, odnosno za postojeću Deponiju komunalnog otpada i da je ovo jedan od modusa na koji način se mogu sve one mjere iz Plana prilagodbe ostvariti.
Mario Kordić, Gradonačelnik Grada Mostara
Trenutna situacija na Deponiji je takva da mi imamo još uvijek nešto slobodnog mjesta za deponovanje, pokušavamo ušparat što više mjesta možemo, kako bi došli u situaciju da sve ove pravne procedure, financijske i sve probleme koje imamo na Deponiji nekako stignemo, pa da ne uđemo u problem da stvarno nemamo gdje sa smećem.
S početka mandata sam ja tražio rješenje, kontaktirali smo i ministarstvo okoliša i fondove i sve relevantne aktere u ovoj državi da nam pomognu kako iznać pravo rješenje za Deponiju. Tad smo kontaktirali između ostalog i EBRD-e, uspjeli smo dobiti Plan prilagodbe koji je petogodišnji,  imali i izvjesnih nedoumica sa inicijativom „Jer nas se tiče“ i uglavnom sad trenutno stojimo u situaciji da imamo Plan prilagodbe koji je vrlo jasan šta trebamo radit u sljedećih 5 godina.
U ministarstvu okoliša smo dobili dozvolu okolinsku,na tu dozvolu se Udruženje „Jer nas se tiče“ žalilo i trenutno mi niti jedan konkretan korak  ne možemo više napraviti što se neće ta žalba povući.
U međuvremenu kako sanacija Deponije i tog lokaliteta i Plan prilagodbe iziskuju i izvjesna finansijska sredstva smo počeli intenzivno razgovarati sa EBRD-om kao jednom od kuća koja bi eventualno kreditno pratila sanaciju tog lokaliteta, u ovom momentu smo u situaciji da smo potpisali s njima mandatno pismo, gdje su oni iskazali interes da nas prate u tom svemu, potpisali smo i jedan dokument koji se zove „Mostar green city“, koji predviđa takozvani Akcijski plan šta Mostar treba raditi u sljedećem periodu, to je jedan bonus koji dobivamo zbog suradnje sa EBRD-om. Prije nekih možda 15, 20 dana smo imali jedan razgovor sa EBRD-om na lokalitetu Deponija gdje su oni došli, vidjeli sve i dogovorili smo se da idemo sad u tehničku realizaciju tog kredita, realno je očekivat negdje krajem godine ili početkom sljedeće godine da bi sredstva operativna bila i mogla se koristit u sanaciji tog lokaliteta.
Naime, u želji da budemo sigurni da neće taj aranžman propast,  mi smo u Gradskoj upravi odlučili pokrenuti i dodatne aktivnosti kako bi se osigurali sa više strana, pa da vidimo gdje možemo prije i kvalitetnije riješit problem. Naime, kontaktirali smo ponovo federalno ministarstvo, federalni fond, kantonalni fond, i evo većina vas vjerojatno zna da smo dobili 2.500.000 KM od Federalnog fonda za zaštitu okoliša da dijelom idemo u sanaciju, odnosno proširenje, odnosno Plan prilagodbe Deponije. Ono što ne radimo ovaj čas, a mogli bi jer imamo uredne i valjane dozvole u smislu građevinske dozvole za deponijsko polje, za pročistač procjednih voda i još neke dodatne stvari koje treba napraviti na Deponiji kako bi ona uredno funkcionirala, ne radimo to sve skupa jer čekamo povlačenje tužbe, odnosno žalbe na okolinsku dozvolu od inicijative „Jer nas se tiče“. U više navrata je sa njima razgovarano, nije bilo nekog konkretnog rezultata i još uvijek je ta žalba na sudu. Kako bi uradili  prvi korak koji moramo hitno napraviti da bi otvorili novo deponijsko polje koje je 6.500 kvadrata, odnosno 0,6 koma nešto hektara, trebaju izvjesna financijska sredstva, napravili smo jedno istraživanje tržišta da vidimo koliko to košta, isto tako oko pročistača, dogradnje sortirnice i svega onog što treba napraviti, između ostalog kupnja kompaktora i tako, došli smo do spoznaje da je to cirka nekakvih 5.000.000 KM otprilike nakon istraživanja tržišta, znači ovo su sad nekakve cijene s rezervom. Kako nismo imali ta sredstva, a u međuvremenu smo dobili ta 2.500.000 KM, i dalje nam fali za jedan konkretan korak, da riješimo taj lokalitet smo između ostaloga i raspisali jedan javni poziv za iskazivanje interesa eventualnim partnerima. On je urodio plodom na način da se javila jedna firma koja je inače prisutna tu u BiH i bavi se ovom problematikom s jednim vrlo velikim iskustvom, ponudili su jedno svoje rješenje, mi smo za Deponiju izradili studiju opravdanosti, odnosno potrebe da vidimo zašto bi ako uopće ulazili u privatno partnerstvo, tu studiju imate prilike svi pročitati i pogledati, tamo su jasno navedene i manjkavosti i prednosti takvog jednog aranžmana. Mi još uvijek nismo donijeli Odluku, odnosno vi ćete na koncu konca donijet Odluku, ukoliko se uopće bude išlo u tom smjeru, ja ću imat obavezu i dalje i ova Komisija koju imamo vas će svako malo izvještavat u kojoj smo fazi, dokle smo došli i šta radimo. Ovo što sad je pred vama je ustvari nešto slično što smo imali i sa EBRD-om, ako se sjećate onoga pisma za ulazak u kreditni aranžman, ovo je jedan od koraka u pripremi eventualnog javno-privatnog partnerstva, eventualnog podvlačim, tako da  s ovim dokumentom ne ulazimo mi u javno-privatno partnerstvo, već  trasiramo put ukoliko se odlučimo za takav jedan potez da smo odradili ovu tehničku i pripremnu dokumentaciju.
Predsjednik je istakao da je pitanje Deponije „Uborak“ od kako ovo Gradsko vijeće zasjeda dobilo najviše pažnje, s razlogom najviše pažnje, i mislim da idemo dobrim putem u rješavanju problema Deponije „Uborak“, kako i radi same Deponije, a i radi građana koji žive u tom području, da se Deponija „Uborak-Buđevci“  radi u skladu sa Planom prilagodbe i da se mora podići na najveći stepen ovo zbrinjavanje otpada na Deponiji po najsuvremenijim evropskim standardima.
U raspravi su učestvovali: Damir Šunjić, Predsjednik, Slaven Bevanda, Adela Gosto, Gradonačelnik ,Irma Baralija, Adil Šuta, Vesna Šunjić, Mirza Drežnjwk, Sanel Žuljevi
Damir Šunjić, Odbor za stambeno komunalne poslove
Što se tiče Odbora za stambeno-komunalne poslove, jučer smo održali sastanak, imamo Amandman na član 5 Odluke koja nam je dostavljena u materijalima i jedan Zaključak.
Prvo,  Amandman na član 5. Odluke, novi  član 5. bi glasio: „Ovlašćuje se JP Deponija d.o.o. Mostar da na temelju rješenja Agencije za privatizaciju pokrene postupak izbora partnera te da nakon okončane procedure Gradskom vijeću Grada Mostara dostavi prijedlog Odluke o izboru partnera na razmatranje i usvajanje“.
Gradonačelnik je prihvatio Amandman Odbora.
Također  smo predložili i usvojili Zaključak o sanaciji i zatvaranju Deponije „Buđevci“.
Član 1. Grad Mostar će poduzeti sve pravne radnje na potpunoj implementaciji Plana prilagodbe koji se odnosi na zatvaranje i rekultivaciju ploha najkasnije u roku od 5 godina;
Član 2. Po implementaciji plana prilagodbe u roku navedenom u članu 1. pristupit će se zatvaranju i sanaciji Deponije, a sve u skladu sa elaboratom o sanaciji i zatvaranju Deponije „Buđevac“;
Član 3. Elaborat iz člana 2. ovog Zaključka izradit će ovlašteno pravno lice, a bit će razmatran i usvojen na Gradskom vijeću Grada Mostara;
Član 4. Rok za zatvaranje „Deponije“ počinje teći od dana dobivanja pravosnažne okolinske dozvole i riješenih svih prethodnih radnji, kako bi se pristupilo realizaciji Plana prilagodbe odobrenog od strane Federalnog ministarstva za turizam i okoliš.
Slaven Bevanda, Komisija za statut, pravne akte i nadzor zakonitosti
Što se tiče same predložene Odluke, ona je u skladu sa odredbama županijskog Zakona o javno-privatnom partnerstvu, ja čak ovaj amandman smatram nepotrebnim, iz jednog razloga što je članom 22 istog Zakona predviđeno da se ugovor o javno-privatnom partnerstvu ne može zaključit bez suglasnosti Vijeća, znači zakon je jači od naše Odluke. Mislim da je Zakon dobro strukturiran u tom dijelu kako ide na mišljenje Agenciji za privatizaciju i poslije agencije ide u kriterij  za odabir partnera, po meni je nepotreban jer članak 22. Zakona kaže da se ugovor ne može potpisati bez saglasnosti Gradskog vijeća jer mi kao Vijeće, ne Gradonačelnik ili neko, mi kao Vijeće dajemo člankom 22. ovlaštenje da se zaključi taj ugovor. To je s jedne strane i ja sam ovo komentirao ispred kluba da je prijedlog suglasan, a ovo sam komentirao ispred Komisije za Statut ovaj prvi dio, a drugi ispred HRS-a.
Predsjednik je  dao  Zaključak  o sanaciji i zatvaranju Deponije  koji je predložio Odbor za stambeno komunalne poslove na glasanje.
Glasanje: 33 ”Za” , nema“Protiv” nema “Suzdržanih“
Zaključak je usvojen.

Dao je na glasanje Odluku o davanju saglasnosti za utvrđivanje opredijeljenosti za uspostavljanje Javno-privatnog partnerstva (JPP) uz Amandman na član 5. koji je
Gradonačelnik prihvatio i novi član 5 i glasit će:„Ovlašćuje se Javno preduzeće „Deponija“ d.o.o. da na temelju rješenja Agencije za privatizaciju pokrene postupak izbora partnera te da nakon okončane procedure Gradskom vijeću Grada Mostara dostavi prijedlog Odluke o izboru partnera na razmatranje i usvajanje.“
Glasanje: 32”Za”, nema “Protiv” nema “Suzdržanih“
Odluka je usvojena.

Ad.5.) ODLUKA o izmjeni granica katastarskih općina
Izvjestilac u ime Gradonačelnika Glavna savjetnica gđa. Komadina
Odluka o izmjeni granica katastarskih općina, vidjeli ste da se temelji na članu 32. Zakona o premjeru, to je ovlaštenje nadležnoj Službi za katastar da pripremi ovakvu Odluku, a član 52. istog Zakona kaže ako nadležna Služba smatra da postoji potreba da se izmjene granice katastarskih općina da će to i odraditi i naravno što je predloženo u ovoj Odluci. Imam samo intervenciju u članu 2. ove Odluke vezano za članove Komisije, pod rednim brojem 4. umjesto Dalibora Martinovića ide Elezović Ozreneko, član 5. umjesto Mile Krešića ide Brkan Senad, što se tiče zamjenskih članova pod brojem 9. umjesto Karmele Božić ide Vežić Nefa, i pod brojem 10. umjesto Dijane Ćesić ide Brekalo Mirsad.

