Dnevni red

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON
GRAD  MOSTAR
GRADSKO VIJEĆE
Broj: 01-04-185/24
Mostar, 14.06.2024. godine
Z A P I S N I K
sa 42. (redovne) sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara održane dana 29.04.2024. godine u prostorijama Gradskog vijeća s početkom u 9,00 sati.
Prije prelaska na Dnevni red Marija Soldo, sekretar Gradskog vijeća Grada Mostara izvršila je prozivku vijećnika i tom prilikom konstatovala da sjednici od 35 vijećnika Gradskog vijeća Grada Mostara trenutno nije prisutno 4 vijećnika, 3 vijećnika su opravdali svoj izostanak, a vijećnica Lamija Duranović će se naknadno pridružiti i vijeće može donositi odluke punovažno i sa punim legitimitetom.
Predsjednik Gradskog vijeća je konstatovao da postoji kvorum za rad sjednice, pozdravio sve prisutne i predložio sljedeći:

DNEVNI RED
1. Vijećnička pitanja;
2. Usvajanje zapisnika sa 40. sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara;
3. Odluka o izmjenama i dopunama Budžeta Grada Mostara za 2024. godinu (smještaj djece u vrtiće);
4. Odluka o izmjeni i dopuni Budžeta Grada Mostara za 2024. godinu (Crkva Jasenica);
5. Odluka o preraspodjeli novčanih sredstava i uvođenju novih pozicija u Budžetu Grada Mostara za 2024. godinu (nova pozicija Urbact IV, Projekt MetaCity);
6. Odluka o preraspodjeli novčanih sredstava i uvođenju novih pozicija u Budžetu Grada Mostara za 2024. godinu (nova pozicija ruralni akcelerator);
7. Odluka o preraspodjeli novčanih sredstava (Ramazan u Mostaru);
8. Odluka o posudbi sredstava (sredstva za izgradnju i opremanje skloništa i posudba za realizaciju aktivnosti projekta To 0 Waste  odobrenog u sklopu programa INTERREG IPA CBC HR-BA-ME);
9. Odluka o usvajanju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Gradske uprave Grada Mostara;
10. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o plaćama i naknadama u tijelima vlasti Grada Mostara;
11. Odluka o davanju saglasnosti za korištenje specijalnih vozila;
12. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o uvođenju naknade za upotrebu lokalnih saobraćajnica za posebne kategorije vozila na području Grada Mostara – vinjete;
13. Odluka o utvrđivanju prosječne konačne građevinske cijene 1 m2 korisne stambene površine i visine naknade za pogodnost – rente na području Grada Mostara za 2024. godinu;
14. Odluka o subvencioniranju prve stambene nekretnine za mlade na području Grada Mostara;
15. Odluka o davanju saglasnosti na izmjene i dopune Statuta Srednje politehničke škole Mostar;
16. Odluka o poništenju Odluke o davanju u zakup poslovnih prostorija Klubu skakača u vodu „Mostari“ iz Mostara;
17. Odluka o davanju u zakup poslovnih prostorija Klubu skakača u vodu „Mostari“;
18. Izvještaj o radu Javnog pravobranilaštva Grada Mostara za 2023. godinu;
19. Odluka o usvajanju i provođenju Akcijskog plana jačanja društvene kohezije Grada Mostara za period od 2023. – 2025.;
20. Lokalni akcioni plan zapošljavanja Grada Mostara 2024. – 2027.;
21. Odluka o održavanju, upravljanju i davanju u zakup javnih skloništa u Gradu Mostaru;
22. Program izgradnje i održavanja javnih skloništa i zaklona, odnosno prilagođavanja drugih zaštitnih objekata za sklanjanje za period 2024. – 2034. godine;
23. Odluka o prodaji suvlasničkog dijela nekretnina po pravu preče kupnje po zahtjevu Zdenka Sesara sina Tadije iz Mostara;
24. Odluka o prodaji suvlasničkog djela nekretnine po pravu preče kupnje, po zahtjevu Emira Ćorića, sina Andrije iz Mostara;
25. Odluka o prodaji suvlasničkog dijela nekretnine po zahtjevu Suada Ovčine, zastupan po punomoćniku Melći Tule, odvjetniku iz Mostara;
26. Odluka o pribavljanju nekretnina u vlasništvu Grada Mostara u naselju Potoci u MZ Bijelo polje u suvlasništvu Japalak Samira i Japalak Fatime iz Mostara;
27. Rješenje o utvrđivanju prava vlasništva pod izgrađenim poslovnim objektom i zemljištem po zahtjevu Zdenka Ćubele;
28. Rješenje o utvrđivanju prava vlasništva pod izgrađenim poslovnim objektom i zemljištem po zahtjevu Antonio Zelenika;
29. Rješenje o izmjeni Rješenja po zahtjevu Halila Veledera sina Zulfe iz Mostara;
30. Rješenje o odbijanju zahtjeva Nedeljka Kneževića zastupanog po punomoćniku odvjetnici Dušanki Babić;
31. Rješenje o brisanju zabilježbe zabrane raspolaganja nekretninom po zahtjevu Marka Romića;
32. Rješenje o brisanju zabilježbe zabrane raspolaganja nekretninom po zahtjevu Alfreda Spajića sina Ante iz Mostara;
33. Rješenje o brisanju zabilježbe zabrane raspolaganja nekretinom po zahtjevu Rajka Marčinka, sina Stjepana iz Mostara;
34. Zaključak o ispravci greške po zahtjevu Balić Fahre sina Muše;
35. Zaključak o ispravci greške po zahtjevu Mate Markića sina Marka iz Mostara;
36. Zaključak o ispravci greške po zahtjevu Habibe Turajlić iz Mostara;
37. Zaključak o ispravci greške u Rješenju po zahtjevu Juse Munikoze sina Avde iz Mostar;
38. Zaključak o ispravci greške  u Rješenju po zahtjevu Fatime Hero, kći Ramiza iz Mostara;
39. Zaključak o ispravci greške po zahtjevu Šemse Bulić, kći Salke iz Mostara;
40. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Komisije za izlaganje na javni uvid podataka
premjera i katastarskog klasiranja zemljišta za katastarsku opštinu Podvelež;

Predsjednik Gradskog vijeća je zatim otvorio raspravu o predloženom Dnevnom redu.

Radmila Komadina glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara istakla je da se Odluka pod brojem 6 o preraspodjeli novčanih sredstava i uvođenju novih pozicija u Budžetu Grada Mostara za 2024. godinu (nova pozicija ruralni akcelerator), skida sa Dnevnog reda. Odluka pod rednim brojem 9, to je Odluka o usvajanju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Gradske uprave Grada Mostara, se skida sa dnevnog reda.
Tačka 21. to je Odluka o održavanju, upravljanju i davanju u zakup javnih skloništa u Gradu Mostaru i tačka 22. Program izgradnje i održavanja javnih skloništa i zaklona, odnosno prilagođavanja drugih zaštitnih objekata za sklanjanje za period 2024. – 2034. godine, o njima će se raspravljati u nacrtu.

Silvio Bubalo je naglasio da Klub vijećnika HRS-a, predlaže da se dodaju 2 tačke Dnevnog reda, jednu predlaže on, a drugu vijećnik Slavko Zovko. Tažimo da se na Dnevni red doda Odluka o izmjenama Odluke o načinu organizovanja, upravljanja i korištenja javnih parkirališta na području Grada Mostara. Odluka je kratka,  jasna i treba se uskladiti sa važećim zakonima, ovaj dio koji sada trenutno nije usklađen. Sastoji se od 3 člana, člana 1. u Odluci o načinu organizovanja, upravljanja i korištenja javnih parkirališta na području Grada Mostara u članu 21. stav 2.,  u članu 2. istog zakona je tačno i jasno definisano ko može naplaćivati paralelno parkiranje u dvosmjernim ulicama ili negdje drugo, to je nadležna osoba policijske stanice. Mi smo Mo-Parkingu dali po ovoj odluci koja je sada na snazi nadležnost.

Slavko Zovko je u ime Kluba HRS-a predložio dopunu Dnevnog reda sa Odlukom o utvrđivanju dana Grada Mostara.To je inicijativa još od prošle godine, uvrštena je u Program rada Gradskog vijeća Grada Mostara.

Ivan Zelenika zamjenik predsjednika Gradskog vijeća predložio je dopuna Dnevnog reda sa  Odlukom o davanju na privremeno korištenje nekretnine na adresi Kralja Tomislava 19c Udruzi oboljelih od celijakije „Gluten free“ u HNK-u.

Poslije rasprave o Dnevnom redu prešlo se na glasanje o predloženim tačkama za skidanje i uvrštavanje u Dnevni red.
Za prijedlog Silvia Bubala da se Odluka o izmjenama Odluke o načinu organizovanja, upravljanja i korištenja javnih parkirališta na području Grada Mostara stavi na Dnevni red,  glasalo je 9 vijećnika, protiv nema i 20 suzdržanih.
Predsjednik Vijeća je konstatovao da prijedlog za uvrštavanje Odluke u Dnevni red nije dobio potrebnu većinu.

Za prijedlog Slavka Zovke za dopunom Dnevnog reda i to Odluka o utvrđivanju dana Grada Mostara, glasalo je 9 vijećnika, protiv nema i suzdržanih 20.
Predsjednik Vijeća je konstatovao da i ovaj prijedlog Odluke za uvrštavanje u Dnevni red nije dobio potrebnu većinu

Za prijedlog Ivana Zelenike da se Odluka o davanju na privremeno korištenje nekretnine na adresi Kralja Tomislava 19c Udruzi oboljelih od celijakije „Gluten free“ u HNK uvrsti u Dnevni red glasalo je 26 vijećnika, protiv nema, suzdržanih nema.
Predsjednik Vijeća je konstatovao da je prijedlog za uvrštavanje Odluke u Dnevni red dobio potrebnu većinu.

Poslije glasanja Predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić je predložio i dao na usvajanje  kompletan,



DNEVNI RED

1. Vijećnička pitanja;
2. Usvajanje zapisnika sa 40. sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara;
3. Odluka o izmjenama i dopunama Budžeta Grada Mostara za 2024. godinu (smještaj djece u vrtiće);
4. Odluka o izmjeni i dopuni Budžeta Grada Mostara za 2024. godinu (Crkva Jasenica);
5. Odluka o preraspodjeli novčanih sredstava i uvođenju novih pozicija u Budžetu Grada Mostara za 2024. godinu (nova pozicija Urbact IV, Projekt MetaCity);
6. Odluka o preraspodjeli novčanih sredstava (Ramazan u Mostaru);
7. Odluka o posudbi sredstava (sredstva za izgradnju i opremanje skloništa i posudba za realizaciju aktivnosti projekta To 0 Waste  odobrenog u sklopu programa INTERREG IPA CBC HR-BA-ME);
8. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o plaćama i naknadama u tijelima vlasti Grada Mostara;
9.  Odluka o davanju saglasnosti za korištenje specijalnih vozila;
10. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o uvođenju naknade za upotrebu lokalnih saobraćajnica za posebne kategorije vozila na području Grada Mostara – vinjete;
11. Odluka o utvrđivanju prosječne konačne građevinske cijene 1 m2 korisne stambene
površine i visine naknade za pogodnost – rente na području Grada Mostara za 2024. godinu;
12. Odluka o subvencioniranju prve stambene nekretnine za mlade na području Grada Mostara;
13. Odluka o davanju saglasnosti na izmjene i dopune Statuta Srednje politehničke škole Mostar;
14. Odluka o poništenju Odluke o davanju u zakup poslovnih prostorija Klubu skakača u vodu „Mostari“ iz Mostara;
15. Odluka o davanju u zakup poslovnih prostorija Klubu skakača u vodu „Mostari“;
16. Izvještaj o radu Javnog pravobranilaštva Grada Mostara za 2023. godinu;
17. Odluka o usvajanju i provođenju Akcijskog plana jačanja društvene kohezije Grada Mostara za period od 2023. – 2025.;
18. Lokalni akcioni plan zapošljavanja Grada Mostara 2024. – 2027.;
19. Nacrt Odluke o održavanju, upravljanju i davanju u zakup javnih skloništa u Gradu Mostaru;
20. Nacrt Odluke o Programu izgradnje i održavanja javnih skloništa i zaklona, odnosno prilagođavanja drugih zaštitnih objekata za sklanjanje za period 2024. – 2034. godine;
21. Odluka o prodaji suvlasničkog dijela nekretnina po pravu preče kupnje po zahtjevu Zdenka Sesara sina Tadije iz Mostara;
22. Odluka o prodaji suvlasničkog djela nekretnine po pravu preče kupnje, po zahtjevu Emira Ćorića, sina Andrije iz Mostara;
23. Odluka o prodaji suvlasničkog dijela nekretnine po zahtjevu Suada Ovčine, zastupan po punomoćniku Melći Tule, odvjetniku iz Mostara;
24. Odluka o pribavljanju nekretnina u vlasništvu Grada Mostara u naselju Potoci u MZ Bijelo polje u suvlasništvu Japalak Samira i Japalak Fatime iz Mostara;
25.  Rješenje o utvrđivanju prava vlasništva pod izgrađenim poslovnim objektom i zemljištem po zahtjevu Zdenka Ćubele;
26. Rješenje o utvrđivanju prava vlasništva pod izgrađenim poslovnim objektom i zemljištem po zahtjevu Antonio Zelenika;
27. Rješenje o izmjeni Rješenja po zahtjevu Halila Veledera sina Zulfe iz Mostara;
28. Rješenje o odbijanju zahtjeva Nedeljka Kneževića zastupanog po punomoćniku odvjetnici Dušanki Babić;
29. Rješenje o brisanju zabilježbe zabrane raspolaganja nekretninom po zahtjevu Marka Romića;
30. Rješenje o brisanju zabilježbe zabrane raspolaganja nekretninom po zahtjevu Alfreda Spajića sina Ante iz Mostara;
31. Rješenje o brisanju zabilježbe zabrane raspolaganja nekretinom po zahtjevu Rajka Marčinka, sina Stjepana iz Mostara;
32. Zaključak o ispravci greške po zahtjevu Balić Fahre sina Muše;
33. Zaključak o ispravci greške po zahtjevu Mate Markića sina Marka iz Mostara;
34. Zaključak o ispravci greške po zahtjevu Habibe Turajlić iz Mostara;
35. Zaključak o ispravci greške u Rješenju po zahtjevu Juse Munikoze sina Avde iz Mostar;
36. Zaključak o ispravci greške  u Rješenju po zahtjevu Fatime Hero, kći Ramiza iz Mostara:
37. Zaključak o ispravci greške po zahtjevu Šemse Bulić, kći Salke iz Mostara;
38. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Komisije za izlaganje na javni uvid podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljišta za katastarsku opštinu Podvelež;
39. Odluka o davanju na privremeno korištenje nekretnine na adresi Kralja Tomislava 19c Udruzi oboljelih od celijakije „Gluten free“ u HNK-a;

Dnevni red je sa 27 glasova „Za, „Protiv“ nema i 3 „suzdržana“ usvojen.

Zatim se prešlo na raspravu po tačkama usvojenog Dnevnog reda.

Incijative

1. Vijećnička pitanja (član 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara),  (Izvorno);
Ovdje ću zamoliti zamjenika predsjednika da ovu tačku vodi, ja imam neku obavezu koju moram završit pa ću se vratiti. Zamjeniče i sekretaru izvolite.

IVAN ZELENIKA (napomena-u svojstvu zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara)
Evo još jedanput pozdrav. Uvaženi kolega Goran Bošnjak, a nakon njega uvaženi kolega Mirza Drežnjak.

GORAN BOŠNJAK
Jedno vijećničko pitanje i jedna inicijativa. Vijećničko pitanje, kada će biti postavljena horizontalna i vertikalna signalizacija na mostu Barakovac s obzirom da su most i prometnica pušteni već prije 2 godine?
Vijećničku inicijativu, Službi za katastar Grada Mostara, s obzirom da je Gradsko vijeće donijelo odluku o proglašenju javnog interesa za proširenje Iličke ulice te da je Grad Mostar krenuo u postupak izvlaštenja da se vlasnicima parcela od strane katastra točno naznači koliko se zemlje izuzima s obzirom da na terenu se pojavljuje dosta nejasnoća. Vlasnici parcela su potpisali suglasnost za proširenje ulice prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti, tako da djelatnici katastra treba da što prije izađu na teren kako bi se radovi mogli uskoro izvodit s obzirom da je Grad Mostar već potpisao ugovor sa izvođačem. Hvala.

IVAN ZELENIKA (napomena-u svojstvu zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara)
Hvala lijepo. Načelnica ima potrebu odgovoriti odmah na prvo pitanje. Načelnice, izvolite.

AMIRA TRBONJA, načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove
Hvala predsjedniče. Pozdrav za sve prisutne.  Evo ja bi pokušala odgovoriti vijećniku Bošnjaku vezano za horizontalnu signalizaciju. U okviru rekonstrukcije mosta Barakovac trebala je biti odrađena horizontalna signalizacija, tako da mi ćemo se potruditi da u narednom periodu to bude odrađeno, ali obzirom da nije postojala horizontalna signalizacija nadležni odjel za urbanizam i građenje potrebno je da donese rješenje i čim  bude rješenje doneseno služba za komunalne poslove će to preko izvođača odraditi. Hvala.

MIRZA DREŽNJAK:
Pozdravljam zamjenika predsjednika, kolege vijećnike i načelnike odjela. Ja sam u januaru ove godine postavio pitanje, odnosno pokrenuo inicijativu koju ponovo ponavljam, da Grad Mostar odobri finansijsku pomoć za JP Komos d.d. u stečaju za uvezivanje radnog staža, odnosno uplate zakonskih doprinosa za plate radnicima koji su stekli uslove za penziju, u iznosu od 156.094,50 KM. Obzirom da je „Komos“ izvršio nedavno prodaju jedne nekretnine i uprihodovao je određena sredstva, zamolio bi zaista gradonačelnika sa svojim saradnicima da naprave plan sa stečajnim upravnikom kako bi se riješila ova dugovanja za radnike koji su stekli uslove za penziju, a sada su preuzeti od strane našeg novog javnog preduzeća „Komunalno“, dakle kako bi radnici mogli bezbrižno otići u svoje zaslužene penzije molim gradonačelnika sa svojim saradnicima, zajedno sa stečajnim upravnikom da riješe ove probleme i uvežu ovaj radni staž ovim radnicima i pripreme naravno ovo „Komos“ preduzeće koje je u stečaju za likvidaciju. Hvala.

IVAN ZELENIKA (napomena-u svojstvu zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara)
Hvala lijepo. Glavna savjetnica gđa, Komadina, izvolite.

RADMILA KOMADINA, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara
Mirza hvala na ovom pitanju. Tajništvo gradonačelnika kad je dobilo ovaj dopis, a svi znamo u proračunu Grada Mostara za 2024. godinu da nije bilo ove pozicije, mislili smo je u rebalansu staviti, međutim poslali smo dopis prema Vladi Federacije gospodinu Nikšiću da pomogne ustvari sa ovim sredstvima. Koliko znam do danas još nije došao odgovor, ali evo vi ste iznijeli ovu informaciju i bilo bi dobro da od strane stečajnog upravitelja dođe dopis da će se problem rješavanja uplate doprinosa rješavati na ovaj način. Evo samo jedna sugestija. Hvala lijepo.

STANKO ĆOSIĆ:
Evo lijep pozdrav potpredsjedniku Vijeća, kolegicama i kolegama vijećnicima, svim prisutnima u vijećnici. Evo želim u ime skupine žitelja iz naselja Starog igrališta pokrenuti jednu inicijativu. Naime, kolega Braco Zelenika je prošle godine u 11. mjesecu pokrenuo sličnu inicijativu i ovi ljudi su 24.08. Gradu Mostaru, odnosno Službi za urbanističko planiranje Grada Mostara također uputili dopis, međutim do sada se ništa nije promijenilo, pa sam zamoljen ponovo uputiti inicijativu nadajući se da će se evo nešto dogoditi u budućem razdoblju. Naime, kaže: „Poštovani, inicijativa građana iz naselja Starog igrališta pokrenuta je na zahtjev skupine stanara iz ovog naselja koji su vlasnici stanova, korisnici ili vlasnici poslovnih prostora kako bi se konačno riješili imovinsko-pravni odnosi i pokrenula legalizacija, ali i eventualna demolicija pojedinih objekata u skladu s Odlukom Gradskog vijeća  Grada Mostara o postupku i uvjetima za legalizaciju građevina izgrađenih bez pravomoćnog odobrenja za gradnju od 23.12.2021. godine, kao i Odluke o uklanjanju ruševina i devastiranih građevina na području Grada Mostara od 23.03.2023. godine. Na ovaj način bi se pokrenuo postupak predviđen Zakonom o prostornom uređenju HNŽ-a, pa bi Zavod za prostorno uređenje bio nositelj pripreme za izgradnju dokumentacije i nacrta regulacijskog plana u našem naselju na Starom igralištu. Ovim putem želimo istači kako u našem naselju na površinama do sada uklonjenih nelegalnih objekata se uradilo malo ili skoro ništa, pa i dalje naše naselje izgleda katastrofalno zapušteno i sve što ovom inicijativom želimo je da Gradsko vijeće na jednu od narednih sjednica uvrsti upravo ovu inicijativu. Nažalost obećanja iz nadležnih službi Grada Mostara o uređenju našeg naselja do danas nisu realizirana stoga od vas tražimo konkretne poteze kako bi ovaj dio Mostara vratili  u stanje kakvo zadovoljava kriterije urbanog života u 21.stoljeću.“ Evo dodao bih, ne znam koliko ste u zadnje vrijeme prolazili tim naseljem, međutim zaista izgleda, doslovce ću se izrazit, kao da je vrijeme stalo, zapušteno, prljavo, te zamolio bih nadležne službe prije svega da uđu u to naselje da očiste, da malo urede, a onda i da nastavimo sa svim ovim mehanizmima i postupcima evo kako su i naveli žitelji ovog dijela grada. Hvala vam.

IRMA BARALIJA:
Dobro jutro. Lijep pozdrav svima. Prvo pitanje je za gradonačelnika, dali je gradonačelnik zajedno sa direktoricom Turističke zajednice Mostar već imao sastanak sa predstavnicima grupe vodiča koji su uputili otvoreno pismo kako bi se tretirao problem džeparenja, na koji već izvjesno vrijeme, duži period ukazuju i oni sami, dakle turistički vodiči, a i mi smo svjesni da postoji. Oni su uputili to otvoreno pismo, pitam se dali je bila već reakcija, ako nije, kada će i šta će grad učiniti da sigurnost, prije svega turista i građana, bude na boljem nivou nego ranijih godina? Vezano za to i pitanje, odnosno inicijativa koju je podnijela turistički vodič gđa. Amela Stovrag u avgustu prošle godine, ne znam dali je inicijativa došla već do službi, putuje službama od avgusta. Inicijativa je prilično jednostavna, a ta je, da se kontejneri pored ili u neposrednoj blizini Ćejvan Ćehajine džamije uklone ili da se prazne češće, pogotovo u sezoni. Ne znam dali načelnica zna nešto o tome ili može iskomentarisat?  
Također, drugo pitanje ili molba je, da tražim na uvid inspekcijski nalaz koji bi trebalo da je sačinjen nakon odrona u kamenolomu u Bijeloj, da vidimo jeli na koji način, dali će bit neke sankcije i u kojem trenutku, kada, koji će biti rokovi vraćanja stanja u onako kako je bilo prije ovog strašnog odrona?
I pod tri, inicijativa, da naše službe kontaktiraju Željeznice F BiH kako bi u što skorijem roku našli rješenje za tih 5 tona šećera industrijskog koji je prosut i koji još uvijek stoji, mislim da  prije mjesec i po dana se desila ova havarija, s obzirom da sad već trpimo, odnosno pčelari Grada Mostara trpe štete zato što govore već o pomoru pčela i potrebi da se hitno ukloni pošto je na neki način napravljeno živo blato od tog šećera koji se topio na kiši, ulja od vozova i slično. Hvala.

IVAN ZELENIKA (napomena-u svojstvu zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara)
Hvala lijepo. Kolega Bevanda izvolite. Evo prvo načelnica ima  potrebu odgovoriti odmah, pa će kolega Bevanda.
Samo da konstatiramo da je potpredsjednik Vijeća kolega Velibor se priključio sjednici. Hvala lijepo.

AMIRA TRBONJA, načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove
Hvala potpredsjedniče. Evo onako ukratko. Svi znamo jeli Irma, na Vijeću ponavljamo iz sjednice u sjednicu, ne možemo ništa raditi nije usvojen plan razmještaja kontejnera. Meni je zaista žao, mi smo sa direktorima komunalnih preduzeća i sa vijećnikom Nazdraićem zajedno sa ugostiteljima iz Staroga grada održali jedan sastanak, pokušali iznaći rješenje za taj dio i za komplet Stari dio grada, međutim ne možemo ništa radit dok se ne usvoji plan razmještaja kontejnera. Svakako ćemo se potruditi, odnosno naše Komunalno preduzeće, da vrši redovnije odvoz smeća, mislim da zaista je potrebno.
Drugo pitanje što ste postavili, pitanje vezano za kamenolom, kamenolomi nisu u nadležnosti gradske inspekcije, tako da nismo obavili inspekcijski nadzor.
Treće pitanje odnosilo se na pomor pčela, tu vam mogu reći da je služba za inspekcijske poslove, odnosno komunalni inspektor iz svoje nadležnosti, zauzeta je jeli javna površina, izvršio je inspekcijski nadzor, međutim ja sam  lično kontaktirala Željeznice F BiH nastojeći da riješimo taj problem, gospodin iz Željeznica F BiH mi je rekao da oni ne mogu pomjerati taj šećer koji se prevrnuo iz vagona dok indirektno oporezivanje ne obavi svoj dio posla. Uglavnom znači mi ćemo ići, naložiti dalje izvršenje toga rješenja, pa evo vidjet ćemo u kom smjeru ide. Svakako je veliki problem i mi ga zaista pokušavamo riješiti. Hvala.

SLAVEN BEVANDA:
Uvaženi kolega Zelenika, poštovanje svim damama, kolegicama i kolegama. Prije svega ovo je ponovo moja primjedba na način zapisivanja reda javljanja jer je evidentno i prema video snimku da sam se ja javio prvi. Na ovaj način se radi jedna diskriminacija, odnosno evo da vama, predsjedniku ili nekom drugom, uložimo možda nove naočale ili slično. (napomena-rečeno kroz malu šalu)

IVAN ZELENIKA (napomena-u svojstvu zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara)
Evo gore ćemo pauzu napravit, pa u VAR sobu da vidimo ko je bio prvi. (napomena-rečeno kroz malu šalu)
Izvolite kolega.

SLAVEN BEVANDA:
Evo plediram na malo bolju pozornost. Ja imam samo jedno pitanje, koje evo ponavljam već ko zna koji put, a to se odnosi na raspisivanje natječaja za 2 radna mjesta u Gradskoj upravi, a to su dva radna mjesta vrlo bitna i ključna, a to je šef službe za unutarnji nadzor i načelnik odjela za urbanizam i građenje. Evidentno je da ulazimo u četvrtu godinu bez službe za unutarnji nadzor, odnosno šefa i time se ne ispunjavaju statutom predviđeni uvjeti i obaveze koje ima grad i gradske službe u pogledu nadzora. Tražim da se ovo pitanje riješi i da se raspiše javni natječaj.
Također, već ja mislim već dvije godine nemamo ni načelnika odjela za urbanizam i građenje, pa mi jednostavno nije jasno iz kojih razloga se ne raspisivaju natječaji, te molim pismeni odgovor. Hvala.  