U raspravi su učestvovali: Slaven Bevanda, Sanel Žuljević, Predsjednik, Tomislav Tomić, Boška Ćavar, Ibro Husnić, Adem Macić
Slaven Bevanda, predsjednik Komisije za Statut, pravne akte i nadzor zakonitosti
Na sjednici Komisije za Statut, pravne akte i nadzor zakonitosti  je bio ovaj prijedlog Odluke kao  i za sljedeću tačku koja se odnosi na Program izlaganja podataka nove katastarske izmjere Grada Mostara (2022.-2032.), to su neke stvari za koje su prethodno pribavljena mišljenja, trebamo podržati i usvojiti, da bi se krenulo i u realizaciju ispravke te greške i rješavanja problema koje imamo, tu je pribavljeno mišljenje Federalne geodetske uprave, a također za sljedeću tačku  imamo Programe koje trebamo usvojiti i Program izlaganja i završit stvari koje su bile započete i prije rata koje nisu nikad okončane, da bi konačno imali novi premjer na snazi, a to kasnije uslovljava nastavak harmonizacije i uspostavu nove zemljišne knjige.
Tomislav Tomić, predsjednik Komisije za izmjenu granica katastarskih općina
Dakle, radi se o ispravci greške koja je tehničkog karaktera i ta greška egzistira još od 60.-ih, 70.-ih godina pri uspostavi tog katastra, ta greška nije onemogućavala katastar da radi, katastar je normalno funkcionirao, znači radi se o preklopu katastarskog plana između katastarske općine Vihovići i Mostar II. Jedini način za ispravku te greške je propisan zakonom i on jasno kaže da mi moramo formirat, odnosno da Vijeće mora imenovat tu Komisiju, a u principu u praksi nama neće trebat ta Komisija jer mi ćemo tu grešku u katastru ispravit sami. Tako da je ova Komisija formalnog karaktera, samo da ispunimo te zakonske propise. Propisano je da imamo 5 članova i još 5 zamjenskih, zato smo morali 10 ljudi stavit u Odluku i obaveza je da budu 2 člana iz Mjesnih zajednica. Ja sam jednostavno napravio spisak ljudi, znači od tih članova Mjesnih zajednica i nas iz katastra, ljudi koji tu žive blizu njih sam jednostavno stavio na tu listu, ali kažem da ta Komisija u principu niti je plaćena niti će imat neke obveze, mi ćemo to u katastru ispravit.   
Predsjednik je dao na glasanje Odluku o izmjeni granica katastarskih općina, uz izmjene u članu 2, gdje umjesto Dalibor Martinović treba da stoji Elezović Ozreneko, umjesto Mile Krešić treba da stoji Brkan Senad, umjesto Karmela Božić treba da stoji Vežić Nefa i umjesto Dijana Ćesić treba da stoji Brekalo Mirsad.  
Glasanje: 30 ”Za”, nema “Protiv” nema “Suzdržanih“
Odluka je usvojena.

Ad.6.)PROGRAM izlaganja podataka nove katastarske izmjere Grada Mostara (2022.-  
           2032.)
Tomislav Tomić, predsjednik Komisije za izmjenu granica katastarskih općina
Istakao je  da je Služba za katastar pokrenula niz aktivnosti u vezi projekata koje Federalna geodetska uprava provodi sa jedinicama lokalne samouprave. To su vrlo značajni projekti i radi se o ni manje ni više nego 6 projekata, koji se tiču uglavnom naših službenih evidencija, unaprjeđenja tih evidencija i ažuriranja. Dakle, svi smo svjesni šta znači nova zemljišna knjiga, ažurna zemljišna knjiga i ovaj projekt izlaganja je možda i najvrijedniji u tim benefitima koje dobivamo, jer se radi o područjima gdje se i danas vodi stari Austro-ugarski katastar i u katastru i u zemljišnoj knjizi, to znači ova brdska područja Grada Mostara, gdje znači ta nova katastarska izmjera je napravljena 1982., to je snimljeno avionom i 80.-ih godina je rađen taj elaborat i bilo je pripremljeno čak, trebalo se samo provesti izlaganje tih podataka na javni uvid i uspostaviti taj katastar konačno, nije provedeno to izlaganje i ta dokumentacija je i danas na tom nultom stanju. Mi smo svu dokumentaciju digitalizirali i pripremili za taj postupak izlaganja. Izradili smo ovaj Program koji je isto tako zakonska obaveza, Program u kratkim crtama govori samo ono šta će se raditi i kako će se raditi, i radi se o 20 katastarskih općina, to je jako veliko područje, po površini je to čak možda i 2/3-ine Grada Mostara, po površini. I tolika količina podataka će zahtijevat malo i duži period, ovo znači ako budemo radili dvije katastarske općine godišnje to je 10 godina. Tako da mislim da kad se usvoji ovaj Program da možemo odmah ići na imenovanja Komisija za izlaganje i već ove godine započet posao.
U raspravi su učestvovali: Predsjednik, Radmila Komadina, Antonio Zelenika
Predsjednik je dao na usvajanje PROGRAM izlaganja podataka nove katastarske izmjere Grada Mostara (2022.-2032.)
Glasanje: 31”Za”, nema “Protiv” nema “Suzdržanih“
Program  je usvojen.

Ad.7.) Nacrt ODLUKE o načinu korištenja i visini naknade za uzurpirane javne površine
             na kojima su izgrađeni ili postavljeni objekti bez pravosnažnog odobrenja
Izvjestilac u ime Gradonačelnika, Radmila Komadina, Glavna savjetnica
Vi možda imate informaciju da je jedna ovakva Odluka dok nije bilo Gradskog vijeća,  bila donesena od strane Gradonačelnika, i sada je pripremljena Odluka za Gradsko vijeće Grada Mostara, to je za sve one objekte koji su zauzeli javnu površinu, gdje su izgrađeni i postavljeni objekti bez pravosnažnog odobrenja za građenje. U članu 2. vidjeli ste i prijedlog naš koji se veže za 6 građevinskih zona i za visinu naknade,  koje su sukladno zonama utvrđene i da ove naknade čine prihod Grada Mostara.  I  predviđeno je, ovo je novina, što se tiče iznosa sredstava za veće objekte za koje je određen veći iznos naknade, znači ako je iznos veći od 5.000 KM, da se može odobriti plaćanje u dvije rate, s tim da se druga rata mora uplatiti evo do ovoga perioda kad je naznačeno, do 01.07.2022. godine i vidjet ćemo obzirom da se već nalazimo na kraju 3. mjeseca, da li će se ovaj rok možda pomjeriti malo naviše.