HARIS NAZDRAIĆ:
Dobro jutro i pozdrav za sviju. Evo ja ću se malo ponavljat. Onaj sličnu, odnosno istu inicijativu imala je vijećnica Irma Baralija, ali nije je zgoreg ponoviti. Znači iniciram prema Gradu Mostaru, to jest gradonačelniku, da zajedno sa predstavnicima građana sa područja Starog grada napravi jedan sastanak, operativni sastanak radni, sa predstavnicima MUP-a HNK-a i Policijske uprave Mostar, za što hitniju reakciju u sprječavanju kriminaliteta, džeparenja i prosjačenja na području historijsko-urbanog krajolika Grada Mostara, dakle na području Starog grada, na području oko Starog mosta, u Fejićevoj ulici i Ulici maršala Tita, sa cijelim pripadajućim područjem zone. Grad Mostar znači osnivanjem Turističke zajednice, revitalizacijom Aerodroma Mostar, uspješnim pokazateljima i rezultatima u turizmu odredio je bazičnu privrednu granu od koje živi veliki broj ljudi i građana u Mostaru. Ne dozvolimo da posvećen trud i rad budu narušeni problemom za koji postoji rješenje, to jest ovim problemom prosjačenja i narušavanja javnog reda i mira. Molim vas da snažnije aktiviramo strukture sigurnosti na ovom području i cijenim da je bespotrebno ponavljat šta ovaj problem predstavlja za Mostar, njegov ugled i sigurnost posjetitelja i građana Mostara, te vas pozivam za što hitniju reakciju i cjelovito rješenje. Evo žao mi je što gradonačelnik nije tu na ovim inicijativama, sigurno ću i personalno mu to prenijeti, stvarno ide nam turistička sezona i trebamo se pozabaviti ovim pitanjima, koja uistinu znače mnogo za one koji pripremaju se za turističku sezonu. Hvala lijepo.

DAMIR ŠUNJIĆ:
Dobar dan. Lijep pozdrav svima. Podnosim inicijativu gradonačelniku Grada Mostara i predsjedniku Gradskog vijeća Grada Mostara, da od MUP-a HNŽ-a zatraže informaciju o sigurnosnom stanju u Gradu Mostaru zbog informacije koja se pojavila u medijima da se u vojarni „Miralem Jugo“ odvijaju nelegalne vježbe gađanja osoba usko povezanih sa vehabijskim pokretom, kao i informaciju o huliganskom napadu u naselju Rudnik. U skladu sa dosadašnjom praksom Gradskog vijeća smatram da je neophodno zatražiti informaciju o sigurnosnom stanju u Gradu Mostaru. Budući da smo o ovim stvarima čitali iz medija smatram neophodnim dostavljanje informacija o ovim događajima. Hvala.

ADELA GOSTO:
Dobro jutro svima i lijep pozdrav. Evo kad smo kod turističke sezone Starog grada i ja sam imala sastanak dakle sa svim vlasnicima trgovinskih radnja u Starog gradu i ovdje ću da pročitam inicijativu u njihovo ime koju su oni svi potpisali i ispečatili. Pa kaže, „poštovani predsjedniče Vijeća, poštovane vijećnici i vijećnici, obraćamo vam se sa podnošenjem inicijative za izmjenu i dopunu odluke koju je Gradskog vijeće Grada Mostara donijelo u martu 2022. godine, a odnosi se na zabranu rada trgovinskim radnjama nedjeljom i praznicima. Mi smo vlasnici trgovinskih radnji u Staroj jezgri grada, dakle oko samog Starog mosta te se većinom bavimo prodajom suvenira a nismo obrtnici jer sami ne proizvodimo iste. Naša registracija je moguća samo kao trgovinske radnje, Grad Mostar je turistički grad sami ste to više puta naglasili, što se može vidjeti kroz prodaju vinjeta, potrebu za kreiranjem Mostar PASS-a i formiranje Turističke zajednice Grada Mostara. Turisti u Gradu Mostaru prvenstveno dolaze zbog Starog mosta, a sada im je onemogućeno da nedjeljom ponesi suvenir, poklon za svoje najmilije iz našeg grada. Nadamo se da razumijete da zaključanim dućanima ne šaljemo nimalo lijepu sliku grada našim turistima te vas ovim putem molimo da trgovinskim radnjama u Starom gradu dozvolite rad nedjeljom i praznicima. U prilogu vam dostavljamo potpise vlasnika trgovinskih radnja koji podnose ovu inicijativu u nadi da ćete shvatiti potrebu za izmjenom i dopunom odluke, te da ćete istu izmijeniti kako bi svi zajedno što duže zadržali goste u Mostaru te njihov boravak učinili ugodnijim.
Dakle, kada smo kreirali odluku o radnom vremenu ja nisam glasala za nju zato što  smatram da i majke i očevi na kraju krajeva i u restoranima, odnosno ugostiteljskim objektima su jednako vrijedni kao i oni u trgovinama. Međutim, ovo što su podnijeli ovi ljudi sigurno je dakle velika potreba, ovdje se radi o malim radnjama gdje većinom dakle rade sami vlasnici u njima. Radi se o da kažem centralnoj jezgri turizma Grada Mostara. U Starom gradu mislim da sada trenutno obrtnika nemate više od 5-6 obrtnika, dakle njima je dozvoljen rad, a sve druge radnje su zatvorene. Ovo nisu radnje koje se bave prodajom dakle mlijeka, hljeba, dakle mješovite robe koje rade svaki dan i gdje ljudi imaju potrebu da kupuju svaki dan. Ovo su dakle zaista radnje u kojima, odnosno da kažem ljudi u njima vrše najam, dakle ili u prostorima Grada Mostara ili Islamske zajednice ili Pravoslavne crkve cijelu godinu, a rade možda samo 6 mjeseci i potrebu za njihovim proizvodima ljudi imaju isključivo u sezoni, te vas ovim putem dakle zaista molim da se shvati da se ovdje zaista radi o potrebi za izmjenom ove odluke. I ja vas molim da u najkraćem roku, dakle već na idućoj sjednici imamo izmjenu i dopunu ove odluke jer sezona je evo kao što su kolege kazale već krenula, a ljudi prvenstveno žive od ovoga. Hvala lijepo.
Moja druga inicijativa je, odnosno pitanje evo za našu načelnicu. Mi smo u 2023. godini uradili Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o regulaciji saobraćaja na području Grada Mostara te smo Ulicu Salke Šestića uvrstili kao ulicu u kojoj je zabranjen saobraćaj u oba smjera izuzev stanovnika, odnosno vozila stanovnika koji tu žive. Još uvijek nemamo ni znak postavljen ispred ulice, već više od godinu i po dana dakle ta ulica je proglašena da kažem pješačkom zonom, ali osim toga što je proglašena pješačkom zonom nismo zaista uradili ništa, pa evo da vidim ako možete samo prokomentarisati to.
I moje treće pitanje je za gradonačelnika Grada Mostara. Tražim od gradonačelnika Grada Mostara da nam dostavi tumačenje, odnosno mišljenje Visokog predstavnika koje je na prošloj sjednici kazao da ima, u kojem prema njegovim riječima stoji da se može upravljati državnom imovinom dok se god ne mijenja titular, što bi značilo da se može raditi prenamjena zemljišta i davanje saglasnosti na koncesije. Obzirom da nigdje nismo našli takvo mišljenje tražim od gradonačelnika da nam ga dostavi, ako ga je već dobio kako je rekao. Hvala lijepo.

IVAN ZELENIKA (napomena-u svojstvu zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara)
Hvala lijepo. Izvolite, načelnica Amira Trbonja odgovor.

AMIRA TRBONJA, načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove
Hvala. Evo da odgovorim na vijećničko pitanje što se tiče horizontalne, ustvari vertikalne signalizacije, tačno je da je Vijeće donijelo odluku, ali je tačno i da smo mi tek prije 2 mjeseca potpisali ovaj ugovor sa izvođačem obzirom da su žalbe bile za vertikalnu signalizaciju. Naručeni su znakovi, tako da će u narednom periodu biti postavljen znak. Hvala.

MARKO NOVAK:
Lijep pozdrav svima. Pitanje i inicijativa u jednome. Pitanje za načelnicu šta je sa planom gospodarenja poljoprivrednim zemljištem kojeg smo jednom imali na raspravi, vraćen je na doradu i evo nije se pojavio pred vijećnicima od tada? I odmah usput inicijativa, ako nije problem da se već na sljedećoj sjednici taj plan gospodarenja poljoprivrednim zemljištem nađe pred vijećnicima da ga usvojimo. Razlog zbog čega ovo sve skupa govorim, je činjenica da naši poljoprivrednici nisu u mogućnosti uzeti u koncesiju ni kvadrat zemlje za sadnju maslina ili bilo čega drugoga, a evo vidimo da se ogromne površine daju u koncesiju za neke druge stvari. Pa da evo ispravimo i tu nepravdu, da ne bude prepreka do nas ili do usvajanja, evo da već na sljedećoj sjednici imamo taj plan ako nije problem. Hvala lijepo.

IVAN ZELENIKA (napomena-u svojstvu zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara)
Hvala lijepo. Načelnice izvolite odgovor, a nakon toga kolega Žuljević.

AMIRA TRBONJA, načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove
Hvala vijećniku Novaku. Vi kao što znate prije godinu dana od strane odjela bio je pripremljen program gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i u tom obliku je mogao i ići, tako da znači komisija koja je radila na tome programu još se nije izjasnila, ali bez obzira na izjašnjenje koje je potrebno u izmjenama koje su bile što se tiče samih planova i ostalo da se izbace te parcele, mi smo to odradili. Znači saglasnosti od njih nismo dobili, ali svakako ćemo na narednicu sjednicu Gradskog vijeća dostaviti program gospodarenja. Hvala.

IVAN ZELENIKA (napomena-u svojstvu zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara)
Može kratak komentar. Izvolite.

MARKO NOVAK:
Samo kratak komentar da bude jasno, onakav plan nije mogao ići iz razloga što su bile preklopljene površine koje su imale više namjena, bilo je u koliziji jedno s drugim, znači ne može biti i poljoprivredno zemljište, ne može na tom poljoprivrednom biti solar, pa onda iza toga građevinsko, preklopilo se svašta nešto, trebalo je otkloniti te nedostatke. Valjda im je godina dana bila dovoljna da to učine pa evo. O kej, nema veze evo nek dođe na iduću sjednicu pa da raspravimo.

SANEL ŽULJEVIĆ:
Zahvaljujem. Pozdravljam sve prisutne. Imam jedno pitanje i jednu inicijativu. Prvo pitanje, upućeno Mostar Bus-u, zbog čega je Mostar Bus smanjio broj polazaka na pojedinim linijama? Pohvalno je što je uvedena linija koja povezuje Aerodrom sa Gradom, ali građanima nije jasno zašto se smanjio broj polazaka na drugim linijama koje su građanima bitnije za svakodnevni život? Konkretnije radi se o liniji broj 6, ali i o drugim linijama, zadnji polazak na liniji broj 6 radnim danom iz grada je u 19:30, a nedjeljom i neradnim danom u 16:30. Prigradske zone su sve više isključene iz javnog prijevoza, a ne tako davno Mostar Bus je slao anketu po školama da se ljeti uvedu i noćne linije gradskog prijevoza. Dok moderni evropski gradovi, uključujući i naš glavni grad, uvode besplatne i noćne vožnje, mi smanjujemo broj linija, građani se pitanju da li se ovim pogoduje taksi prijevoznicima?
Vijećnička inicijativa, podnosim vijećničku inicijativu za uređenje dvorišta i izmještanje kontejnera za smeće koji se nalaze blizu balkona zgrade i uz dvorište privatne kuće u Ulici Kralja Tomislava, lokalitet Vrh Avenije. Građani koji žive na lokalitetu Vrh Avenije su mi se obratili sa zahtjevom da se uredi dvorište u kojem su sve postojeće zelene površine zasute šljunkom, što predstavlja veliki problem građanima, a pogotovo u ljetnim mjesecima kada su zbog nedostatka zelenih površina vrućine nesnošljive, te za izmještanje kontejnera za smeće koji se nalazi cirka 8 metara od balkona obližnje zgrade i uz samu ogradu stambene kuće, pa i to predstavlja problem jer je nemoguće držati otvorene prozore ili boraviti na balkonima Oni su dostavili i idejno rješenje za uređenje parka i prijedlog nove lokacije kontejnera, gdje bi bilo značajno udaljeni od stambenih jedinica i balkona, što dostavljam u prilogu inicijative. Hvala.

IVAN ZELENIKA (napomena-u svojstvu zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara)
Hvala lijepo. Načelnica Amira ima potrebu za kratim odgovorom, a kolegica Miljana neka se pripremi.

AMIRA TRBONJA, načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove
Složila bi se da površina koju ste rekli nije uređena, ali shodno usvojenom Programu ZKP-a mi ćemo nastojati da koliko toliko uredimo predmetnu površinu, a kao što sam odgovorila i vijećnici Baralija, po usvajanju Programa razmještaja kontejnera moći ćemo eventualno negdje drugo ih pomjeriti, a do tada zaista uvijek će se naći neko da mu smeta, tako da ne možemo raditi te intervencije. Hvala.

IVAN ZELENIKA (napomena-u svojstvu zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara)
Hvala lijepo. Ja pretpostavljam da ovi usmeni odgovori se računaju kao i pisani odgovori, ne samo za vas kolega, nego i za sve ostale. Hvala lijepo. Miljana Kovačević, izvolite.