U raspravi su učestvovali: Damir Knezović, Irma Baralija, Ibro Husnić, Adil Šuta, Antonio Zelenika, Marko Novak, Kažimir Miličević,Slaven Bevanda, DamiršUNJIĆ, Mirza Drežnjak, Sanel Žuljević, Stanko Ćosić, Boška Ćavar
Damir Knezović, Odbor za urbanizam i građenje i zaštitu okoliša Grada Mostara
Ispred Odbora za urbanizam i građenje i zaštitu okoliša Grada Mostara imamo jedan Amandman na Odluku o načinu korištenja i visini naknade za uzurpirane javne površine na kojima su izgrađeni ili postavljeni objekti bez pravosnažnog odobrenja. Odbor podnosi Amandman i to na član 4, mijenja se i sada glasi:
1) Odjel za urbanizam i građenje će po žurnoj proceduri u roku ne duljem od 15 dana izdati    
    Zaključak o visini troškova za zauzetu javnu površinu uz prethodno pribavljenu potvrdu od
    nadležne inspekcije da nije donošeno pravosnažno Rješenje o uklanjanju građevine;
2) Graditelj navedeni iznos utvrđen Zaključkom dužan je platiti u roku od 8 dana, nakon čega
    će mu se izdati Rješenje o zauzimanju javne površine na razdoblje od 01.01.2022. do
    31.12.2022. godine;
3) Za veće objekte za koje je određena naknada u iznosu većem od 5.000 KM može se odobriti
    plaćanje u dvije rate, s tim da drugu ratu stranka treba uplatiti do 01.07.2022. godine.
Irma Baralija
Klub Naše stranke smatra da je ova Odluka na način kako je ovdje sačinjena napravljena tako da izgleda kao nagrada za uzurpatore, zato što ovdje fokus nije na tome da se prije svega vidi da li neko može  nastaviti koristit tu površinu koju je uzurpirao, to je jedna stvar, a drugi razlog su cijene.
Dakle, čini mi se kao da se pogoduje upravo tim ljudima, da se šalje poruka samo vi uzurpirajte nema nikakvih problema, još ćemo vam dati jeftine cijene, nećemo vam ni rušit to, samo platite na vrijeme. Dakle, voljeli bismo da se ide u pravcu ovog amandmana kojeg smo čuli ranije, ali ne bismo ga stavljali u član 4 kao neku dopunu, nego bismo insistirali na tom da bude bukvalno član 2 bude u smislu da graditelj ukoliko želi nastaviti koristiti površinu koju je uzurpirao do sada, da on prije svega mora pribaviti dozvolu od nadležnog Odjela, a onda krenuti u plaćanje, i naravno po drugim cijenama.
Ibrahim Husnić
Odluku  podržavam, dobro je  pa smo je vratili u nacrt, ja ipak mislim da ova Odluka treba puno više imati sadržaja i nekih stvari koje će donijeti reda u ovu branšu divlje gradnje i divljeg zauzimanja da kažem.
I onda šta se podrazumijeva pod javnom površinom, sve smo stavili u ovu Odluku, prvo sam mislio da se odnosi samo na kioske, kontejnere na javnoj površini i na trotoarima, međutim kad sam u obrazloženju tamo pročitao da se praktično odnosi ovo od kontejnera do hotela sa 5 zvjezdica i onda po meni treba obavezno kategorisati ove objekte, od kioska, kontejnera, hangara, magacina, sve do hotela itd.
Tako da mislim da se ova Odluka  treba puno više doradit, cijene  ne mogu bit iste za objekte pekare koji donose novce, sa nekim hangarom  npr.
Prihodi ostvareni kao naknada za zauzimanje javne površine na području grada Mostara, ako već ulazimo u građevinsko zemljište onda ne vidim da bi to bili prihodi Grada, po meni apsolutno ovo treba da ide kao i građevinska renta 80%-20% u korist gradskog područja.
I još mogu reći na ovu Odluku, jedino pozitivno vidim ovo što će privoliti ove investitore ili divlje objekte da požure sa svojom legalizacijom.
Adil Šuta
je mišljenja da je ova Odluka jako potrebna i da će nam se vratiti nakon ovoga nacrta u roku od 30 dana, da se precizno definišu javne površine, da se prioritet da  pravosnažnim Rješenjima inspekcije da se takvi objekti uklone, oni što imaju inspekcijsko izvršenje, da svi drugi objekti trebaju plaćati do završetka postupka po inspekcijskim ili drugim Rješenjima, znamo da imamo i Odluku o legalizaciji i da treba da imamo jednu ovakvu Odluku. Istovremeno Odluka Gradonačelnika iz prethodnog saziva je već van snage zato što je važila do 31.12.2021. godine i nema potrebe niti je možemo mi stavljati van snage. Što se tiče cijena, mislim da će nadležni Odjel vidjeti taj dio i ova Odluka može ići i da u članu 9, moja je preporuka, da se stavi primjenjuje se od 01.01.2022. godine, da bi onda lakše i ovaj član 4. mogao biti provodiv.
Antonio Zelenika
Ovo je Odluka koja treba poticati da se ide u legalizaciju, znači imamo Odluku o legalizaciji i koja bi trebala poticati nekoga da ide u legalizaciju, podnese zahtjev, Grad će odgovorit, gradska uprava ima 60 dana rok da odgovori i za dopunu dokumentacije i možeš ići u legalizaciju ili ne možeš, ko ne može ići u legalizaciju, ako smeta odmah ide u demoliciju, vjerojatno ja na spisku demolicije pošto imaju neki takvi objekti,  neko možda i ne smeta, radi sad, zapošljava, pa ako ne smeta negdje, moje je mišljenje, problem nije nekome dat da može radit ako zapošljava 4, 5, 10 ljudi a nikome i ničemu ne smeta, ali ovo da neki objekti smetaju u razvoju lokalnog nekog dijela Grada, ili u nekom parku je nešto napravljeno, to bi trebalo ići na demolicije, Odluka definitivno je potrebna i samo da se vidi kako će se ona uradit.Također je potrebna i Odluka  o zauzimanju  javnih površina jer ona je kompleksnija i veća.
Marko Novak
Je mišljenja dobro je da je Odluka u nacrtu jer stvarno povlači bezbroj pitanja. Može li neko dat informaciju, možda  načelnik  za financije, da kaže koliko je dosad  uplaćeno sredstava s obzirom da smo mi imali takvu Odluku koja je egzistirala, koliko je  u Gradu Mostaru, takvih objekata za koje bi trebali izdat ta Rješenja.
Dosad smo imali uplaćenih sredstava na razini otprilike 50-ak hiljada maraka godišnje, ako se ne varam, po ovoj osnovi, a svi znamo da imamo puno nelegalnih objekata u gradu Mostaru, što pokazuje da mi nismo ni izdavali Rješenja ni s prošlom Odlukom, šta je sprječavalo Gradsku upravu da izdaje ta Rješenja i ranije? ? I hoće li iko ikad  odgovarat u Gradu Mostaru s obzirom da su to bili ogromni finansijski gubici za Grad Mostar? Mislim to što neko nije izdao Rješenje, što neko nije uplatio, godinama nije plaćao, nas evo košta na godišnjoj razini možda gubitaka 300.000, 500.000 KM, pa pomnožite  s brojem godina. I trebat će jako dobro izdefinirati je li ovo prihod Grada Mostara ili je ovo prihod gradskih područja koji se ostvaruje na ovaj način.
Kažimir Miličević
Na  prošloj sjednicu Gradskog vijeća sam postavio pitanje da mi se dostavi popis svih ovih objekata koji su napravljeni bez pravosnažnog odobrenja na uzurpiranim površinama u kojima se obavlja djelatnost. I ko će odgovarati za ta sva Rješenja, kako je mogao neko napraviti 2.000 kvadrata na uzurpiranoj površini, samo se pitanje postavlja ko je odgovoran za to, jesu li naše sve Gradske službe nadležne baš za ta pitanja radile svoj posao?
Slaven Bevanda
Dotakao  se ove Odluke koja nekako predstavlja odnos prema bespravnoj izgradnji. Podržao bih sve kolege koji su tražili podatke, kako i o naplaćenim, tako i o nenaplaćenim, i o broju tih prostora. Postavlja se temeljno pitanje, ako neko ne plaća ništa i zauzeo je taj prostor kako  može dobiti odobrenje za rad!? Donijeli  smo Odluku o legalizaciji i u ovome trenutku valjda je interes svih tih bespravnih korisnika ili bespravnih graditelja, da pokrenu svoj postupak legalizacije i od onog trenutka kad oni postanu vlasnici svojih objekata oni neće plaćati naknadu. Možda ove cijene možemo korigovat, možda ove cijene možemo vidjeti prema nekoj djelatnosti, možda imamo obućara u bespravnom objektu i razlika je između neke druge vrste objekta, hotela ili bilo čega. Znači možda možemo po nekim kategorijama korištenja to, evo ja bi to isto sugerirao.
Mi smo na jednoj od prethodnih sjednica ispravili odredbe Odluke o plaćama gdje smo inspektorima taj dodatak uskladili sa federalnim i županijskim  propisima, znači od njih mi očekujemo bolji rad, od svih tih inspektora, ako je građevinski da nema nove bespravne gradnje, znači ni jedan novi takav objekat se ne smije desit. U ovoj Odluci treba biti jasno šta je javna površina koja može bit predmet ovoga.A naravno da mi ovdje moramo dobit podatke o onima koji su imali Rješenja, nisu platili, to bi možda čak i trebao bit Zaključak danas možda poslije ove tačke dnevnog reda da prije usvajanja ove Odluke da imamo podatke koliko imamo takvih objekata, kakva su bila plaćanja, ne plaćanja, šta je sa izvršenjima svega toga u tom nekakvom dijelu s plaćanjem tih obaveza. Mislim da bi trebali razmislit o Zaključku u tom pravcu.
Damir Šunjić
Pozdravljam što je Odluka vraćena u nacrt jer smatramo da trebamo raspraviti  dosta o istoj.
Grad Mostar svake godine izgubi 2.500.000, 3.000.000 KM na ime ove naknade zato što se selektivno ili nikako ne provodi, pa kad uzmemo period od zadnjih 10 godina dolazimo do mogu  reć nekog ozbiljnog kriminala budući da su se pojedinci štitili ovdje. Tako da samo donošenje Odluke neće ništa olakšati,  nećemo popravit ovo stanje ako ne krenemo primjenjivat  Odluku na onaj način na koji trebamo.
Po meni jedini način je da inspektori izađu na teren i popišu sve, odnosno zatvore sve objekte, popišu da vidimo ko ima kakav status i bukvalno da natjeramo ljude da plate ovo.
Mirza Drežnjak
Čini mi se da smo svi saglasni  da nedonošenjem, odnosno neprovođenjem ovih Odluka velika šteta finansijska gradu Mostaru se pričinjava, ali nadam se da ćemo na kraju doć do Odluke koja će zadovoljiti i  omogućiti  naplatu tih potraživanja od strane onih koji su nelegalno zauzeli te određene površine. Ali prije svega, evo i meni je ovdje nedoumica šta se to podrazumijeva pod javnom površinom i da li je uopšte moguća legalizaciju na javnoj površini.
Sanel Žuljević
Smatram da bi puno pametnije bilo da mi sada usvajamo Odluku o privremenom zauzimanju javne površine, ovo što sad pravimo je pravni nonsens, naplaćujemo nelegalno i dokazujemo da se površno bavimo ozbiljnim gradskim problemima. Kakvu šaljemo poruku, znači možeš se bavit nelegalnim poslom samo plati!? U istoj Odluci definišemo cijenu za korištenje i uslove za rušenje, što pokazuje da je nama otimanje novca jedini kriterij u ovim Odlukama, a ne dubinsko i suštinsko analiziranje prostora za dugoročno poslovne funkcionalnosti.
I postavljam pitanje pravobranilaštvu, jesu li vidjeli ove Odluke i ako jesu, jesu li pročitali i vide li ikakve zakonske probleme u njima sa aspekta potencijalnih tužbi u smislu diskriminacije?
Stanko  Ćosić
Apsolutno se ovdje slažem sa kolegom Bevandom da mi moramo imati spisak tko do sada nije plaćao, a tko jest, jer ne možemo na nekim nepoštenim osnovama iz prošlosti gradit neki pošteniji sustav u budućnosti. I također ovo što je spomenuo kolega Šunjić, tko ima te trajne dozvole, na koji način ih je dobio i tko je dao te dozvole, na kojim osnovama su uopće te dozvole dobivene i spisak također i tih objekata. Tako da skupimo podatke na jednom mjestu i kad vidimo apsolutno sve što se događalo u proteklom periodu tek tada možemo na nekim zdravim i poštenijim osnovama vidjeti šta možemo uraditi u budućnosti povodom ovoga svega.
Predsjednik
Osnovno što se iz ovoga vidi, iz diskusija, da se prvo mora definisati pojam javne površine,  šta ona podrazumijeva i onda da vidimo ove nejasnoće šta je to. Tako da bi ja dao da se smatra da nacrt Odluke može ići u daljnju proceduru, sa Zaključkom Adila Šute da se u roku 30 dana vrati Gradskom vijeću Grada Mostara, a naravno uzimajući u obzir sve ovo što smo iznosili u raspravama, da predlagač ovo mora uzet u obzir i da uvrsti u prijedlog Odluke.
Glasanje: Svi ”Za”, nema “Protiv” nema “Suzdržanih“
Nacrt Odluke je usvojen.