MILJANA KOVAČEVIĆ
Dobar dan. Lijep pozdrav svima. Imam jedno vijećničko pitanje upućeno od mještana naselja Prigrađani, a vezano za isključenje javne rasvjete u tom naselju. Negdje prije 4 mjeseca,  tačnije u januaru ove godine, u ovom povratničkom naselju isključena je javna rasvjeta od strane Elektrodistribucije BiH, navodno zbog duga. Zašto taj dug nije izmiren kao i u drugim naseljima i selima u okolini Mostara već se došlo do te situacije da ostanu bez rasvjete? Mještani su zamolili nadležne službe Grada Mostara da im riješe ovaj problem. Hvala.

IVAN ZELENIKA (napomena-u svojstvu zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara)
Hvala lijepo. Ponovo načelnica gđa. Trbonja.  Zamolit ću tajništvo samo Vijeća da na ove odgovore koje su dadnu usmeno da se ne šalju ponovno prema Gradskoj upravi. Hvala lijepo. Nakon odgovora poštovani kolega Silvio Bubalo.

AMIRA TRBONJA, načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove
Hvala. Evo zaista pitanje je na mjestu, zaista služba za komunalne poslove poduzima sve korake da bi otklonila ove nepravilnosti, ali moram reći, da je prilikom, to je bio neki period prije par godina, prije možda i 10 godina kada je priključena javna rasvjeta, znači javna rasvjeta nije priključivana putem odjela na legalan način, nego iz donacije koju je dobilo stanovništvo toga dijela priključili su znači javnu rasvjetu zajedno sa Elektroprivredom. Znači mjerno mjesto koje bi trebalo biti postavljeno od strane odjela znači nije postavljeno, znači odjel je preskočen i sada se neko iz Elektroprivrede sjetio da postoji dug. Mi ćemo učiniti sve napore da stavimo u funkciju to i to i činimo, odnosno podnijeli smo zahtjev za novo mjerno mjesto kako bi mještani toga naselja imali rasvjetu. Hvala.

SILVIO BUBALO:
Dobar dan. Pozdrav i poštovanje svima. Jedna inicijativa i dva pitanja. Inicijativa, molim da se osvijetli pješački prijelaz u Ulici Stjepana Radića kod caffea JAZZY BELL, to je ovaj stari „Next“. Prijelaz je u mraku, nedovoljno je osvijetljen, sinoć sam prolazio, stvarno nema u blizini ni neke gradske lampe, nema ni ovo osvijetljene na podu, a s obzirom da izlazio sam oko 20:15 navečer doslovno nisam primijetio ni boju, već je izblijedila. Znači prelaz je na dobrom mjestu, frekventan je, samo daj da ga označimo da neko ne strada u prometu.
Pitanje, molim da mi se dostavi broj vrtića koji su ispunili uvjete iz odluke o subvencioniranju privatnih vrtića, kao i broj djece. Obrazloženje: sukladno završenom javnom pozivu da utvrdimo broj djece, odnosno sredstva za izvršenje odluke. Hvala.
Drugo pitanje, jesu li stubići na ulicama Grada Mostara postavljeni u skladu sa zakonom? Kratko obrazloženje, ne znam koliko kratko, ako su postavljeni u skladu sa zakonom moraju ispunjavati sljedeće zakonske obaveze. Znači članak 13 Zakona o cestama Federacije definira upravljanje cestama, to nam je svima jasno, magistralnim Ceste Federacije, regionalnim županija, lokalnim cestama nadležni općinski ili gradski organi. Članak 25 zakona točno definira tko određuje, odnosno daje suglasnost, po čanku 25 zakona gradonačelnik uz suglasnost gradskog vijeća, znači mi smo morali dat suglasnost, po čanku 25 zakona o cestama. Članak 2 pravilnika o prometnim znakovima i signalizaciji na cestama definira točno kako izgleda koji prometni znak, to kad idete polagat pa dobijete sve one znakove i za svaki objašnjenje, to vam je taj pravilnik, u popisu signalizacije ne postoji stubić ni objašnjenje za njega. Dakle, zamolio bih da mi dostavite suglasnost za postavljanje od Gradskog vijeća Grada Mostara po članku 25 Zakona o cestama Federacije i koji članak pravilnika o prometnim znakovima i signalizaciji na cestama definira stubiće kao prometni znak i signalizaciju. Također ću načelnici evo koliko je sutra dostaviti zahtjev za inspekcijski nadzor, naravno sa svim ovim člancima na koje se pozivam. Hvala.

IVAN ZELENIKA (napomena-u svojstvu zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara)
Hvala lijepo. Načelnik Božo Ćorić vezano za odgovor na prvo vijećničko pitanje.

BOŽO ĆORIĆ, načelnik odjela društvenih djelatnosti
Moje poštovanje uvaženim vijećnicima. Od 18 privatnih vrtića 3 vrtića nisu registrirana, 15 ih je u Gradu Mostaru, u tih 15 vrtića je smješteno 1.309 djece, odnosno 1.250 sa ovim prijavljenim, 12 ih je već ušlo u sustav sufinanciranja u 4. mjesecu, odnosno 2 vrtića će od 01.05. mjeseca, znači to je 876 djece. U prijevodu mjesečno 183.960 KM nam treba za subvenciju, pa računajte broj mjeseci.

SNJEŽANA BRKIĆ:  
Hvala. Poštovanje i lijep pozdrav svima na današnjoj sjednici Gradskog vijeća. Inicijativu upućujem gradonačelniku i odgovarajućoj nadležnoj službi za obnovom i ponovnim pokretanjem i aktiviranjem Seizmološke stanice, odnosno Geofizičkog zavoda Mostar na brdu Hum, te ponovne uspostave Geofizičkog laboratorija za planiranje grada. Obrazloženje: Grad Mostar se nalazi u seizmički aktivnom području, posljedice potresa najviše ovise o gustoći naseljenosti i seizmičkoj otpornosti zgrada. Okolišne posljedice najčešće uključuju zagađenje zraka, vode i tla, pri tome brzo i djelotvornom medicinsko djelovanje ovisi ne samo o dobroj organizaciji i pripremljenosti zdravstvenih djelatnika, nego i o spremnosti i opremljenosti Civilne zaštite, Vatrogasne službe i pripadnika Gorske službe spašavanja. Najjači potresi Hercegovinu i bližu okolicu pogode svakih 20 do 22 godine, godišnje ih se dogodi u prosjeku od 250 do 1.000, ali ljudi većinu ne osjete, već samo precizni instrumenti. Seizmograf registrira pomak i brzinu tla na mostarskom području svakih 22 sata, a nešto jačih svakih 44 sata. Danas vrlo malo ljudi zna da je Mostar do 1993. godine imao seizmološki zavod, pokreti zemlje u Mostaru promatraju se i analiziraju čak od 1901. godine kada je grad dobio seizmološku stanicu koja je radila do pred Drugi svjetski rat. Nalazio se na brdu Hum, a nosio je naziv Geofizički opservatorij, Seizmološka stanica, pa Geofizički zavod Mostar. Pripreme za pokretanje nove opremljene najsuvremenijom opremom počinju 1966. godine i ona se definitivno uspostavlja 1976. godine. Radila je u okviru zavoda za planiranje grada, a opremio ju je UNESCO i bila je dio svjetske seizmološke mreže. Stanica je snimala pokrete zemlje, analizirala, izrađivala dokumente za opće dobro grada i njihovih građana, a posebno u funkciji izrade prostornih, urbanističkih i provedbenih planova, te izgradnje značajnih objekata.
Kao dio nebrige 1993. godine je opljačkana, oprema uništena, a dokumentacija bačena. Stoga mi danas ne znamo ništa o svojoj seizmičkoj prošlosti i teško možemo uspostaviti potresnu statistiku. Dugoročna razvojna vizija stoga je nužna, kao i reaktiviranje Seizmološkog zavoda Mostar, kako bi se u mogućnosti donekle smanjile posljedice. Hvala.

BOŠKA ĆAVAR:
Dobar dan. Pozdrav svima. Kolegica Snježana Brkić sve što je pročitala ja sam to imala vijećničko pitanje prije, ne znam na kojoj sjednici, pa kako se inače ne odgovara ni na jedno vijećničko pitanje, odnosno na neka sporedna i ovo će isto tako proći.
Ja za danas imam dva vijećnička pitanja i jednu inicijativu. Vijećničko pitanje postavljam gradonačelniku. Na web stranici Grada Mostara je objavljen Pravilnik o evidenciji nekretnina. Pozvali ste se na članak 15 Zakona o principima lokalne samouprave i članak 43 Statuta Grada Mostara koji propisuje da osim nadležnosti koje zastupate odgovarate za ustavnost i zakonitost akata koje donosite ili predlažete Vijeću, na koje zakone višeg reda ste se pozvali kad ste donosili ovaj Pravilnik, posebno kada ste propisali članak 5? Obrazloženje: Pravilnik koji ste donijeli, potpisali i objavili na web stranici Grada Mostara je u potpunosti u suprotnosti sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama člana 4 koji kaže, „svaka pravna i fizička osoba ima pravo pristupa informacijama koje su pod kontrolom javnog organa, a svaki javni organ ima odgovarajuću obavezu da te informacije priopći“. Nadalje, članak 6 istog zakona predviđa kako informacija bi bila izuzeta iz priopćenja-pa citiram: „tražena informacija bit će izuzeta ako nadležni javni organ utvrdi da bi odavanjem informacije došlo do izazivanja značajne štete za sljedeće legitimne ciljeve Federacije, kantona i grada. Broj jedan, interesi obrane i sigurnosti, kao i zaštita javne sigurnosti, dakle sasvim je jasno da u ovom slučaju Grad Mostar je dužan informaciju priopćiti, odnosno da evidencija o nekretninama ni u kojom slučaju nije poslovna tajna. Zašto bi građevinska zemljišta, poslovne zgrade i prostori i stambene zgrade i stanovi, javne površine i sve što ste popisali u članku 3 bila poslovna tajna!? Javnost ima pravo znati šta je sve u vlasništvu Grada Mostara jer je riječ o imovni svih građana, a ne o privatnoj imovini gradonačelnika ili grupe koju je gradonačelnik formirao. Grad Mostar nije privatna firma, a transparentnost je lijek za korupciju. Očekujem ove informacije da budu javno dostupne u skladu sa dobrim zakonskim propisima EU kojoj težimo.
Dugo moje vijećničko pitanje. Mislim da cijeli mandat koji sam provela u Vijeću radim istu stvar, postavljam ista pitanja i nikad nisam dobila odgovor kako bi trebalo da se odgovori. Dakle, moje vijećničko pitanje upućujem glavnom savjetnici i ono glasi, dali ste zatražili i dobili odgovor od Federalne uprave za geodetske poslove na provedbu načina sanacionog plana, članak 39, kao i članova zakona o stvarnim pravima, od 346 do 349, koje su građani od vas tražili, a sve u skladu sa zapisnikom sa sastanka održanog 16.02.2024. godine? Obrazloženje. Kroz cijeli svoj mandat u radu ovog Gradskog vijeća sam tražila da se ispoštuje zakonom propisani propisi u članu 39 zakona o građevinskom zemljištu, tj. zemljištu koje pripada zgradama za njihovu redovnu upotrebu. Također sam tražila da nam se dostave informacije o zelenim površinama Grada Mostara. Niti na jedno moje pitanje nisam dobila odgovor, a danas već ja kao i građani znamo zašto, način na koji je odjel za urbanizam pocijepao parcele, katastar ovjerio prijavne listove te ih proveo u svom operatu, a onda ih poslao u grunt na upisivanje, nije u skladu sa zakonom o prostornom uređenju. Znamo da se nije provela javna rasprava, informativni sastanci po mjesnim zajednicama, znamo da građani nisu dobili nijedno pozivno pismo za sudjelovanje u procesu zamjene uspostave zemljišne knjige, koju je po sporazumu trebao potpisati gradonačelnik. Federalna uprava za geodetske poslove je potvrdila stav da izda zvanično mišljenje na zahtjev grada, a u svezi izrade i provedbe sanacionog plana, pa molim hitno za odgovor dali je stiglo zvanično mišljenje i da ga dostavite vijećnicima u hitnoj proceduri. Ovakvo kršenje zakona će imati posljedice za sve građane Grada Mostara su nesagledive, kao i za sudske procese u postupcima koji su pred nama. Nemojte me pitat kako ovo sve znam, dovoljno je da pogledate dvorišta zgrade u Ulici kneza Domagoja koje je cijepano, prodato, uknjiženo i sada stoji zapušteno jer su građani pokrenuli upravni postupak i krivičnu prijavu protiv svih u lancu. Ovakve parnice su jako skupe, ali građani nemaju izbora, zato vas gospođo Komadina molim za hitnu dostavu zvaničnog mišljenja Federalne geodetske uprave, za koje se nadam da je već stiglo u Grad Mostar.
I inicijativa, za preispitivanje Odluke o gradskim administrativnim taksama sa tarifom administrativnih taksi donesenih na sjednici 31.08.2021.  u oblasti 7 imovinsko-pravnih poslova od broja 20 do 62. Razlog za pokretanje su primjedbe građana da su cijene za iste usluge u drugim gradovima daleko niže, tako da je zahtjev utvrđivanja zemljišta za redovnu upotrebu na Ilidži 10 KM; u Neumu 20 KM; u Gradu Mostaru je 200 KM. Ovdje imate priloge, ja sam pokupila sa ovih web stranica koje sam spomenula, gdje su ljudi prvo imali uređene web stranice, pa onda i cjenovnike i sve ostalo, pa evo ako može razmislite. Hvala lijepa.

TOMISLAV PRIMORAC:  
Dobar dan svima, poštovani zamjenici predsjednika Gradskog vijeća, tajnice Gradskog vijeća, načelnici, gosti, drage kolege vijećnici. Dajem jednu inicijativu iz naselja Zgoni II. Već ranije sam napominjao o lošem rješenju ulaza i izlaza automobilima stanara u Dubrovačkoj ulici prema prvoj zgradi-ulazi Dubrovačka 12a, 12, 14, 16 i 18 i drugoj zgradi-ulazi Dubrovačka broj 102, 104, 106, 108, 110. Ulazi se sa Dubrovačke ulice prema zgradi Oazi, dakle to su naselja Zgoni II i dalje se skreće prema ovim prvim zgradama i u toj kratkoj maloj uličici se parkiraju automobili na desnoj traci, tako da je velika nevidljivost, nesigurnost, zastoj posebno u jutarnjim i večernjim satima. Inicijativa stanara iz tih zgrada i moja inicijativa je, da se zabrani parkiranje na toj maloj, kratkoj uličici i stavi znak zabrane jer bi time daleko se povećala vidljivost, smanjio zastoj i jasno povećala se sigurnost. Inače postojeće tamo stanje parkirališta ispred zgrade Oaza ono je nesređeno, u večernjim i jutarnjim satima stvarno je problematično ulaziti. Evo to je moja inicijativa. Hvala vam lijepa.

IVAN ZELENIKA (napomena-u svojstvu zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara)
Hvala lijepo. Poštovana načelnice, izvolite za kratki odgovor. Kolega Slavko možete nakon odgovora.

AMIRA TRBONJA, načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove
Hvala. Evo vezano za vašu tu inicijativu, znači nadležni odjel za urbanizam treba donijeti rješenje na temelju kojeg bi se onda postupalo ili ne bi postupalo. Ali evo samo ostala sam dužna vijećniku Bubalu vezano za hidraulične stubiće odgovoriti.

IVAN ZELENIKA (napomena-u svojstvu zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara)
Nisu bili hidraulični stubići u pitanju, nego su bili u pitanju ovi narandžasti stubići.


AMIRA TRBONJA, načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove
Aha, ja sam mislila da ste pitali ove za hidraulične jer to je regulisano odlukom pa zato, o kej, hvala.

SLAVKO ZOVKO:
Dobro jutro još jednom svima. Imam dvije vijećničke inicijative i jedno vijećničko pitanje.
Prva vijećnička inicijativa. Molim da mi se dostave zapisnici svih sjednica školskih odbora osnovnih škola kojima je osnivač Grad Mostar iz 2023. i 2024., znači zapisnici sa sjednica školskih odbora osnovnih škola kojima je osnivač Grad Mostar iz 2023. i 2024. Školski odbor upravlja školom, ispred školskog odbora idu dvije osobe, odnosno u školski odbor idu dvije osobe koje delegira Grad Mostar, tim zapisnicima bi mi imali uvid što oni rade, što predlažu, kakve aktivnosti imaju i kako svojim znanjem i kompetencijama utječu na bolje funkcioniranje škola jer vidimo da smo i infrastrukturno u jako lošoj situaciji, odnosno škole su u jako lošoj situaciji, a testovi također nisu baš na zavidnoj razini, pa da vidimo šta naši ljudi rade u tim školskim odborima i na koji način doprinose.
Druga vijećnička inicijativa. Molim da se prikladno, tj. po pravilniku obilježe parkirna mjesta za osobe s invaliditetom, da se kod istih postave table koji označavaju i upozoravaj da je navedeno parkirno mjesto za osobe s invaliditetom. Vidimo da na dosta tih mjesta izostaju table i samim tim ljudi što iz neznanja i nemara parkiraju na ta mjesta jer nisu vidjeli da je označeno žuto i onda osobe s invaliditetom imaju poteškoće, odnosno ne mogu parkirat na svoja predviđena mjesta.
Vijećničko pitanje, ovo sam zamoljen upitati. Na temelju kojih odredbi je Grad Mostar 25.04.2024. putem e-maila ograničio pravo korištenja drugog dijela godišnjih odmora zaposlenicima? Prema pravomoćnom rješenju zaposlenici su koristili prvi dio svog odmora i preostali drugi dio svog godišnjeg odmora mislili su i trebali su iskoristiti do 30.06. tekuće godine, a prema rješenjima i prema svojim osobnim obiteljskim potrebama planirali su korištenje svog drugog dijela godišnjeg odmora i već uplatili obiteljska putovanja, tako da je nedopustivo da poslodavac tek 25.04.2024. pošalje u medije i kaže da se drugi dio godišnjeg odmora može iskoristiti u 4. i 5. mjesecu, dok u 6. mjesecu mogu koristiti jedan tjedan do 15.06. Hvala.

ANTONIO ZELENIKA:
Hvala. Pozdravljam vas sve. Prvo evo zahvala Slavku i Silviju što su 2 moje inicijative reaktivirali, a nisu bile riješene, ova za invalide i Silvijeva za pješački prijelaz u Radićevoj jer onaj ja sam već to govorio i na kraju krajeva pješački je došao samo evo nije došla rasvjeta. Ali sad ću pohvalit jednu stvar drugu, evo i načelnicu za MO-Redar aplikaciju koja postoji, ne znam jesu li upoznati ikako vijećnici da imamo tu aplikaciju preko koje se može sugerirati gradu i prijavljivati ti kvarovi i tako neke stvari, ja sam je probao, solidno funkcionira, evo sad ćemo vidjeti za tu Radićevu jer sam preksinoć uslikao i poslao za podšišavanje grana u ulicama kralja Zvonimira i Stjepana Radića jer stvarno se ne vidi rasvjeta od tih grana, a aplikacija je stvarno o kej i vrlo jednostavna za funkcioniranje i prati lokaciju i mogu se i slike staviti i za pohvalu je.
Imam dvije inicijative, nemam danas pitanja, imam inicijative. Prva inicijativa je, da se krene u izmjenu, ponovo, znači već je bila, da se krene u izmjenu i dopunu regulacijskog plana obuhvat ulica Stjepana Radića, Hrvatske mladeži, kralja Tomislava, Dubrovačka, tzv. Piramida, regulacijski plan, a razlog za pokretanje je izgradnja školske sportske dvorane iza nove Gimnazije koja je prijeko potrebna, a trenutni regulacijski plan nije provediv u tome dijelu. Eto je jedna inicijativa, a svakako bi trebalo se pridržavati Plana rada Vijeća jer je to bilo u Planu rada Vijeća u ovoj godini. To je jedna inicijativa. A druga inicijativa je, da se današnji datum 29.04. uvrsti u službenu evidenciju u Gradu Mostaru kao važan datum koji se treba obilježiti, da ne padne u zaborav i da se zna šta se desilo, a razlog za pokretanje, je odluka Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 27.04.1992. i odluka Skupštine Opštine Mostar broj 427/92 od 29.04.1992. kojom se obrana Grada povjerava HVO-u u MUP-u Centar Mostar, jer da se to danas nije desilo tko zna bili mi danas ovdje bili. Hvala.

Zapisnik

2. Usvajanje Zapisnika sa 40. sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara;
Obzirom da o zapisniku nije bilo  prijavljenih za raspravu  zapisnik sa 40. sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara je sa 30 glasova „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, usvojen.

3. Odluka o izmjenama i dopunama Budžeta Grada Mostara za 2024. godinu (smještaj djece u vrtiće);
BOŽO ĆORIĆ načelnik Odjela društvenih djelatnosti ispred predlagača vezano za ovu tačku Dnevnog reda je naglasio da  je Odjel  za društvene djelatnosti radio odluku i ima jedna mala izmjena na početku. Načelnik Odjela za financije sugerisao je da se ovdje gdje smo stavili 613 125, treba da stoji 639 991, znači ne mijenja se ništa, dobijat ćemo račune, a ovo je samo statistički broj. Prošli put kad sam obrazlagao sličnu odluku, odnosno kad smo je donosili, kad smo govorili iz kojih razloga smo prešli na račun umjesto na odluku o isplati sredstava, to je zbog poreza na dodanu vrijednost, pa je došlo do jednog malog nesporazuma pa da ga samo naglasim, očito da ne poznajemo svi sistem PDV-a. Zakonom o porezu na dodanu vrijednost nigdje se ne spominje da se za vrtićku uslugu plaća PDV-e, inspektori su to tumačili na svoj način, neki tumače da treba, neki da ne treba i Savez opština i gradova je uputio Upravi za indirektno oporezivanje i oni su se izjasnili, da tamo gdje se radi o cijeni ekonomskoj treba se plaćati PDV-e i mi smo iz tog razloga „bježali“ na račun, nismo nikoga ni oštetili, znači po Zakonu o porezu na dodanu vrijednost po članu 24. usluge obrazovanja su oslobođene plaćanja PDV-a, tako da će na računu vrtići imati 0, znači državi ništa nije ni pripadalo, a s druge strane zaštitit ćemo se od budućih inspektora da nam ne bi pravili probleme.

Mirza Drežnjak, ispred Odbora za društvene djelatnosti je istakao da je Odbor je raspravljao o ovoj tački Dnevnog reda i ista ima podršku odbora jer se radi o odluci koju smo donijeli da sredstva koja smo planirali u Budžetu Grada Mostara usmjerimo za subvenciju.

Ivan Zelenika zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara, obzirom da nije bilo prijavljenih za raspravu, dao je Odluku na usvajanje.
Odluka je 31 glas  „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, jednoglasno usvojena.

4.  Odluka o izmjeni i dopuni Budžeta Grada Mostara za 2024. godinu (Crkva Jasenica);
RADMILA KOMADINA, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara je ispred predlagača vezano za Odluku naglasila da je u Budžetu Grada Mostara za 2024. godinu, ovom Odlukom pozicija projekti Gradskog područja Jug koja iznosi 132.980 KM  je umanjenja za 30.000 KM i uvedena je nova pozicija što se tiče crkve u Jasenici u iznosu od 30.000 KM. Razlozi za njeno donošenje su što je ona već bila planirana u Budžetu Grada Mostara za 2023. godinu, zahtjev za prebacivanje sredstava došao je vrlo kasno obzirom da je fiskalna godina već bila istekla 05.01.2024. godine. Što se tiče samog projekta on je u završnoj fazi i ovo se radi iz razloga da bi se platilo izvođaču ono sve što je uradio.
Obzirom da nije bilo prijavljenih za raspravu zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara Ivan Zelenika, dao je Odluku na usvajanje.

Odluka je 31 glas  „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, jednoglasno usvojena.

5. Odluka o preraspodjeli novčanih sredstava i uvođenju novih pozicija u Budžetu Grada Mostara za 2024. godinu (nova pozicija Urbact IV, Projekt MetaCity);
RADMILA KOMADINA, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara je u ime predlagača naglasila da se radi o projektu MetaCity projekat EU u kojem učestvuje Grad Mostar. Pozicija planirana u iznosu od 100.000 KM, se umanjuje za iznos od 73.000 KM i sada iznosi 27.000 KM. Od ovog iznosa od 73.000 KM planira se nova pozicija, ustvari 3 nove pozicije, jedna u iznosu 5.000 KM, druga u iznosu 29.000 KM i treća u iznosu 39.000 KM. Razlog donošenja ove odluke, da ukupni Budžet projekta iznosi oko 850.000 eura, a Gradu Mostaru će pripasti 61.385 KM, nakon završetka ovoga projekta to će leći na račun Grada Mostara. Što se tiče ove 3 stavke koje su uvedene, znači 5.000 KM je namijenjeno za nabavku opreme, 29.000 KM se tiče troškova putovanja i 39.000 KM za troškove usluga eksperta i organizacije sastanaka.

Obzirom da nije bilo prijavljenih za raspravu predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara, dao je Odluku na usvajanje.
Odluka je sa 32 glas  „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, jednoglasno usvojena.

6. Odluka o preraspodjeli novčanih sredstava (Ramazan u Mostaru);
RADMILA KOMADINA, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara u ime predlagača je istakla da vezano za Odluku o izmjeni i dopuni Budžeta Grada Mostara za 2024. godinu, to je pozicija akumulirani višak prihoda nad rashodima, akumulirani suficit iz ranije godine, pristupni put M17 Šehovina, iz razloga što se ovaj pristupni put neće raditi u ovome periodu planirana sredstva će se rasporediti, odnosno umanjiti za iznos od 35.000 KM i ona iznosi 115.000 KM i koristit će se za plaćanje troškova Ramazan u Mostaru.

Obzirom da nije bilo prijavljenih za raspravu predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara, dao je Odluku na usvajanje.
Odluka je sa 33 glas  „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, jednoglasno usvojena.

7.  Odluka o posudbi sredstava (sredstva za izgradnju i opremanje skloništa posudba za realizaciju aktivnosti projekta To 0 Waste  odobrenog u sklopu programa INTERREG IPA CBC HR-BA-ME;
Izvjestilac po ovoj tački Dnevnog reda gradonačelnik Grada Mostara MARIO KORDIĆ je  naglasio da je Grad Mostar prije izvjesnog vremena poduzeo aktivnosti oko prijave na EU fondove i povlačenje sredstava kroz trilateralne projekte Hrvatska-Crna Gora -BiH. Od par prijavljenih projekata 4 projekta su pozitivno ocijenjena i prošla, ovaj je možda To 0 Waste najozbiljniji i meni lično najdraži projekat. Naime, tema je komunala, kroz taj projekat će se realizovati nabavka vozila za odvoz otpada, reciklažno dvorište, poprilično veliki broj kontejnera i posuda za odlaganje otpada. Koncept koji smo napravili ovo suha, mokra kanta ide negdje u tom smjeru, tako da s obzirom da se radi o INTERREG-u, koji zahtijeva predfinansiranje, a mi u želji da što prije nabavimo tu potrebnu opremu Komunalnom preduzeću, moramo angažovati svoj novac, koji će se nakon završetka projekta ponovo vratiti na taj isti račun, tako da je to ovdje defakto nekakva posudba da možemo krenuti u projekat.