Ad.8.) ODLUKA o utvrđivanju prosječne konačne građevinske cijene 1m2 korisne
            stambene površine i visine rente
Izvjestilac u ime Gradonačelnika, Tihomir Sesar, šef Službe za građenje i obnovu Grada Mostara
U obrazloženju je jasno dato, sve je opisano, način i zakonska osnova, zašto se ova Odluka mora donijeti svake godine do 31.03. to je propisano Zakonom o građevinskom zemljištu, metodologija je isto također propisana, znači da se uzimaju tu podaci iz Zavoda za statistiku,  na web stranici je objavljeno, znači objavljeni su podaci za Sarajevo gdje iznosi 1.221,3 KM po metru kvadratnom, a za sve ostale gradove i općine nema detaljnih podataka, a iznos je 1.038,5 KM po metru kvadratnom. Mi smo smatrali da grad Mostar spada tu negdje između, pa smo uzeli prosječnu cijenu 1.129,9 KM po metru kvadratnom. Prema preliminarnim nepotpunim procjenama godišnja inflacija bi mogla premašiti 5%, pa smo tako došli do prosječne cijene građenja 1.176,4 KM po metru kvadratnom i ona ista služi kao osnovica za obračun naknade za rentu, zakonom su propisani procenti, I. zona 6%, II. zona 5%, III. zona 4%, IV. zona 3%, V. zona 2%, VI. zona 1%, tu su sračunati. I predlažem Gradskom vijeću da ovu Odluku prihvati.
Glasanje: 24”Za“, nema “Protiv” 1 “Suzdržan
Nacrt Odluke je usvojen.
Ad.9.) ODLUKA o pogodnostima za investiranje na području Grada Mostara za investicije iz oblasti prerađivačke industrije
Izvjestilac je ime Gradonačelnika načelnica Odjela  za privredu  gđa. Amira Trbonja.
Odluka  se odnosi na pogodnosti za investitore na području Grada Mostara za investicije iz oblasti prerađivačke industrije. Cilj ove Odluke jeste podsticaj privredi i zapošljavanju na području Grada Mostara. Vidjeli ste u obrazloženju Odluke razloge za donošenje i sredstva za realizaciju Odluke znači u ovoj fazi nisu potrebna obzirom da će nakon uplate sredstava od strane investitora ta sredstva biti refundirana kroz Rješenje od strane nadležnog Odjela, odnosno Gradonačelnika. Pravni osnov za donošenje ove Odluke Zakon o principima lokalne samouprave i Statut Grada Mostara koji daje ovlaštenje Gradskom vijeću za donošenje jedne ovakve Odluke.
U raspravi su učestvovali:Vlatko Marinović, Amira Trbonja, Adil Šuta, Marko Novak, Stanko Ćosić, Boška Ćavar, Ibro Husnić, Radmila Komadina
Vlatko Marinović
Htio bih istaći da  smo na jučerašnjoj  12. sjednici Odbora za ekonomski razvoj  raspravljali i o samom tekstu i dispozitivu Odluke. Ono što je bio zajednički Zaključak članova Odbora  da ovakva jedna Odluka mora da kaže ko će odgovarati za ta sva Rješenja, kako je mogao neko napraviti 2.000 kvadrata na uzurpiranoj površini, samo se pitanje postavlja ko je odgovoran za to, jesu li naše  Gradske Službe nadležne baš za ta pitanja radile svoj posao?
Ovakva jedna Odluka mora dobiti podršku od strane Gradskoga vijeća Grada Mostara jer u potpunosti prepoznajemo i pozdravljamo i smisao i svrhu i u konačnici i viziju i sam cilj predlagača ovakve jedne Odluke danas na sjednici Gradskoga vijeća.
Prvi Amandman, U članu 2. stav 1, u tački d mijenja se alineja 4, koja sada glasi, od 51 do 75 zaposlenih iznosi 75%,
u članu 2 stav 1 u tački d dodaje se nova alineja 5 koja glasi, od 76 do 100 zaposlenih iznosi 90%, i nastavno na gore navedeno dotadašnja alineja 5 postaje alineja 6. Sad  bih  na neki način kompletirao ovaj prijedlog prvog Amandmana, dakle sada bi to glasilo, alineja 1, od 1 do 10 zaposlenih iznosi 20% refundacije, od 11 do 25 zaposlenih iznosi 35% refundacije, od 26 do 50 zaposlenih iznosi 50% refundacije, od 51 do 75 zaposlenih iznosi 75%, od 76 do 100 zaposlenih iznosi 90% i na kraju preko 100 zaposlenih iznosi 99%, što u principu znači u potpunosti povrat kompletnih naknada za sve nadamo se buduće investitore u Gradu Mostaru.
Amandman 2, U članu 3 brišu se stavci 3, 4, 5 i 6 te se dodaje novi stav 3 koji glasi: Nadležna Služba za privredu, Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara dužna je naosnovu utvrđenih kriterija, uvidom na licu mjesta te na osnovu priloženih dokaza utvrditi ispunjenost uslova za ostvarivanje prava na refundaciju uplaćenih taksi i naknada, uz obaveznu prethodnu provjeru putem nadležnih inspekcijskih i drugih mjerodavnih tijela posluje li predmetni investitor u skladu s važećom zakonskom regulativom.
I Amandman 3 koji se veže za Amandman 2, u članu 5 u stavu 2 riječ „ Komisija“ mijenja se i glasi „nadležna Služba“, te u članu 5 u stavu 3 brišu se riječi na kraju stava „utvrđenog zapisnikom Komisije“. U ostalom dijelu Odluka ostaje ista.
Adil Šuta
Mislim da je vrijeme da Mostar krene putem svih ovih lokalnih sredina koje već imaju slične Odluke i kad se ova Odluka pravila gledalo se da budemo ipak malo bolji nego što su to postojeće jedinice lokalne samouprave koje su daleko ispred Mostara po svim pokazateljima pristupačnosti investitorima, privrednicima i samoj mogućnosti ulaganja u lokalnu zajednicu.
U tom smislu Odluke su stvarno neophodne i mislim da će napraviti dodatni pomak i evo kažem mi nećemo na ovome stati, već imamo pripremljene i druge prijedloge Odluka, Informacija, prijedloga Zaključaka, koji će poboljšati dalje, od info pulta i svih drugih aktivnosti  kojim trebamo što više približiti Gradsku upravu našim privrednicima, da što manje vremena troše na lutanje od jednog do drugog Odjela. Na nama je da kao jedinica lokalne samouprave i u narednom periodu što više otvorimo proces prema privredi, budemo  sredina koja je prepoznata za ulaganje, ono neće samo od sebe doći, ni same Odluke neće donijeti takvu jednu percepciju prema Gradu Mostaru, mi moramo činiti puno više i to moramo činiti kontinuirano, kako s aspekta  svih drugih unapređenja koja se od nas očekuju, posebno s aspekta digitalizacije javne uprave, gdje će se dozvole, potrebna Rješenja i ostalo dobivati u jednom razumnom roku kao što je to u drugim jedinicama lokalne samouprave, pa čak i brže i nećemo morati čekati po 4, 5, 6 godina da dobijemo urbanističku, građevinsku, upotrebnu dozvolu, nego da će takve stvari postati jedan sastavni dio funkcionisanja i rada Gradske uprave, gdje investitor neće imati strepnju niti će tražiti neku vezu, urgenciju da dobiju  ono što im je potrebno za njihov rad i mislim da to treba biti fokus rada Gradske uprave, da i Gradsko vijeće kroz sve Odluke koje pripremi Gradska uprava treba pridonijeti da tako nešto imamo u Gradu Mostaru.
Marko Novak
Nadam  se da ćemo u nekom skorom vremenu dobit  cijeli niz i set Odluka koji nastavljaju dalje radit na jačanju privrede u Gradu Mostaru, pa prije svega mislim na razvoj poduzetničkih zona u Gradu Mostaru, znači da bi ovaj investitor kome mi sad dajemo  pogodnosti zaista mogao na kvalitetan način investirat u Grad Mostar mi mu moramo ponuditi osim ovih uslova i nekakvu površinu gdje će on gradit svoj proizvodni pogon.
Također napominjem, da bi dobro bilo da Grad Mostar obrati pažnju na konkurs koji se provodi od Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, koji svake godine daje značajna sredstva za razvoj poduzetničkih zona u obliku grant sredstava ili za projektnu dokumentaciju ili za već izgrađene poduzetničke zone. Tako da evo osim što će se Odjel za privredu bavit provođenjem ovih Odluka, ja skrećem pažnju na  sljedeće Odluke koje dolaze iza ove i koje bi trebale pomoć općenito privredi u Gradu Mostaru.
Stanko Ćosić
je istakao kao član Odbora  za ekonomski ekonomski razvoj da se na sjednici Odbora raspravljao o ovoj temi i o ovim Odlukama, kao i  na sjednici Komisije za mlade gdje smo se također dotakli ove teme, ove Odluke, koju u potpunosti podržavamo i podržavamo smjer u kojem Grad Mostar ide, a to jest investicije, nova radna mjesta, nove firme, nadajući se da će  i mladi na području Grada Mostara imati veće mogućnosti za samo zapošljavanje.
Ovom Odlukom se kaže da Grad Mostar mora refundirati rentu ili dio rente, odnosno koliko određena firma zaposli ljudi u periodu koji smo mi dali, tako da evo na neki način nećemo imati tih nekih prihoda kojim se puni Budžet Grada Mostara, međutim isto tako smatram da je ovo jedan dugotrajan proces gdje ćemo nekim investicijskim ciklusima, otvaranjem novih firmi, novih radnih mjesta, kasnije kroz prihode od poreza na dohodak, indirektne neke poreze, te sveopštom potrošnjom lakše i brže puniti i Budžet Grada Mostara.
Boška Ćavar
Zanima me kako će se renta nadoknadit, na koji način, pošto se renta ne može osloboditi, ona se samo može subvencionirati i kako i u kojim postupcima? A dajem podršku naravno svim novim investitorima, a poslije ovako pozitivne kampanje nadam se da će svi novi investitori dati otkaz Elektroprivredi i BH Telecomu i ić u nove investicije, ja to od njih očekujem.
Ibro Husnić
Čuli smo što se tiče imenovanja  Komisije da je ona nepotrebna, pa bi volio čuti od predlagača, Komisija treba ili Komisija ne treba, može li zadovoljit ili ne može.
I mene malo buni ovdje  renta, iz razloga ako nešto planiraš godinu dana prihode, ti isplaniraš, neko ti uplati, ti onda moraš vratit, ne vidim svrhu planiranja Budžeta.
Predsjednik je objasnio da će o tome  izjasnit predlagač  kada se izjasni o Amandmanima.
Radmila Komadina, Glavna savjetnica Gradonačelnika Grada Mostara
Ja ću prvo reći da je Odluka o pogodnostima za investiranje na području Grada Mostara, kao i sljedeća koja je na dnevnom redu, da su jako bitne, što su i svi prethodni govornici rekli za Grad Mostar i eventualno privlačenje investicija u Grad Mostar obzirom da nismo imali ovakvu Odluku u ovom pravcu u prethodnom periodu.
Amandmani na ovu Odluku: Amandman 1 je bio, da se u članu 2, stav 1, u tački d, mijenja alineja 4, koja sada glasi, vezano za broj uposlenih, od 51 do 75 zaposlenih da iznosi 75%, i u članu 2, stav 1, tački d, da se dodaje nova alineja 5 koja glasi, od 76 do 100 zaposlenih da iznosi 90%, i da naravno dosadašnja alineja 5 postaje alineja 6, Amandman koji sam sad pročitala on se usvaja.
Amandman 2, u članu 3, da se brišu stavci 3 i 4, 5 i 6, te se dodaje novi stav koji glasi: „nadležna Služba za privredu Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove dužna je na osnovu utvrđenih kriterija uvidom na licu mjesta te na osnovu priloženih dokaza utvrditi ispunjenost uslova za ostvarivanje prava na refundaciju uplaćenih taksi i naknada, uz obaveznu prethodnu provjeru putem nadležnih inspekcijskih i drugih mjerodavnih tijela posluje li predmetni investitor u skladu s važećom zakonskom regulativom“.  Znači Amandman 2  se usvaja.
Što se tiče Amandmana 3, u članu 5, u stavu 2, riječ „Komisija“ mijenja se i glasi „nadležna Služba“, i u članu 5, u stavu 3, brišu se riječi na kraju stavka „utvrđenog zapisnikom Komisije“ obzirom da smo usvojili Amandman 2 i iz toga proizlazi ovaj Amandman 3 koji se usvaja.
Glasanje: 31”Za” , nema “Protiv” nema  “Suzdržanih“
Odluka je usvojena.