Uraspravi o ovoj tački Dnevnog reda učestvovali su Amer Zupčević načelnik Odjela za finansije i nekretnine, Silvio Bubalo, gradonačelnik Mario Kordić i Amira Trbonja načelnik Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove.
AMER ZUPČEVIĆ, načelnik Odjela za finansije i nekretnine je objasnio tehničke stvari a to je da se uvodi nova pozicija INTERREG IPA, to je pozicija ekonomski kod 821, tačno sad ne znam na što će se ova samo sredstva trošiti jer će tu bit sigurno izgradnje i nabavke opreme, funkcija 021, organizacija 08/2, fond 222, u iznosu od 1.000.000 KM i o ovome se raspravljalo na Odboru za financije gdje je zaključak odbora da će novčana sredstva postati operativna danom potpisivanja ugovora.  

SILVIO BUBALO je tražio pojašnjene obzirom da u obrazloženju Odluke piše sufinansiranje 15% za rad projektnog tima, tu su nabrojane dvije cifre, 2.300.000 KM i 800.000-900.000 KM, na šta se odnosi ovih 15% jer nije definisano, da li je 15% za rad projektnog tima od ovih 800.000 KM ili od 2.300.000 KM.

MARIO KORDIĆ, gradonačelnik Grada Mostara je naglasio da je predfinansiranje nužno iz razloga što usvajanjem ove odluke ići će se na potpis ugovora sa Evropskom komisijom i raspisati konkurs za sve ono što planiramo u ovom projektu da se nabavi. S obzirom da smo  zainteresovani da što prije dođemo do te opreme kako bi je mogli koristiti i da se vidi rezultat na terenu, išli smo u ovom smjeru da idemo defacto kao pozajmicu iz Budžeta Grada Mostara i da  odradimo sve ono što trebamo odradit, dokumentiramo to prema Evropskoj komisiji, koja nam onda prebacuje te novce. Mislim da ima potrebe jer je velika stvar da su 4 velika projekta u Gradu Mostaru prošla u ovoj godini i značajna za Grad Mostar i stvarno bi bilo korisno da nosilac ovih svih projekata ili projekt menadžer dođe pa da objasni i ostale projekte i generalno čitavu proceduru jer će ovo biti uobičajena praksa kako će se grad ponašati, odnosno povlačit evropska sredstva i ovaj model kako mi sad trenutno funkcionišemo je poprilično komplikovan i zahtijeva puno od administracije, a uobičajena praksa u gradovima koji su ovo prolazili konkretno u  Hrvatskoj, svaki grad ili svaka lokalna zajednica je formirala agenciju ili ured, uglavnom jednu organizacijsku jedinicu koja se isključivo bavi ovim stvarima, oni su zasebna organizacija kao što mi imamo Agenciju Stari Grad ili Direkciju za izgradnju sportskih objekata, gdje postoji poseban jedan račun na kojem se akumuliraju ta sredstva, tad su oni puno operativniji i brži i to bi trebao biti model i Grada Mostara. U svakom slučaju primijećeno je u aplikaciji ovih projekata da smo jako komplikovana i troma struktura, da bi morali ići u ovom smjeru ako imamo ambiciju u budućnosti ozbiljnije aplicirat na evropske fondove.

AMIRA TRBONJA, načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove je istakla da ovih 15% na rad projektnog tima para uši ali svi evropski projekti i projekti koje radi Grad Mostar, a gdje dobivamo sredstva od države, Federacije, kantona i ostalo, sufinansiraju se i u Budžetu Grada Mostara, postoji ta stavka sufinansiranje. Ovo 15%  pravda se na način naših plata, ali znači niko od uposlenika, odnosno dio projektnog tima koji radi nikad ne uzme niti 1 fening tih sredstava, već samo prikazujemo naše plate da bi opravdali ta sredstva. Znači to je 816.000 KM onoliko koliko je predviđeno za Grad Mostar.

Obzirom da nije bilo više prijavljenih za raspravu predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara, dao je Odluku na usvajanje.
Odluka je sa 33 glasa  „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, jednoglasno usvojena.

8. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o plaćama i naknadama u tijelima vlasti Grada Mostara;
RADMILA KOMADINA, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara je u ime predlagača naglasila da se radi o izmjeni samo jednog člana ove odluke, a vezano za radni staž,  za onaj dio koji ide na radni staž gdje je prijašnjim kolektivnim ugovorom bilo propisano 0,5%, a sada on iznosi 0,6%. Činjenica je da kolektivni ugovor za službenike organa državne uprave, sudstva i javne vlasti potpisan još 2023. godine, međutim naš kanton nije pristupio njemu jer su se pregovori vodili tek u 3. mjesecu i 09.04. Hercegovačko-neretvanski kanton je pristupio, odnosno potpisao ugovor o pristupanju kolektivnom ugovoru Federacije. Iz tog razloga, a da ne bi bilo eventualnih tužbi uposlenika Grada Mostara išlo se samo sa ovim članom znači 0,6% za minuli staž. Takođe je rečeno da će u drugom kvartalu ove godine na sjednici Gradskog vijeća biti pripremljena odluka o naknadama i plaćama koje imamo, koja je donesena davne 2012. godine, sa svim onim izmjenama koje su se dešavale što se tiče pozitivnih zakonskih propisa.

Obzirom da nije bilo prijavljenih za raspravu, predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara, dao je Odluku na usvajanje.
Odluka je sa 31 glasa  „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema usvojena.

9. Odluka o davanju saglasnosti za korištenje specijalnih vozila;
SLAVIŠA KOVAČEVIĆ, načelnik Odjela za organizaciju, pravne poslove, opću upravu, civilnu zaštitu i vatrogastvo Grada Mostara je u  ime predlagača istakao da su u pitanju pauk vozila koja su nabavljena prije nekih 10-tak godina, dugo su bila bez funkcije i namjene, tako da je odlučeno da se stavljaju u funkciju. Radi se o 3 vozila, nova su nabavljena, dugo su stajala pa je bilo potrebno izvršiti njihovu procjenu vrijednosti i jedno je vozilo već dato MUP-u kantona na korištenje, dok se druga 2 daju Komunalnom preduzeću i Civilnoj zaštiti, Komunalnom preduzeću za kontejnere i razmještaj kontejnera, dok Civilnoj zaštiti u svrhu prenamjene gdje će se vozilo koje je sada u tom nekom fabričkom stanju prenamijeniti u svrhu korpe koja će se koristiti u Civilnoj zaštiti i vatrogasnoj jedinici.

Obzirom da nije bilo prijavljenih za raspravu, predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara, dao je Odluku na usvajanje.
Odluka je sa 31 glasa  „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema usvojena.

10. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o uvođenju naknade za upotrebu lokalnih saobraćajnica za posebne kategorije vozila na području Grada Mostara-vinjete;
RADMILA KOMADINA, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara kao izvjestilac u ime predlagača je istakla da što se tiče same Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o uvođenju naknade za upotrebu lokalnih saobraćajnica za posebne kategorije vozila na području Grada Mostara-vinjete, gradonačelniku Grada Mostara je došao dopis od strane menadžmenta J.P. Mostar Bus vezano za izmjenu navedene odluke iz razloga što J.P. Mostar Bus, kojima je Grad Mostar osnivač, da 35%  ostvarenih godišnjih prihoda od naknade za upotrebu saobraćajnica-vinjete ide na račun J.P. Mostar Bus. Na ovaj način bi se ostvarila potreba J.P. Mostar Bus, kojim je Grad Mostar osnivač, da ostvari urbanu mobilnost kao koncept inovativne ideje za unapređenje potencijala vozila kojima raspolaže. Što se tiče samog koncepta urbane mobilnosti to su javni prevoz i lični automobili. Što se tiče korištenja ličnih automobila tendencija je da se smanji njihova upotreba, a da se građani počnu prevoziti u što većem broju sa javnim prevozom. Isto tako intencija je uvođenja smart city tehnologije, to je moderna tehnologija komunikacije u funkciji J.P. Mostar Bus. Iz tog razloga je u samoj odluci predviđeno da 35% ovih sredstava, odnosno godišnjih prihoda, ide za ove potrebe.  
Poslije Radmile Komadine o Odluci je govorio MARIO KORDIĆ GRADONAČELNIK GRADA MOSTARA koji je naglasio da se zadnje tri i po godine dosta bavilo sa svim javnim preduzećima i u većini njih, odnosno  u svima napravljen je ozbiljan iskorak. Prije 2 godine smo sa gradom Splitom postigli jedan dogovor da nam pomognu sa svojim autobusima i to je bila jedna dobra zakrpa u tom momentu. Radili smo s menadžmentom Mostar Bus-a u reorganizaciji i osmišljavanju firme, trenutno se radi jedan program potpuno novih linija u Gradu Mostaru, naravno za te linije je potrebno imati i opremu. Koncept je da se ide na autobuse s manjim kapacitetom kako bi imali češće linije sa manjim troškovima. Jedna od ovih današnjih odluka se odnosila i na Urbact, to je isto tako jedan projekat koji je Grad Mostar prošao, tema tog projekta jest isključivo urbana mobilnosti, kroz taj projekat bi trebali dobiti pametne parkinge sa senzorima, table na autobusnim stajalištima koje bi pokazivale vrijeme kada autobusi dolaze i dosta nekih modernih stvari koje viđamo po evropskim gradovima. U kontekstu javnog prevoza u Mostaru je moja vizija da napravimo jedan dobar, kvalitetan javni prevoz i u kontekstu turizma, a i ljudi koji žive u Mostaru, kako bi rasteretili centar grada od automobila i na tom putu i planu radimo i vrlo brzo smo do jednog konačnog rješenja. Svaki moderan i dobar javni prevoz zahtijeva poprilično ozbiljno sufinansiranje, nema nijedna lokalna zajednica niti veliki svjetski gradovi koji ne ulažu ozbiljan novac u javni prevoz, tako i Mostar će morat iz Budžeta ili na neki drugi način osmisliti kako isfinansirat ono što nam je želja, a to je da imamo uredne linije, uredne autobuse, tačne polaske i da to bude jedan moderan javni prevoz. Iz čega to sve skupa finansirat, kroz Budžet se pojavljuje puno opcija, to je subvencija javnim preduzećima, između ostaloga i ova opcija na koju smo se odlučili da to bude iz vinjete jer tu očekujemo ove godine prilično ozbiljan prihod od milion KM. S obzirom da je usko povezana priča vinjete i komunalne infrastrukture i korištenja u svrhu turizma, odlučili smo se da u ovom momentu bude ovo način na koji ćemo to isfinansirati, naravno s nekom idejom ako u budućnosti bude nekih drugih razmišljanja ili boljih modela, da bi se onda prebacivali. Imamo jednu inicijativu, jedan projekat koji radimo u Gradu Mostaru, a to je par puta već spominjana kroz medije žičara na brdo Hum i žičara na Stjepangrad u Blagaju. To su modeli koji se koriste i u drugim gradovima, koji bi bili za Mostar primjereni, takve mobilnosti, te žičare su komercijalno vrlo interesantne, ostvaruju dobit za razliku od javnog prevoza koji pravi neminovno gubitak. Ako te projekte uspijemo spojiti i staviti ih nekako pod isti sa Mostar Busom to bi možda u konačnici bila i najbolja opcija kako te nedostajuće novce za javni prijevoz namaknuti. Nije još dovedeno do kraja proceduralno nijedna ni druga žičaru u kontekstu dozvola i ostaloga, ali nadam se da ćemo u sljedećih par sjednica možda imati i to kao temu, tako da odlučeno je da u ovom momentu to bude vinjeta koja će to napraviti. Zašto 35%, u razgovorima s menadžmentom i u analizi njihovih prihoda, rashoda i ostaloga i očekivanog prihoda od milion KM u ovoj godinu, 35% je  vrlo lako izračunat to je oko 350.000 KM, to je u ovom  momentu potrebno za ove ambicije koje imamo u javnom prevozu Grada Mostara, otprilike će vrijedit ta subvencija, da bi mogli sutra izrealizirat projekat urbane mobilnosti i Mostar Busa. Bez obzira kakav postotak vi utvrdite ili da će biti uopšte postotak, bitno je da imamo mogućnost pomoći Mostar Busu da se dalje razvija, a oni sva sredstva koja dobiju iz Budžeta su obavezni pravdati kroz izvještaj i tako će se imat tačan uvid u informaciju na koji način i koliko se tog potrošilo.

U raspravi o ovoj tački Dnevnog reda učestvovali su Mirza Drežnjak, Anel Kljako, Silvio Bubalo, Slavko Zovko, Marko Novak, gradonačelnik Mario Kordić i predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić

Poslije rasprave predsjednik Gradskog vijeća je  pročitao amandman Mirze Drežnjaka koji  glasi tačka f) J.P. Mostar Bus d.o.o. Mostar u iznosu od 35%, treba da stoji „razvoj urbane mobilnosti“, ide dalje i ovo „održivi razvoj smart city tehnologije“,  znači  ne ide ovo postotka, znači bez postotka. Gradonačelnik je rekao da je to prihvatljivo.

Zatim je  dao Odluku sa amandmanom na usvajanje.
Sa 29 glasova „Za“, „Protiv“ nema i 1 „Suzdržan“, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Odluka sa amandmanom usvojena.

11. Odluka o utvrđivanju prosječne konačne građevinske cijene 1 m2 korisne stambene površine i visine naknade za pogodnost – rente na području Grada Mostara za 2024. godinu;
RADMILA KOMADINA, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara u ime predlagača naglasila je da se ovom odlukom utvrđuje prosječna konačna građevinska cijena 1m2 korisne stambene površine na područje Grada Mostara za 2024. godinu i ona iznosi 1.482 KM po m2. Ovaj pokazatelj je dobijen na osnovu podataka na stranici federalnog Zavoda za statistiku, koji je na osnovu indeksa rasta cijena građevinskih radova u visokogradnji i niskogradnji po sumarnoj metodologiji utvrdio da je to ta konačna građevinska cijena. Ova prosječna konačna građevinska cijena služi kao osnov za utvrđivanje visine naknade iz osnova prirodnih pogodnosti te pogodnosti već izgrađene komunalne infrastrukture, odnosno rente. Iz tog razloga u članu 3 je znači propisana visina naknade za 6 gradskih građevinskih zona. Naknada iz člana 3 ove odluke će se primjenjivati za postupak i uslove legalizacije za građevine izgrađene bez pravosnažnog odobrenja za građenje, a u skladu sa odlukom o uslovima za legalizaciju koje je donijelo Gradsko vijeće.

Salem Marić u svojstvu predsjednika Odbora za urbanizam, građenje i zaštitu okoline je istakao da je Odbor razmatrao Odluku i da je donošenje Odluke zakonska obaveza koja je trebalo da se donese do 31. marta. Ona je na bazi svih  pokazatelja i ista može ići na razmatranje na vijeće.

Obzirom da nije bilo prijavljenih za raspravu, predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara, dao je odluku na usvajanje.
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema,  „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Odluka usvojena.

12. Odluka o subvencionisanju prve stambene nekretnine za mlade na području Grada Mostara;
Izvjestilac u ime predlagača po ovoj tački Dnevnog reda je bio načelnik Odjela za društvene djelatnosti BOŽO ĆORIĆ koji je u svom izlaganju istakao da je na Gradskom vijeću u 2. mjesecu ova odluka bila u  formi nacrta, u 3. mjesecu je povučena sa Dnevnog reda i u 4. mjesecu je došla na red. Zatim je naveo promjene  koje se nalaze u prijedlogu u odnosu na nacrt i to, u članu 1. stav 2. data je nova formulaciju gdje je naglašeno šta su to mladi, da su to punoljetni do 38 godina, u članu 3. prihvaćen je prijedlog HRS-a jer su bolje formulisali nego što je odjel, u članu 6. stav 1. 6. 7. i 8. smo promijenili, u ranijoj odluci u nacrtu je bilo da će se prihvatati zahtjevi svi oni koji su iza javnog poziva, a ovim  kažemo prihvatat će se svi zahtjevi od 01.01. do 31.12. ove tekuće godine.
Također u članu 6. tačka 12. u stavu 1. je izbrisano, što se se odnosilo na vanbračnu zajednicu, znači ovim vanbračna zajednica ne dolazi u obzir, samo mladi bračni parovi.

U raspravi po ovoj tački Dnevnog reda učestvovali su Slavko Zovko, Mirza Drežnjak, Irma Baralija, Kažimir Milićević, Silvio Bubalo, Anel Kljako, Marko Novak i Božo Ćorić načelnik Odjela za društvene djelatnosti.

SLAVKO ZOVKO je predložio je 4 amandmana na o Odluku i tom prilikom istakao da je cilj  amandmana da se dodatno poboljša prijedlog odluke. Zatim je pročitao amandmane,  amandman 1. član 2. stav 3. glasi, „Grad Mostar će subvencionirati rješenje prve stambene nekretnine u iznosu od 100 KM po m2 stambene površine s tim da će se subvencionisati najviše do 75 m2 stambene površine po korisniku subvencionisanja, predlažemo tu izmjenu, uglavnom se odnosi da se iznos stavi od 150 KM po m2 iz razloga što je HNK-a jedan od rijetkih kantona koja  ima porez na prvu nekretninu od 5% i da bi se to akumuliralo na neki način da će im Grad Mostar pokriti taj porez prve nekretnine.
Drugi amandman je tehnički, stav 3. znači maksimalan iznos novčane subvencije 7.500 KM, prema ovom bi bilo po toj kvadraturi puta 150 KM što bi bilo 11.250 KM.
Amandman tri, člana 6. stav 10. gradnja, odnosno kupovina stambene nekretnine finansira se kreditnim sredstvima bračnih partnera podnosilaca zahtjeva s tim da je kredit namjenski za kupovinu predmetne nekretnine u iznosu minimalno ½  vrijednosti nekretnine. Mijenjali bi član i on bi glasio: „gradnja, odnosno kupovina stambene nekretnine finansira se sredstvima bračnih partnera podnosilaca zahtjeva“. Znači izbacili bismo ovaj dio kreditnog zaduživanja jer mislimo da on nije nužan i da ljudi mogu imati drugu vrstu finansiranja, odnosno novca za taj stan i da ih ne treba zbog toga izbaciti iz poziva.
Amandman četiri, člana 6. stav 1. pravo na subvencionisanje prve stambene nekretnine imaju sve mlade porodice koje kumulativno ispunjavaju sljedeće uslove, mijenja se i glasi: „pravo na subvencionisanje prve stambene nekretnine imaju sve mlade porodice i samohrani roditelji koji kumulativno ispunjavaju sljedeće uslove“. Slična praksa je u dosta gradova u našem okruženju, mislim da nije dobro nikog diskriminisati, ako ikog možemo ubacit da ima mogućnost treba ga ubacit, pa i samohrane roditelje, pri tom ne mislimo na vanbračne zajednice, to je totalno različito.

MIRZA DREŽNJAK je istakao da bi podržao, pogotovo pretposljednji amandman HRS-a da se sredstva ne moraju obezbjediti kreditnim zaduženjem bračnih parova, pogotovo kada je u pitanju gradnja kuće, jer gradnju kuće ako imaju pravosnažno odobrenje za građenje ne moraju kompletno odjednom kuću ljudi napraviti, prave onoliko koliko imaju novca. U tom momentu nije im uslovljeno da odmah usele u nju.

IRMA BARALIJA je zatražila objašnjenje zašto su vanbračne zajednice izbačene iz odluke s obzirom da ima ljudi koji žive zajedno, koji imaju djecu ili planiraju imati zašto su oni diskriminisani, a većina njih jednako plaća poreze kao i svi ostali koji su vjenčani. Nije na nama da nekome naređujemo hoće li se vjenčat ili neće, naše je da vidimo da li plaćaju porez ili ne plaćaju i imaju jednaka prava kao i svi ostali, ali molim vas službeno od načelnika objašnjenje.

Predsjednik vijeća je poslije izlaganja Irme Baralije zatražio od predlagača da se izjasni o amandmanima koji su predloženi od strane predlagača amandmana.

BOŽO ĆORIĆ, načelnik Odjela društvenih djelatnosti je naglasio da što se tiče HRS-ovog amandmana, 150 KM i  kako se mijenja onda ukupna cijena, razmatrana je  i ta verzija ali kad se saznalo da će kanton finansirati porez na promet nepokretnosti onda je vraćeno na 100 KM, tako da mislimo da je 100 KM dovoljno, tako da ne prihvatamo ovu izmjenu na 150 KM. To su bila dva amandmana pošto je ovdje mijenjanja cijena, znači ukupna.
Sljedeći amandman član 6. tačka 10. gdje se kaže o sredstvimam analogan je prvom amandmanu, tako da se ne prihvata, ovo je ukupna cijena, tako da se to može reći kao da je jedan amandman.
Što se tiče amandmana broj 3 HRS-a,  gradnja, odnosno kupovina stambene nekretnine finansira se kreditnim sredstvima bračnih partnera podnosilaca zahtjeva s tim da je kredit namjenski za kupovinu predmetne nekretnine u iznosu minimalno ½  vrijednosti nekretnine, intencija nam je bila da pomognemo ljudima, odnosno mladim bračnim parovima koji su slabog imovnog stanja. Oni koji kupuju stan sa sredstvima, a da nisu kreditna, mislimo da bi ih na neki način trebalo izostavit, a pomoć ovim koji kupuju kreditnim sredstvima, odnosno rješavaju stambeno pitanje putem ovoga kredita. Trebamo voditi računa i da će se ovdje raditi o velikim sredstvima tako da se ni 3. amandman ne prihvata
Četvrti amandman je bio „i samohrani roditelji“, smatramo da ako je samohrana majka, samohrani otac, da je i to porodica,  smatramo da je porodica, ali nije problem da to navedemo, znači da prihvatimo ovaj amandman gdje kažemo „i samohrani roditelji“. Po meni ne treba ovo jer i ovo je porodica, znači ako su muž i žena rastavljeni pa majka je sama s djetetom znači i to je porodica, znači majka sa djetetom se smatra kao porodica. Po meni ne bi trebalo to navest jer se podrazumijeva i samohrani roditelji.

KAŽIMIR MILIĆEVIĆ  u svom izlaganju je naglasio da bi u član 6. stav 10.  gdje se navodi da moraju biti samo namjenski krediti, dobro bilo staviti i nenamjenske kredite, jer kad imamo nenamjenski kredit za kuću ne možemo staviti hipoteku i ne bi trebali izbacit tu populaciju koja će graditi ili dograđivati kuće.  

BOŽO ĆORIĆ, načelnik Odjela društvenih djelatnosti je naglasi da se prihvata da stoji samo kredit i mislim da je to intencija odluke. Takođe prihvata sugestiju amandman 4 koji je bio jer neće mijenjat nikako odluku, da stavimo u članu 6. pravo na subvencionisanje prve stambene nekretnine imaju sve mlade porodice i onda dodati ovdje „i samohrani roditelji“, koji kumulativno ispunjavaju sljedeće uslove. Taj amandman prihvatamo.

ANEL KLJAKO je naglasio da ne vidi šta je sporno, ima ljudi koji kupuju stvari bez kredita i koji grade kuću bez kredita, iz raznih svojih razloga biraju takav način i ne vidim zašto bi ih mi diskriminisali na ovakav način. Ovo je dobar amandman, da se stvarno ukine ovaj dio da mora čovjek dignut kredit, imate da ljudi grade kuću polako, nisu kreditno sposobni. Mislim da je intencija odluke da pomognemo običnom čovjeku koji se bori da riješi svoje stambeno pitanje i uz to želi da ispuni sve svoje zakonske obaveze prema gradu, plati rentu i reguliše sve, a ne da imamo ovoliko bespravnih gradnji i ovo je dobar amandman.

MARKO NOVAK je u svom izlaganju istakao da je svrha donošenja odluke što se njome potiče demografski mlade porodice na ostvarivanje života u Gradu Mostaru i olakšava kupovinu prve nekretnine. Moraju postojat neki uslovi ali moraju biti propisani. Jedno samo pojašnjenje, u članu 6. čini mi se stav 11. piše da ili podnosilac zahtjeva ili njegov bračni partner  da nisu ostvarili pravo na subvencionisanje prve stambene nekretnine, ovdje bi samo trebalo navesti „od Grada Mostara“, jer bit će mogućnost i od strane kantona, pa da ne isključuje jedno drugo, jer će i kanton davat subvenciju za prvu stambenu nekretninu u iznosu poreza koji treba platit. To bi bio prijedlog. Zatim je predložio pauzu od 5 minuta  da se usaglase predlagači oko izmjena.

Poslije pauze BOŽO ĆORIĆ, načelnik Odjela društvenih djelatnosti je naglasio da  se amandman prvi HRS-a, a koji se odnosi na visinu, znači prvi i drugi amandman ne prihvata.
Treći amandman HRS-a, se odnosio na nekretnine, kao i amandmani Mirze Drežnjaka i Kljake, znači tačka 10. u članu 6. stavu 1. se briše, znači nema kreditnih sredstava, znači nema ograničenje.
Četvrti amandman, prihvata se „i samohrani roditelji“, u članu 6. u stavu 1. da se „ubaci“. Znači amandman se prihvata.
Prihvata se i amandman Marka Novaka da se precizira tačka 11. gdje kažemo „podnosilac zahtjeva i njegov bračni partner koji nisu ranije ostvarili pravo na subvencionisanje prve stambene nekretnine koja je finansirana od strane Grada Mostara“, znači precizirano je tako da se mogu prijavit i za kantonalna sredstva.

Obzirom da HRS odustaje od 2 amandmana a predlagač je prihvatio ove amandmane, predsjednik Gradskog vijeća je dao odluku sa prihvaćenim amandmanima na usvajanje.
Sa 31 glas „Za“, „Protiv“ nema,  „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Odluka usvojena.

13. Odluka o davanju saglasnosti na izmjene i dopune Statuta Srednje politehničke škole Mostar;
BOŽO ĆORIĆ, načelnik odjela društvenih djelatnosti u ime predlagača je naglasio da se radi o tehničkoj izmjeni, izmjeni Statuta kod zanimanja koje je bilo „fotograf snimatelj“, briše se riječ „snimatelj“, tako da ostaje samo „fotograf“, na taj način mijenjamo statut i treba saglasnost Gradskog vijeća.
Obzirom da nije bilo prijavljenih za raspravu predsjednik Gradskog vijeća je dao Odluku na usvajanje.
Sa 31 glas „Za“, „Protiv“ nema,  „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Odluka usvojena.

14. Odluka o poništenju Odluke o davanju u zakup poslovnih prostorija Klubu skakača u vodu „Mostari“ iz Mostara;
Ova tačka je „spojena“ sa tačkom 15 jer su vezana jedna s drugom.
15. Odluka o davanju u zakup poslovnih prostorija Klubu skakača u vodu „Mostari“;
Obzirom da o ovoj tački dnevnog reda nije bilo izvjestioca u ime predlagača, predsjednik Gradskog vijeća SALEM MARIĆ je naglasio da je Klub skakača imao Rješenje od 1997. godine, na jedan prostor koji nisu nikad koristili, a u biti koriste upravo ovaj prostor koji bi im sada trebali dodijeliti i samo se odnosi na to da prestaje sa važenjem odluka stara koju nisu nikad koristili i da im se dodjeljuju novi prostori. Zatim je otvorio raspravu o ovoj tački Dnevnog reda.