Ad.10.) ODLUKA o povlaštenim uslovima gradnje i pogodnostima obavljanja   
               djelatnosti u ruralnim područjima Grada Mostara
Izvjestilac u ime Gradonačelnika, načelnica Odjela za privred gđa. Amira Trbonja.
Ova Odluka o povlaštenim uslovima gradnje, isto kao i prethodna Odluka ima podsticaj privredi i zapošljavanju na području Grada Mostara, posebno sa naglaskom razvoja ruralnih područja Grada Mostara, odnosno 4., 5. i 6 zone, gradskih ovih zona.
U raspravi su učestvovali:Vlatko Marinović, Sanel Žuljević, Adil Šuta, Radmila Komadina
Vlatko Marinović
Imamo Amandmane na Odluku o povlaštenim uslovimama gradnje i pogodnostima obavljanja djelatnosti u ruralnim područjima Grada Mostara, s tim  da su nešto kraći, u ovom slučaju s obzirom na specifičnost same Odluke pod točkom 10 dnevnog reda.
Amandman 1 glasi: u članu 3 brišu se stavci 3, 4, 5 i 6 te se dodaje novi stav 3 koji glasi: „Nadležna Služba za privredu Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara dužna je na temelju utvrđenih kriterija uvidom na licu mjesta te na osnovu priloženih dokaza utvrditi ispunjenosti uslova za ostvarivanje prava na refundaciju uplaćenih taksi i naknada, uz obaveznu prethodnu provjeru putem nadležnih inspekcijskih i drugih mjerodavnih tijela posluje li predmetni investitor u skladu sa važećom zakonskom regulativom“.
Amandman 2, u članu 5, u stavu 2, riječ „Komisija“ mijenja se i glasi „nadležna Služba“, te u članu 5, u stavu 3, brišu se riječi na kraju staka „utvrđenog zapisnikom Komisije“. U ostalom dijelu Odluka ostaje ista.
Sanel Žuljević
Mene zanima, da li je ova Odluka usklađena sa Strategijom razvoja ruralnih područja HNK-a 2021.-2027. i koliko po vašoj analizi ima stanovnika u gradu Mostaru po kvalifikaciji OCD-e u urbanim, a koliko u ruralnim naseljima? Evo reći ću, u urbanim oko 90.000 stanovnika, a u ruralnim 9.703 stanovnika. Ako nam je  strategija da zadržimo mlade da servisiraju u staračkim domovima, onda nismo daleko dogurali. Kad mladi pročitaju ovu Odluku sutra će sjest na autobus za Njemačku od naše epske vizije razvoja Grada i njihove sretne budućnosti, po meni ovo je čisto pogodovanje imućnim, dok će naš pošteni seljak i radnik i dalje morati sve sam.
Adil Šuta
Odgovor kolegi Žuljeviću, mislim da ste trebali pročitati u članu 1. koje sve mogućnosti se daju i čime se sve bavi. Prema tome, nisu tu samo starački domovi, tu je i biljna i stočarska proizvodnja i djelatnost pripremanja hrane i pića, prerada i konzerviranja voća, prerada mliječnih proizvoda, proizvodnja ostalih proizvoda, skladištenje roba, djelatnost socijalne zaštite, itd. Prema tome, to apsolutno nije tako i ova Odluka je maksimalno koncipirana na način da daje pogodnosti koje su u ovom trenutku moguće. Znači znamo da se ne može oslobodit renta, ali može se subvencionirat i ona se subvencionira, subvencionira se taksa na istaknutu firmu, subvencioniraju se sve gradske i administrativne takse, kao i komunalne naknade u roku od 3 godine.
Radmila Komadina, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara
Evo obzirom da je u prethodnoj Odluci bilo isto što se ponavlja u ovoj Odluci, znači samom analogijom je išao ovaj amandman da se tamo gdje je bila predviđena Komisija da se doda nadležni Odjel, odnosno Služba, tako da se prihvataju ovi Amandmani.
Glasanje: 28 ”Za” , nema “Protiv” nema  “Suzdržanih“
Odluka je usvojena.

Ad.11.)    IZVJEŠTAJ o radu Žalbenog vijeća Grada Mostara za 2021. godinu
Izvjestilac predsjednica Žalbenog vijeća Grada Mostara, gđa. Azra Batlak.
Odlukom Gradskog vijeća o osnivanju Žalbenog vijeća Grada Mostara iz 2005. godine Žalbeno vijeće rješava žalbe izjavljene protiv pojedinačnih upravnih akata, radnji i mjera nosilaca izvršne vlasti Grada Mostara, donesenih u prvom stepenu, a koje su po Ustavu i Zakonu i čine samoupravni djelokrug krug Grada Mostara. U proteklom izvještajnom periodu bilo je ukupno 42 zaprimljene žalbe, od toga 0 odbačenih žalbi, 20 odbijenih, 16 uvaženih žalbi i poništenih prvostepenih rješenja. Također Žalbeno vijeće je donijelo 1 Rješenje kojim se proglašava ništavnim Rješenje prvostepenog organa, 1 žalba je zbog nenadležnosti Žalbenog vijeća proslijeđena nadležnom organu, i 4 žalbe su zaprimljene u drugoj polovici 12. mjeseca i iste su rješavane početkom 2022. godine. Dalje, u Izvještaju je navedeno protiv kojih Rješenja, odnosno koje su organizacione jedinice iste donijele i koje odluke Grada su primjenjivane u tim postupcima. I na kraju  izvještaja prikazan je broj podnesenih tužbi Kantonalnom sudu protiv rješenja Žalbenog vijeća, ukupno 4 od, toga 1 presuda kojom se tužba odbija i 3 kojim se tužba uvažava i poništava rješenje Žalbenog vijeća. Također podnesen je i zahtjev za vanredno preispitivanje sudske Odluke protiv presude Kantonalnog suda i isti je odbijen zbog nenadležnosti. Također želim naglasiti, da Izvještaj koji ste dobili u materijalima predstavlja jedinstveni Izvještaj i sadrži brojčane pokazatelje rada prethodnog Žalbenog vijeća i Žalbenog vijeća koje je imenovano Rješenjem Gradskog vijeća od 28.09.2021. godine.
Glasanje: 28”Za”, nema “Protiv” nema  “Suzdržanih“
Izvještaj je usvojen.

Ad.12.)   IZVJEŠTAJ o radu Privremene stručne komisije za 2021. godinu
Izvjestilac sekretar  Komisije, gđa Marija Soldo,
Izvješće Privremene stručne komisije ste dobili u 2 akta, znači stara Stručna komisija i nova Stručna komisija. Stara Komisija je radila do 28.09.2021. godine i donijelo je ukupno 19 stručnih ocjena. Dobili ste sve stručne ocjene, gdje se nalaze, koju k.č. obuhvaćaju, tako da znate koje su to stručne ocjene koje su donesene od strane stare Komisije, u kojem je u zadnjem trenutku bio predsjednik Vjekoslav Tomić i  sastav Zijad Hadžiomerović, Suad Hasandedić, Mladen Čabrilo i Marinka Zovko. Ta je  ta Komisija koje je imenovana 2012. godine na sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara. Prethodno Izvješće  nije prihvaćeno, ovo je znači 2021. godina u kojoj smo donosili i Odluke ne samo na lokalitetima Maloga polja, nego i Odluke značajne za Grad Mostar, kao što je rekonstrukcija raskrsnice magistralne ceste na Španjolskom trgu, Znači kako bi se krenulo u tu rekonstrukciju morala se  donijeti stručna ocjena jer nema Regulacionog plana. Znači ovdje ima i stručnih ocjena koje su od interesa Grada Mostara, a ne samo od privatnika, što je logično da privatnici traže svoj interes.
Što se tiče  Izvješća od 2021. godine u kojem je sudjelovaa stara Komisija, ona je  novoj Komisiji ostavilo razmatrane predmete i to predmet „Livinga“, predmet Emila Markića, predmet „ČIP-a“ i predmet Gospodarske komore. Znači ovi predmeti su razmatrani i ranije u više navrata na staroj Komisiji i predati u nadležnost novoj Komisiji koja je imenovana 28.09.2021. godine u sazivu ovoga Gradskog vijeća Grada Mostara. To je što se tiče prvoga Izvješća koje se odnosi na staru Komisiju.
Rješenjem Vijeća Grada Mostara 01-02-247/21 od 28.09.2021. godine imenovana je Privremena struča komisija u sastavu: Martina Miličević, Nedžad Ćupina, Aleksanadar Bošković, Alija Šunje i Marijan Antunović. Nakon toga Komisija je imala svoju konstituirajuću sjednicu, izabrali su predsjednika u roku od 8 mjeseci, to je gosp. Marijan Antunović, i u tom pertiodu do danas, za 2021. god., donijeli su sljedeće: razmatrali su Odluke koju su dobivene od strane staroga saziva, stručne ocjene, Privredna banka Sarajevo koja se nalazi na Španskom trgu, „ČIP“ poslovni objekat koji se nalazi u Raštanima, Emil Markić stambeni objekat koji se nalazi u ulici Bariše Smoljana i „Living“ stambeni objekat koji se nalazi na šetalištu ovdje. Za navedene predmete oni su prvo usvojili smjernice u kojima treba da se  krene za donošenje stručnih ocjena, znači u sastavu Lejle Salčin, šefa službe za planiranje, radili smo po smjernicama koje je predložila Komisija. To je bila druga sjednica. Na trećoj sjednici komisije koja je održana 29.11., na kojoj su donesene sljedeće stručne ocjene: Almir Baljić, legalizacija na lokalitetu Kosor, stambeni objekat spratnosti samo prizemlje, potom su donijeli na lokalitetu označenom kao k.č. 726/61 novi premjer K.O. Kosor, Enida Baljić, to je ista parcela, to je legalizacija 2 mala objekta, prizemlje, na lokalitetu Kosora, na lokalitetu označenom kao k.č. 726/61 novi premjer K.O. Kosor, to je to, i donesen je još i Autoservis „ČIP“koji je bio puno razmatran i u starom sazivu Komisije, znači negdje gore  u Raštanima, to je objekat skladišni prostor, razmatrano je 3 puta na bivšoj Komisiji, 2 puta na ovoj Komisiji, da bi se usaglasio koja je veličina objekta, parcele, odnosno objekta odmaknut od granice parcele, kako se donijela stručna ocjena i kad je donesena stručna ocjena. Privremena stručna komisija održala je svoje sjednice po pristiglim predmetima rukovodeći se pravilima struke i isti su dobili podršku u svom radu od Gradskog vijeća i od strane Gradonačelnika  i Predsjednika Vijeća, predmeti koji su bili na 3 sjednice ovoga saziva Vijeća. Izvještaj predajem vama na razmatranje da vi date svoje mišljenje po istome.
U raspravi su učestvovali:Antonio Zelenika, Boška Ćavar, Predsjednik, Silvio Bubalo, Gradonačelnik, Marija Soldo, Slaven Bevanda
Antonio Zelenika
Je mišljenja da ovu točku  treba skinut s ove sjednice, što ćemo se raspravljat jer nije prisutan  nijedan od dva predsjednika     Komisije.
Boška Ćavar
Kada se formirala ova Stručna komisija ja sam dala svoje mišljenje da nam ona zaista nije potrebna, ne znam čemu služi budući da imamo Odjel za urbanizam i građenje, imamo i  Zavod za prostorno planiranje. Ono što mene sad zanima, kaže se da je u starom sazivu doneseno 19 stručnih ocjena, kakve su te stručne ocjene, šta je ovdje riješeno pozitivno u korist investitora, a šta negativno i gđa Marija Soldo je dala odgovor,što se tiče stručnih mišljenja ovih 19 o kojima govorimo, to su znači stručna mišljenja koja su pozitivna. Postoje 2 stručna mišljenja po istom predmetu u Malom polju koja su donesena negativna 2 mišljenja, također i postoji pozitivno mišljenja o kojem govori gđa. Boška, koje je kasnije povučeno. Što se tiče stare Komisije znači u 2021. godini 2 stručne ocjene su bile negativne, 1 povučena, a što se tiče ove nove Komisije bile su sve pozitivne stručne ocjene. A što se tiče naknade, moram reći sljedeće, niko nije mogao reći da Komisija nema svoju naknadu, ona je utvrđena Rješenjem Gradonačelnika i zna se, uvijek je transparentna i zna se koliko iznosi.
Silvio Bubalo
je mišljenja da nema smisla raspravljati o ovome jer nema ko dati odgovore.
Ja sam da ovo skinemo  pa ćemo se mi ako treba i njima prilagodit, a da oni ovdje fino dođu i da nam daju odgovore. Jer ako se sjećate na ovu Komisiju smo čak mi tražili raspuštanje, ispred HRS-a bio je Zaključak,  prije pola godine, i tada je ostalo puno neodgovorenih pitanja. Znači, ako su oni spriječeni evo ja ću se oslobodit kad oni mogu pa ćemo mi doći kad treba.
Slaven Bevanda
Zakon o prostornom uređenju HNŽ-a ima svoje zakonske odredbe i članom 49, a članom 58 Zapadno hercegovačkog kantona, članom 49 je predviđeno formiranje Komisije tamo gdje nema Regulacionog plana i ta Komisija donosi stručne ocjene na osnovu opredjeljenja prema Planovima višeg reda. U ovome slučaju pošto Grad Mostar nema Urbanističkog plana, to je Prostorni plan Grada Mostara.
Komisija koju smo imali u nekom prethodnom periodu, u nekom tehničkom mandatu ili kako se već to zvalo, nije imala nadzor Vijeća,  pa sasvim je normalno da bi i Komisija trebala kada donosi određene stručne ocjene za bilo koji objekt, pogotovo objekte koji se nalaze u centru grada ovdje, za koje postoji veliki interes javnosti, da to se i predstavi u javnosti na određen način. Ne možete vi predsjedniče reći Komisija je usvojila i to ode dalje. Ja se ne slažem gđo. Marija da je Komisija radila u potpunosti u skladu s propisima. Komisija u proteklom sazivu je koliko ja sam mogao vidjeti donijela određene stručne ocjene tamo gdje su bili stari Planovi, ja koliko znam te stare Planove niko nije stavio van snage i ne znam ko je dao i temeljem čega ovlast Komisiji da radi po onoj staroj temeljem tih starih Planova? Navodno je bilo neko mišljenje Federalnog ministarstva, ono nikad nikom nije prezentirano, evo i ja sam ga tražio, molim vas kad je bilo Izvješće prošli put, ali evo nemam namjeru sada da ja napadam neke u novoj Komisiji. Znači moramo biti svjesni da je rad Komisije isto kao i rad Vijeća u pogledu usvajanja Plana, to javnost od nas očekuje, vi ne možete dat negdje u centru Grada 10.000 m2, 40.000 m2, pa naravno da smo svi mi zainteresirani kako će izgledat Staklena banka, kako će izgledati Razvitak ili ne znam ni ja kako će krenut obnova ovih porušenih objekata itd
Gradonačelnik
Znači nekako imam osjećaj da zanemarujemo proceduru šta radi Komisija, a šta radi urbanizam grada Mostara. Stručna ocjena je otprilike ovako, od investitora dobijemo zahtjev tamo gdje nema Regulacionog plana, ispred Odjela urbanizma za prostorno planiranje ide dopis, idejno rješenje za to sve skupa na tu Komisiju, tamo sjedi 5 arhitekata, urbanista, uglavnom ljudi iz struke koji daju svoje mišljenje na to sve skupa, po 4-5 puta vidio sam vraćaju se pojedini predmeti na način da se sugerira da se smanji, pomakne i sve što treba kako bi to sutra u budućem Regulacionom planu koji ćemo imat kao dokument kako bi se uklopilo jer i oni znaju da mi trenutno radimo na novim Regulacionim planovima, konsultiraju se, i onda ako se usaglase svi momenti oko tog potencijalnog objekta on ide u redovnu proceduru Odjela za urbanizam Grada Mostara. Znači oni su jedno stručno tijelo,kako je predsjednik Vijeća rekao, kojem smo mi dali, odnosno vi dali jednu ovlast da u ime vas zbog svoje struke upravo paze, poštujući naravno sve zakonske propise ove države da se nekakav objekat koji je od interesa Gradu da se radi, zbog rente i svega što sam naveo, korektno napravi i ne bude u koliziji sa budućim Planom koji će biti donesen ove godine ili početkom sljedeće, ovisi sve o dinamici kako će nam to brzo ići.
Glasanje: 21”Za” , 4“Protiv” 4  “Suzdržanih“
Izvještaj je usvojen.

Ad.13.) IZVJEŠTAJ o radu pravobranilaštva Grada Mostara za period od 01.01.2021.  do 31.12.2021. godine
Izvjestilac je Almir Mujkanović, javni pravobranilac Grada Mostara, umjesto njega Iris Jahić  kao v.d. javnog pravobranioca
U izvještajnom periodu za 2021. godinu pripala mi je čast kao bivšem v.d. dužnosti da prezentiram Izvještaj o radu u periodu od 01.01.2021. godine do 31.12.2021. Prema Zakonu i Statutu Grada Mostara javno pravobranilaštvo kao samostalno tijelo jedinice lokalne samouprave poduzima mjere i pravna sredstva u cilju zaštite imovine i imovinskih interesa Grada. U izvještajnom periodu u pravobranilaštvu su bila uposlena 4 zamjenika kao državni službenici, kao i 4 namještenika. Današnjoj sjednici prisustvuje znači javni pravobranilac Grada i svi zamjenici koji samostalno obavljaju svoje poslove unutar javnog pravobranilaštva. Što se tiče radnji i aktivnosti, najveći broj spadaju, odnosno najsloženije postupke parnični, kojih se u izvještajnom periodu nalazilo u radu 711, kojim je obuhvaćen i broj parnica iz prethodnih godina, a u 2021. zaprimljeno je 86, od kojih je okončano 15. Najveći broj parnica se odnosio na radne sporove, odnosno postupke po tužbama državnih službenika i namještenika protiv tuženog Grada Mostara radi isplate po osnovu manje isplaćenih plata i doprinosa za period od 01.04.2016. godine pa do danas, odnosno zaključenja glavne rasprave. U periodu od 01.01.2021. do 31.12.2021. godine što se tiče izvršnih postupaka zaprimljena su 2.143 izvršna predmeta, Grad je pokrenuo 2.137 protiv subjekata bilo fizičkih ili pravnih osoba, a protiv Grada kao izvršenika pokrenuto je 6 postupaka.
Što se tiče pravnih mišljenja, zaprimljeno je 61 pravno mišljenje i dato je 60.
Što se tiče upravnih predmeta, postupaka i upravnih sporova koji se ogledaju u raznim vidovima u predmetima eksproprijacije, uzurpacije i drugih, u izvještajnom periodu učešće Grad je uzeo u 42 predmeta, a u radu se nalazi 295 predmeta iz prethodnih godina.
U izvještajnom periodu dato je 268 izjašnjenja, odnosno mišljenja.
Što se tiče stambenih postupaka, u izvještajnom periodu u raznim vidovima utvrđenja stanarskog prava, ovjera ugovora o prodaji stanova na kojim postoji stanarsko pravo i drugi, zaprimljeno je 14 predmeta, urađeno je 11.
U izvještajnom periodu javno pravobranilaštvo Grada Mostara zaprimilo je kroz protokol 1.951 pismeno. U izvještajnom periodu od strane javnog pravobranilaštva u skladu sa zakonom, povjereni poslovi vršili su se zakonito i stručno, radnje su se poduzimale blagovremeno i efikasno u okviru nadležnosti, poštovali su se rokovi pred nadležnim sudovima i nadležnim organima uprave.U izvještajnom periodu od 01.01.2021. do 31.12.2021.god. odobrena sredstva za finansiranje javnog pravobranilaštva su bila dostatna te su kao takva racionalno korištena.Na eventualna pitanja vezano za sve što imate odgovarat ćemo  kolege i ja.
U raspravi su učestvovali: Mirza Drežnjak, Iris Jahić, Gradonačelnik, Silvio Bubalo,Vladimir Mihalj,Marko Novak, Almir Mujkanović, Adil Šuta, Marica Ljubić, Antonio Zelenika, Vesna Šunjić
Mirza Drežnjak
Obzirom da u Izvještaju stoje 2 predmeta koja je Grad Mostar vodio protiv JP Deponija d.o.o. Mostar, gdje stoji da je čini mi se ovršni postupak u toku, molim ću samo da me evo informišu u kojoj je fazi ovršni postupak i je li on obustavljen ili zaustavljen ili šta je sa tim ovršnim postupkom?
Marica Ljubić,zamjenica javnog pravobranioca
Imamo pravosnažnu sudsku Odluku i došlo je na izvršenje i ja sam podnijela prijedlog za ovrhu, međutim ta se ovrha, prijedlog za ovrhu se povukao, iz razloga što je Grad Mostar smatrao da nije primjereno da se to radi, da je to ipak naše poduzeće i da ćemo ga dovesti u položaj koji bi spriječio njegov rad.
Gradonačelnik
Riječ je o javnim poduzećima kojima je vlasnik Grad Mostar, koja su u problemima  i financijskim, tehničkim, kadrovskim i sve skupa.Moj zahtjev da se povuče ovršni postupak protiv gradskog poduzeća, mi ga ovršavamo jer naše je, dug nekakav postoji po sudskoj presudi, sve je znači po zakonu, sve je u redu, s druge strane sve to skupa se nakupilo i Parkovima i Komosu i Komunalnom, da probam  bit slikovit, ovdje svak svakog tuži, a svi smo ustvari u jednom te istom krugu.  Ideja moja je bila da prekinemo te tužbe koje su sulude jedno prema drugom poduzeću, da probamo malo sjesti, konsolidirat, nađemo mogućnost eventualno reprograma tih dugova, otplata  i u tom kontekstu sam ja tražio  da se presložimo i krenemo Grad pospremit, svi u njemu živimo, snosimo svi za njega odgovornost, a ponaosob ja zbog funkcije koju obavljam.
Marko Novak, Odbor za finansije i poreznu politiku
Moje pitanje ide u kontekstu sjednice koju je Odbor za finansije i poreznu politiku Gradskog vijeća Grada Mostara, gdje smo imali tematsku sjednicu i pozvali smo gosp. Mujkanovića da učestvuje u radu te sjednice i tražili smo informaciju finansijski koliko je opterećenje Gradu Mostaru te presude koje Grad Mostar očekuje protiv sebe, ali isto tako tražili smo informaciju finansijski gledano koliko Grad Mostar imam pokrenutih postupaka protiv drugih stranaka i kakav bi bio finansijski učinak takvih sporova.Otprilike rečeno je da je skoro 20.000.000 KM vrijednost sporova koje je Grad Mostar pokrenuo protiv stranaka, a da smo tada imali 56 sporova protiv Grada u iznosu od 4.226.000 KM. Ovo sad što vidimo u Izvještaju koji je dostavljen, to nisu nikako ni približno slične brojke, vrijednost tuženih zahtjeva prema Gradu Mostaru puno veća u odnosu na ono kako smo mi tada razgovarali. Pa samo da objasnimo  radi svih vijećnika i javnosti, ako se ima taj podatak, koliki je taj podatak finansijski gledano da su stranke tužile Grad Mostar, vrijednost tih sporova, i koliko je to što je Grad Mostar pokrenuo sporova prema drugim strankama i očekujemo  da su u procesu ili izvršenja ili nekakve moguće naplate kroz idući nekakav period. To je jedna stvar. Druga stvar gosp. Mihalj, vi ste dali odgovor pa ću evo vama uputit to pitanje koje se tiče ovog spora „Merkur“, kako je skočilo sa 214.000 KM na 8.000.000 KM, međutim ono drugo što mene zanima je da se u Gradu Mostaru taj spor nikako ne vodi na „Merkur“ nego se vodi na privatnim licima, pa sad mi nije jasno podatke koje vi imate u pravobranilaštvu i naši u finansijama nemate nikako iste podatke, a vodi se pod istom sudskom presudom? Na privatnim je licima? Vi ćete to za zagovornicom radi ovoga stenograma. A isto tako još jedna stvar, imate ovdje sporova koje ste dostavili u svom Izvještaju gdje iznosi oni koji se navode u vašem Izvještaju nisi istu kao iznosi koje mi imamo u izvještaju naših finansija, pa samo volio bih evo jeste li uskladili te podatke i da znamo šta je točno, konkretno predmet „Babić“.  
Vladimir  Mihalj, zamjenik javnog pravobranioca Grada Mostara
Ja ću samo za „. Merkur“. Evo ovako, „Merkur“ je podnio tužbu protiv Grada Mostara za isplatu preplaćenog dijela dodijeljenog zemljišta, to je za ovu gore industrijsku zonu, to je bila općina tada Sjever. Međutim, u toku parnice on se ponašao kako se ponašao, mi ne možemo uticat na to kako će se stranka ponašat, on je sklapao s fizičkim osobama vansudske nagodbe zato što su se oni vodili kao suvlasnici na nepokretnostima. Negdje su bili suvlasnici 1/2, u drugom dijelu za drugu česticu su bili 1/3, 1/3 je bila na Gradu, a na drugoj čestici je bila 1/2 na Gradu uslovno rečeno. On se ponašao tako, sklapao je nagodbe i taj iznos je bio negdje oko 200 i nešto hiljada maraka. U toku postupka on je preinačio tužbu za izgubljenu dobit iz razloga što nije koristio, nije mogao uslovno rečeno koristiti poslovni prostor, mada ga je koristio i povećao je za tu negdje oko 8.000.000 KM. U tom dijelu u postupku je on odbijen iz razloga jer općina prednik donijela je urbanističku, građevinsku, uporabnu dozvolu. Po zakonu o građenju tamo stoji kad se objekat može koristit nesmetano znači iza momenta izdavanja uporabne dozvole, te nije bilo nikakvih smetnji, mislim takav je stav i suda bio, za ovaj dio budući da se ponašao kako ja tvrdim kao „pijani gospodarstvenik“, po mojim nekakvim izračunima recimo trebao je negdje platiti 2.000 KM on je plaćao 15.000 KM u vansudskim nagodbama. To je osnov u kojem dijelu smo podnijeli žalbu i presuda nije pravosnažna, dostavljena je Odjelu za  finansije i nekretnine, zapravo uredu Gradonačelnika, uz napomenu da nije pravosnažna, što će reći ne znamo kako će bit, dali će biti usvojena moja žalba ili neće, ili će biti usvojena njihova žalba ili neće, shvaćate, to je to.
Adil  Šuta
Mene interesuju sporovi protiv elektroprivreda, imamo 52/19, čeka se presuda, dali imate neku bližu informaciju, 2.999.000 KM protiv jedne elektroprivrede i protiv druge piše „osnov za isplatu, faza žalbenog postupka, nema cifre po žalbi na Kantonalnom sudu“, možete li dati datum kada je predata žalba na Kantonalni sud, i treća stvar jeste spor 184/05, isto tužba protiv elektroprivreda, ovdje ste naveli 2017. da je revizija usvojena i rješenjem drugostepenog suda je ukinuta i predmet vraćen na drugostepeno suđenje, dali ovo od 2017. stoji na suđenju ili je to od nekog drugog datuma, pa samo da mi precizirate molim vas informacije po ovim osnovama?
I još stvar, ovdje vi navodite također, da imate dosta predmeta koji dolaze u fazi zastara prema pravobranilaštvu, evo predlažem konkretan Zaključak, da Gradsko vijeće obaveže sve zaposlenike Gradske uprave koji se bave ovim procesima, koji šalju  nadležne predmete prema pravobranilaštvu, da paze na rokove  i ne smijemo dozvoliti zastaru u narednom periodu.
Vladimir Mihalj, zamjenik javnog pravobranioca Grada Mostara
Ja ću za ovu prvu što ste spomenuli 2.999.000 KM, tu je donijeta presuda na 2.000.000 KM, sad nisam siguran na 2.100.000 KM, dio je odbijen, zato što je sud prihvatio elaborat koji je rađen od Univerziteta „Džemal Bijedić“, ali nije rađeno osiguranje dokaza. To je vezano za odnose, raspodjele između Jablanice i Mostara. To je za HE jeli Grabovica.
Presuda nije konačna. Znači podnio sam ja žalbu na prvostupanjsku tačnije i podnijela je Elektroprivreda žalbu.
Marica Ljubić, zamjenica javnog pravobranioca Grada Mostara
Vezano za tužbe i stanje tih spisa gdje je tužilac bio Grad Mostar, a tuženik JP Elektroprivreda HZ HB-e, dakle postoje 3 perioda i 3 tužbe, prva tužba je pokrenuta još 2017. i odnosila se na period od 2011. pa kroz postupak prvo do 2015., 2016., itd., ta  presuda nije pravosnažna i ona predugo stoji na Kantonalnom sudu, ali nismo u mogućnosti ništa tu uraditi, dakle bila je negativna, Grad Mostar je izgubio tu parnicu iz razloga što je sud rekao da zakon ne valja, ukratko, dakle da nije kriva Elektroprivreda što je zakon takav kakav jeste i nejasan, itd. Ja očekujem da će ta presuda bit preinačena, ali zaista ne možemo prejudicirat i predugo stoji, podnijeli smo žalbu 2018. Dakle, to je prva, tu je bilo nešto oko 7.000.000 KM.
Drugi period je bio 2018. do kraj 2020., tu je donesena prvostepena presuda, gdje su uložili žalbu naravno Elektroprivreda jer je Grad tu dobio, iznos je 4.138.000 KM.
I treća, koju sam evo upravo prije par dana napisala i predala za sud za novi period za prošlu godinu od 01.01.2021. do 31.12.2021. i sad trenutno iznosi 1.380.000 KM, naravno da ćemo mi kroz postupak kod pripremnog ročišta povećavati kako vrijeme prolazi, itd. Dakle, nijedna nije pravosnažna  znači što ste pitali za Elektroprivredu HZ HB-e.
Predsjednik
Imam ja još dva pitanja. Jedno se odnosi na predmet Živkovići, znači ovdje se navode 2 predmeta, dali je vodio isti pravobranilac? Vidim da je jedan okončan, drugi je u toku, malo da nas upozna ko je vodio predmet i sa statusom zemljišta koje znači Grad dobije, kako ide na knjiženje to zemljište? Porodica Atijas jeli isto u tom predmetu?
Marica Ljubić, zamjenica javnog pravobranioca Grada Mostara
Ovaj  predmet  ja vodim je od 1994., koji je okončan. Dakle, radi se o pravosnažnoj sudskoj odluci iz 2010. godine i odnosi se na samo 3 parcele, koje 3 parcele čine jednu građevnu parcelu tzv. „Katedrala“. Taj predmet je pravosnažno okončan do apelacije i Grad je zaključio sporazum sa Živkovićima i ne znam jeli završeno, ali sigurno je u fazi završnoj. Međutim, kroz sve to vrijeme 20 godina punomoćnica Živkovića je podnosila pa najmanje 10, što tužbi, što zahtjeva, sve u istom pravcu i stalno proširujući, itd. Mnogi od njih, odnosno njih evo 9 je odbijeno, odbačeno, a ostao je živ još jedan,  a on se odnosi na izgubljenu dobit, odnosno na faktičku eksproprijaciju i odnosi se na širi pojas, pa  evo Splitska ulica do Mepasa, pa dole do Ere, itd., sve ono što je nekad bilo obitelji Živković. Taj predmet je, u fazi ponovo pripremnog ročišta,  maltene nije ni počeo. Ali ovo što vas buni vjerojatno ta cifra od 4.000.000 KM, to možete apstraktno uzeti zato što ona zaista 4.000.000 KM navede punomoćnica u svojim podnescima i uvijek kroz sve te postupke, kojih je bilo mnogo za ovih 20 godina, ta cifra 4.000.000 KM bi zadovoljavala njih da riješe kao sve. Međutim, evo sad smo vidjeli ako sud kaže da je to 900.000 KM onda je to 900.000 KM. Zato stvara zabunu i kod vijećnika, a i javnosti da se tu radi o nekakvim velikim ciframa i milionima. Mi ne znamo dali će oni  išta dobiti po ovom što je živ predmet,  mi se trudimo da dokažemo da je neosnovan tužbeni zahtjev, ali niko ne može reć kako će se završiti. Znači ta cifra od 4.000.000 KM je samo formalno tu.
Slično i porodica Atijas, imam brojne predmete koji nijedan nije okončan, bilo je tu od 1990.-ih godina, igrom slučaja sam radila u Službi za nekretnine gdje su im svojevremeno u nagodbama nuđena 2 poslovna prostora, ali još uvijek je to otvorena priča. Dakle, postoje otvoreni predmeti, kako će se završiti  ne znamo, ali stav Grada je tu jasan  koliko sam ja dosad upoznata, da Grad zaista želi to riješiti na jedan civiliziran način da im se naknada odredi.
Predsjednik: Jasno, i mi smo već izgubili,  prvu naknadu mi plaćamo,  u ratama?
To je potvrdila gđa Marica Ljubić, Završena je za Živković, E sad, znači sudbina zemljišta pošto Grad plaća jeli ono ide na Grad?
Marica Ljubić, zamjenica javnog pravobranioca Grada Mostar
Ono po ovim dosadašnjim presudama ne ide na Grad. Dakle, nije bila tema niti predmet tužbenog zahtjeva to, nego je rečeno plati ili vrati. Dakle, Grad je bio samo tužen, niko drugi i rečeno je, platite ili vratite zemlju. Zemlja nije vraćena Živkovićima, nego im je evo plaćeno.
Predsjednik
Imam jedno pitanje, koje bi nas moglo zainteresovati, znači Grad Mostar i tuženi JP Elektroprivreda HZ HB-e i Elektroprivreda BiH, ovo je osnov utvrđivanja, da su bivše opštine kao pravni prednjik tužitelja i Elektroprivreda BiH kao pravni slijednik tuženih, zaključili ugovor o načinu kompenzacije štetnih posljedica nastupanja po tadašnju opštinu Mostar izgradnjom elektrane na njenom području. Ko nas može o ovome upoznati dokle je postupak stigao i ovo bi mogao biti dobro pozitivno za Grad, zato ovo pitam?
Iris Jahić Hindić, zamjenica javnog pravobranioca Grada Mostara
Maloprije dala odgovor na ovo pitanje, znači ovo je u fazi pripremnog ročišta, koje je u ovoj pravnoj stvari zakazano je za 07.04.2022. godine. To je sve što se tiče toga. Znači mi tražimo da se utvrdi, utvrđenje da Grad Mostar je znači, utvrđenje da su bivša opština Mostar kao pravni slijednik tužitelja i elektroprivrede kao pravni slijednik tuženih, zaključili ugovor o načinu kompenzacije štetnih posljedica na njenom području na način što su predvidjeli da investitor Hidroelektrane na Neretvi o svom trošku izvede radove, e sad se radi o izradi rekreacione zone, postojećih olimpijskih bazena,izgradi jedan natkriveni bazen,izradi građevinsku dokumentaciju. Tu je bila podnesena tužba 2012. godine, da bi ta tužba odbačena bila odlukom Općinskog suda. Nakon toga smo uložili žalbu, koja je isto bila odlukom Kantonalnog suda odbačena. Nakon toga smo uložili reviziju i Vrhovni sud je odlukom svojom iz 2017. godine rekao da mi možemo tužbom za utvrđenje tražiti utvrđenje ovoga ugovora. Međutim, obzirom da od 2017. do danas nije predmet bio raspoređen nijednom sudiji, pošto je  uređujući sudija otišao na drugo radno mjesto u Kantonalni sud, tek je sada došao novi sudija koji je zadužen za taj predmet i pripremno ročište u ovoj pravnoj stvari kao što sam rekla je  zakazano za 07.04.  
Predsjednik je dao Izvještaj na glasanje.
Glasanje: 29”Za” , nema“Protiv” nema  “Suzdržanih“
Izvještaj je usvojen.
Ad.14.)  ODLUKA o izmjenama i dopunama Odluke o formiranju Savjeta Prostornog plana Grada Mostara za  period  2021-2031. godine
Izvjestilac Radmila Komadina, Glavna savjetnica Gradonačelnika Grada Mostara
Vidjeli ste da smo imali problem oko plaćanja naknade članovima Savjeta Prostornog plana iz razloga što nigdje nije bilo predviđeno s koje pozicije će se to platiti i nije u samom Budžetu kad je  donesen određena pozicija za te naknade. Znači ovo je samo izmjena postojeće Odluke tehničke prirode,da možemo naznačiti poziciju u Budžetu i izdvojiti sredstva za ove naknade.
U raspravi su učestvovali:Goran Bošnjak, Marko Novak, Marija Soldo, Radmila Komadina, Antonio Zelenika
Goran Bošnjak, predsjednik Komisije za izbor i imenovanje:
Mi smo na Komisiji za izbor i imenovanje također razmatrali ovu tačku dnevnog reda, pa smo donjeli Zaključak koji glasi: Zadužuje se stručna služba Gradskog vijeća Grada Mostara da utvrđene naknade koje su određene za Komisije koje su formirana od strane Gradskog vijeća provjere i usklade sa Uredbom o načinu osnivanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade F BiH i rukovodioce federalnih organa državne uprave, Službene novine F BiH broj 48/14.  
Marko Novak
Znači samo ako može informacija o kojem iznosu pričamo s obzirom da se traži pretpostavka da se stavi stavka u Budžet Grada Mostara, a ne kaže se ni koliki je taj iznos, da mi ustvari kad znamo tačno naknade utvrđene prema svakoj pojedinoj Komisiji možemo onda taj iznos i predvidjeti u Budžetu Grada Mostara. Na ovakav način morat ćemo  u Rebalansu stavljati  neku paušalnu stavku, a ne neki tačan broj.
Marija Soldo, sekretar Gradskog vijeća Grada Mostara:
Što se tiče ovoga Zaključka koji je predložen od strane Komisije za izbor i imenovanje, stoji tamo da Komisija za izbor i imenovanje vrši usklađivanje plaća dužnosnika, odnosno funkcionera Gradskog vijeća Grada Mostara i vijećnika, znači ne stoje Komisije koje imenuje Gradsko vijeće, koji su vanjski saradnici, koji nisu članovi Gradskog vijeća. Prema tome, ovo treba još vidjeti pa onda donijeti korektan Zaključak jer se radi o Uredbi o usklađivanju koja je na federalnoj razini kad se radi o plaćama, odnosno kad se radi o nivoima vlasti Vlade Federacije, a ne o parlamentarnoj Skupštini.
Radmila Komadina
Obzirom da smo mi u Gradskoj upravi imali određenih problema vezano za plaćanje naknade od strane nadležnog Odjela za finansije i nekretnine i svih ovih rješenja što dolaze od njih. Održali smo sastanak na tu temu i vrlo brzo će doći  obavijest, vidjet ćemo da li će to biti obavijest o načinu kako će se formirati  Komisija jer mi već imamo određene Pravilnike vezano za formiranje Komisije. 2017. god. donešeno je uputstvo o obaveznoj primjeni federalnih propisa kojima se uređuje način osnivanja radnih tijela, Komisija koje formira Gradonačelnik i to je Službeni glasnik broj 4/17. Znači mi smo dužni po ovome uputstvu da poštujemo federalne propise koji reguliraju visinu naknade.Što se tiče izmjena, bilo je određenih izmjena, međutim zadnja je bila 2015. god. gdje je ovaj iznos naknade propisan  maksimalno 200 KM. Znači iz tog razloga mi smo dužni da poštujemo federalnu uredbu, iz tog razloga će ići jedan, interni akt, obavijest prema svim organizacionim jedinicama vezano za formiranje radnih tijela, Komisija, da taj iznos bude ograničen na 200 KM.
Antonio Zelenika
Interesira me da mi Glavna savjetnica  odgovori, je li se ta odredba i na vijećnike odnosi? Glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara: Dobro je pitanje iz razloga jer sam spomenula ovo uputstvo o primjeni federalnih propisa za Komisije koje formira Gradonačelnik. Antonio Zelenika: Znači ne odnosi se na vijećnike Gradskog vijeća.
Predsjednik je dao Odluku na glasanje s napomenom da ne treba glasati za Zaključak.
Glasanje: 22”Za” , nema“Protiv” nema  “Suzdržanih“
Odluka je usvojena.

Ad.15.) ODLUKA o davanju saglasnosti na izmjene i dopune Pravila Glazbene škole Ivana pl. Zajca Mostar
Izvjestilac je  u ime Gradonačelnika gosp. Božo Ćorić, načelnik Odjela za društvene djelatnosti
Istakao je da je ovo još jedan u nizu usklađivanja Statuta škola sa zakonskim odredbama, tako da ne treba  ovo objašnjavati.
Glasanje: 23”Za” , nema“Protiv” nema  “Suzdržanih“
Odluka je usvojena.

Ad.16.)  ODLUKA o davanju saglasnosti na promjenu naziva Javne ustanove Srednje elektrotehničke škole Mostar
Božo Ćorić, načelnik Odjela za društvene djelatnosti, izvjestilac  je dao objašnjenje.
Ova i još dvije škole su 2012. g. su pokrenule prijedloge za promjenu naziva i  ja sam očekivao  prošle godine, u Program smo stavili statusne promjene, nije se desilo, jedna škola je odustala, evo  Elektrotehnička škola, nastavničko vijeće je pokrenulo inicijativu prema školskom odboru, ispunili su sve zakonske uslove i predlažemo da donesemo Odluku i da damo saglasnost i da na narednoj sjednici damo i  saglasnost i na Statut, a statusne promjene će se radit tamo negdje na kraju nastavne godine.
Glasanje: 24”Za” , nema“Protiv” nema  “Suzdržanih“
Odluka je usvojena.

Ad.17.) ODLUKA  o prodaji zemljišta neposrednom pogodbom radi oblikovanja građevinske parcele, po zahtjevu Oručević Envera sina Vejsila
Komisija za statut i pravna akta dala pozitivna mišljenja da ovo može ići na sjednicu Gradskog vijeća i evo ja dajem na izglasavanje.
Glasanje: 24”Za” , nema“Protiv” nema  “Suzdržanih“
Odluka je usvojena.

Ad.18.)  ODLUKA o davanju saglasnosti za promet nedovršenog objekta po zahtjevu Bucman Nisvete, kći Mehe
Glasanje: 24”Za” , nema“Protiv” nema  “Suzdržanih“
Odluka je usvojena.

Ad.19.) RJEŠENJE o odbijanju zahtjeva za dodjelu građevinskog zemljišta po zahtjevu Vlatka Martinovića
Glasanje: 26”Za” , nema“Protiv” nema  “Suzdržanih“
Rješenje je usvojeno.

Ad.20.)  RJEŠENJE o odbijanju zahtjeva za poništenje Rješenja Grada Mostara – Opštinskog vijeća opštine Mostar – Stari Grad, po zahtjevu Alme Kelecija, zastupana po punomoćnicima ZAK  Škoro
Glasanje: 26”Za” , nema“Protiv” nema  “Suzdržanih“
Rješenje je usvojeno.

Ad.21.) RJEŠENJE o utvrđivanju prava vlasništva na zemljištu u predmetu Izeta Gosto,  sin Ahmeta iz Mostara
Glasanje: 26”Za” , nema“Protiv” nema  “Suzdržanih“
Rješenje je usvojeno.
Ad.22.)ZAKLJUČAK o ispravci greške u Rješenju po zahtjevu Riste Bovana
Glasanje: 26”Za” , nema“Protiv” nema  “Suzdržanih“
Zaključak  je usvojen.

Ad.23.) ZAKLJUČAK o ispravci greške po zahtjevu Rifeta Ćatovića
Glasanje: 26”Za” , nema“Protiv” nema  “Suzdržanih“
Zaključak  je usvojen.
Nakon ovoga završena je 19. redovna sjednica Gradskog vijeća Grada Mostara.

ZAPISNIČAR               PREDSJEDNIK
Marija Soldo            Salem Marić