U raspravi o ovoj tački Dnevnog reda učestovali su Antonio Zelenika, Adela Gosto, Slavko Zovko, Slaven Bevanda i predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić

ANTONIO ZELENIKA
Problem u Odluci ovoj prvoj 14. o poništenju Odluke što kao vijeće koje je jedan dio zakonodavne vlasti ne može poništavat nešto što ne postoji, a ovdje je jedan datum ili broj koji ne postoje, ne mogu postojati, pa ovo je li greška ili nešto, treba se provjerit, jer ovdje stoji znači H broj: 011105/97 od 27.08.1997., Predsjedništvo Skupštine Opštine Mostar na redovnoj sjednici održanoj 23.07.1997., to ne znači to nije postojalo i ne može biti taj dan. Znači od  2. mjeseca 1996. godine su općine u Gradu, po Rimskom sporazumu potpisane, znači ovo bi bilo kršenje i statuta i zakona, nametnutog statuta Grada Mostara. Treba se provjeri je li ovo greška, jer piše razlog za donošenje odluke-Predsjedništvo Skupštine Opštine Mostar na redovnoj sjednici održanoj 23.07.1997. donijelo odluku ne ulazim u meritum ni odluke ni davanja ovoga, samo nije ovaj datum, neka je greška ili nešto.

SLAVKO ZOVKO
Ova odluku ima nekoliko paradoksa. Prvo nisam našao taj ugovor, odnosno tu odluku, ne znam zašto bi neko išao u ugovor ili u odluku za nešto što mu ne treba i što mu ne odgovara i zašto neko nekom daje nešto ako mu ne odgovara. To je jedna stvar. Drugo, što je u tom bilo ovih 27 godina, to je super lokacija, lokacija gdje je Grad mogao zaradit pa prema ovoj odluci koju smo usvojili o zakupu cca oko 200.000 KM. To su ozbiljna sredstva koja su otišla u vjetar i sad za nagradu da neko nije 27 godina koristio super lokaciju od 40 m2 sad će dobiti 140 m2 u još boljem i elitnijem dijelu. Znači tu je nekoliko stvari koje su, na kraju krajeva imaju li oni ikakvih dugova prema Gradu, jesu li ostali nešto dužni Gradu za to što su dosad koristili i kakva je pravna terminologija „po njihovim riječima nikad nisu koristili“.
Otvaranje muzejske djelatnosti, ne znam kakve su kompetencije tih ljudi da oni sad otvaraju muzej, hoće li naplaćivat oni ulaznicu za taj muzej. Ništa nam od toga ovdje nije navedeno, tako da bi ovo trebalo bolje pripremit i povuć.

ADELA GOSTO
Nek sve ide po zakonu, radi se o tome da su 1997. dodijeljene prostorije Klubu skakača u vodu „Mostari“, odnosno donesena je odluka, te prostorije nisu zadovoljavale potrebe Kluba skakača, a Klub skakača nikada nije potpisao ugovor sa Gradom Mostarom niti je ikada koristio te prostorije, nakon toga su im dodijeljene druge u kojima oni borave i koriste ih i redovno plaćaju sve što se treba platiti. Nikada nisu bili u tim prostorijama, nikada nisu potpisali ugovor o korištenju tih  prostorija, kako je odluka donesena, ko je treba poništiti i na koji način,  zaista u to neću da ulazim. Ko je bio u tom  prostoru do sada to je već za istražne radnje. Istina je taj prostor je korišten 27 godina samo što nikakve veze sa Klubom skakača nije imao. Neka provjere ko je plaćao račune i ko je 27 godina bio u tome prostoru bez kirije. Klub skakača u vodu „Mostari“ nije tražio taj prostor, dodijeljen mu je, nikada nije potpisao ugovor i nikada ga nije koristio. Ovo što  traži nije nikakva nagrada, nego se traži iz potreba za očuvanjem samih skakača „mostarske laste“ koja je jako vezana za našu tradiciju Grada i historiju Grada. Tako da što se tiče Kluba skakača u vodu „Mostari“ pojavila se potreba i kreiranjem Mostar PASS-a za jednim muzejom koji će dati jednu malo drugačiju sliku Mostara, grad nam je prepun ratnih muzeja i vrijeme je da ponudimo nešto lijepo iz našeg grada, nešto po čemu smo prepoznatljivi ne samo ovdje nego i u svijetu. Ovdje dolaze vrhunski skakači, putem saradnje sa Red Bull-om koji će sada biti svake druge godinu u Mostaru. Dodjela ovoga prostora apsolutno nije nikakva nagrada za nekorištenje nekog prostora, nego potreba da iz našeg Grada pošalje i drugačija slika.

SLAVEN BEVANDA je naglasio da  nema nikakve smetnje da se poništi odluka Skupštine Opštine Mostar. Izbori tada nisu bili, izbori za općinska vijeća 6 gradskih općina jer prvi Lokalni izbori su bili koliko se sjećam 1998. godine.


PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA SALEM MARIĆ je istakao da je Klub skakača u vodu „Mostari“  brend u ovome gradu, ustvari Stari most i ovo čak ide i prijedlog  nezaštićena kulturna baština da bude uvršten u UNESCO i pričati da se nekom drugom daju ti prostori pored njih je apsurd. Ovo je dobra stvar, ljudi su to koji tu već rade toliko dugo, po čemu su prepoznatljivi. Izbori su bili i za 6 opština i to nije uopšte sporno ali Odluka se može poništiti i kao razlog navesti da je odluka nezakonita i bila nelegalna i zato je poništavamo. Prvo ćemo da poništimo ovu prvu odluku iz razloga koji je naveo vjećnik Zelenika i s tim u vezi potrebno je promijeniti obrazloženje, da odluka nije mogla tada bila donesena i iz tog razloga je poništavamo.

Obzirom da nije bilo više prijavljenih za raspravu predsjednik Gradskog vijeća je dao Odluku o poništenju Odluke o davanju u zakup poslovnih prostorija Klubu skakača u vodu „Mostari“ iz Mostara na usvajanje.
Sa 31 glas „Za“, „Protiv“ nema,  „Suzdržanih“ nema, predsjednik vijeća je konstatovao da je Odluka uz obrazloženje usvojena.

Zatim je dao na usvajanje Odluku o davanju u zakup poslovnih prostorija Klubu skakača u vodu „Mostari“ i istakao da se ovdje navede bez naknade, a PDV-e, ostaje kao što je davano i za one sa posebnim namjenama.
Sa 27 glasova „Za“, „Protiv“ nema i 3  „Suzdržana“, predsjednik vijeća je konstatovao da je Odluka usvojena.
 
17.  Odluka o usvajanju i provođenju Akcijskog plana jačanja društvene kohezije Grada Mostara za period od 2023. – 2025.;
BOŽO ĆORIĆ načelnik Odjela društvenih djelatnosti kao izvjestilac u ime gradonačelnik Grada Mostara po ovoj tački Dnevnog reda je istakao da obrađivač odluke nije Odjel već radna skupina. Znači Grad Mostar je jedna od 31 lokalne zajednice u BiH koja je ušla u ovaj sistem, zajedno sa OSCE-om, i zadatak nam je bio da donesemo akcioni plan za jačanje društvene kohezije Grada Mostara. Na osnovu toga pristupili smo istom, gradonačelnik je formirao radnu skupinu koja je navedena ovdje u akcionom planu od 13 članova. Odjel društvenih djelatnosti, odnosno službenica za saradnju za nevladin sektor je bila koordinator ove skupine, iskordinirala je, formirali smo materijal koji je dostavljen.

U raspavi je učestvovao Slavko Zovko koji je naglasio da bi ovakve stvari trebali radit stručnjaci, dakle psiholozi, pedagozi, odgajatelji, direktori škola, zaposleni u školama, nastavnici,  profesori i slično. Ko garantuje kompetencije ljudi koji su ovo radili iz NVO sektora, i ko njih bira na kraju krajeva. Dokument je pun isprazne priče, za ovakve stvari treba konsultovat stručnjake, postavit jasan vremenski period, postaviti jasnu metodologiju istraživanja, dobit jasne i mjerljive rezultate i da se donese ovdje dokument na koji možemo svojim ovlaštenjima i ingerencijom uticat. Ovdje je upitno ko je ovo radio, kakvom metodologijom i  jako su nejasni rezultati istraživanja i kako možemo djelovati kao Gradsko vijeće na rezultate tih istraživanja. Intencija je dobra, ali je metodologija pogrešna i ovakve stvari trebaju raditi ljudi iz obrazovanja, stručni, kompetentni i provjereni ljudi.

Obzirom da nije bilo više prijavljenih za raspravu predsjednik Gradskog vijeća je dao Odluku na usvajanje.
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema i 3  „Suzdržana“, predsjednik vijeća je konstatovao da je Odluka usvojena.

16. Izvještaj o radu Javnog pravobranilaštva Grada Mostara za 2023. godinu;
Uvodno izlaganje o ovoj tački Dnevnog reda podnio je ALMIR MUJKANOVIĆ JAVNI PRAVOBRANILAC GRADA MOSTARA koji je naglasio da se iz samog izvještaja vidi da je bilo nešto manji broj parnica tokom ove godine u odnosu na raniji izvještajni period, ali imamo više od 4.000 izvršnih predmeta koji se uglavnom odnose na prinudnu naplatu potraživanja po osnovu komunalne naknade. U tom smislu smatramo da  možda pravobranilaštvo se rano uključuje u te postupke, vjerujem da nije ni praktično za 2, 3 računa angažovati pravobranioca s obzirom na resurse koje trošimo i vrijeme koje ulažemo u tom pravcu. U pogledu saradnje sa gradskim službama vjerujemo da imamo izuzetno dobru saradnju, naravno s nekim odjelima je bolje išlo, s nekim nešto slabije, ali svakako tu primjećujemo određeni napredak, a naročito se to odnosi za Odjel za urbanizam i građenje. S njima trebamo bit posebno strpljivi s obzirom da se radi o izuzetno dinamičnom odjelu opterećenom poslovima, znamo da ima tu i relativno nova, nazovimo je pod znacima navoda nova uprava urbanizma i građenja, tako da  ćemo biti strpljivi i s njima i dati im još vremena da popravimo saradnju. Jedna od zanimljivih pojava koju sam primijetio ja zajedno sa kolegama da imamo često situacije kad na sudskim ročištima radnici Grada Mostara svjedoče protiv Grada iako budu pozvani za svjedoke u korist Grada. Naravno, svjedoci ne trebaju biti ni za ni protiv bilo koje strane u postupku, trebaju iznosit činjenice onako kako su im poznate, ali nekad oni te činjenice znaju oblikovati na način da ne odgovara istini i u tom pravcu lično sam podnio, ako se ne varam jednu, dvije krivične prijave i svakako ohrabrujem svoje kolegice da nastupaju tako.
Što se tiče uslova u kojima radimo, pisali smo 2 puta gradonačelniku, molili smo da nam se iznađu nove prostorije, jer ove prokišnjavaju i pune su vlage, a ako se ne može naći novi prostor za pravobranilaštvo, onda bar se može naći novi prostor za depo, za arhivu, da odložimo da ne bi propadalo.

U raspravi po ovoj tački Dnevnog reda učestvovali su Kažimir Milićević, Boška Ćavar, Adela Gosto, Goran Bošnjak, Antonio Zelenika, Marica Ljubić zamjenik Javnog pravobranioca Grada Mostara, Marko Novak, predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić, Vlatko Marinović, Damir Šunjić, Silvio Bubalo, Slaven Bevanda, dr. Velibor Milivojević, Mirza Drežnjak, Amira Trbonja načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove.

Poslije rasprave  predsjednik Gradskog vijeća dao je Izvještaj na usvajanje.
Sa 12 glasova „Za“, 5 „Protiv“ i 14 „Suzdržanih“, predsjednik vijeća je konstatovao da Izvještaj nije dobrio potrebnu većinu za usvajanje.

18. Lokalni akcioni plan zapošljavanja Grad Mostar 2024. – 2027.;
Izvjestilac  po ovoj tački Dnevnog reda je u ime gradonačelnika Grada Mostara, je koordinator projekta podrške mladim u zapošljavanju u IT sektoru koja je istakla da projekat „Podrška mladim u zapošljavanju u IT sektoru“ je projekat koji provodi Grad Mostar u saradnji sa REDAH-om kao vodećim partnerom, Službom za zapošljavanje HNK-a, Sveučilištem u Mostaru i IT odjelom. Neke od provedenih aktivnosti su opremanje računalnih dvorana, zatim certifikacija 3 programa prekvalifikacije za IT zanimanja, održavanje obuka za prekvalifikaciju, koju je prošlo 59 mladih ljudi, zatim održavanje obuka vezanih za pokretanje vlastitog biznisa, koju je prošlo 14 mladih ljudi i koji su pokrenuli 5 novih mladih biznisa.
Dokumenat, izrada LABS-a, ako ga nazovemo skraćeno tako, jedna je od aktivnosti koje su veoma važne za održivost ovog projekta. Dokument je to koji predstavlja osnovni instrument povođenja aktivne politike zapošljavanja u Gradu Mostaru. Njime se želi sistemski urediti i riješiti problematika zapošljavanja na području Grada,  u saradnji sa ključnim akterima koji mogu vršiti podršku uspješnoj provedbi mjera zapošljavanja. U definisanju i izradu LABS-a uključeni su svi relevantni akteri kroz uspostavljanje i imenovanje Savjeta za zapošljavanja za Grad Mostar, sastavljenih od 14 članova, predstavnika javnog, privatnog, nevladinog i obrazovnog sektora, koji bi bio zadužen za izradu samoga dokumenta. Kao i kod izrade svih planskih dokumenata najprije je urađena socioekonomska i swot analiza, koja je pokazala određene trendove kao što su trend smanjenja broja učenika, negativan migracijski saldo, povećanje broja nezaposlenih osoba do 45 godina života, kao i dijela visoko obrazovanih osoba, nepostojanje konstituiranog i sistemskog dijaloga sa privrednicima, ne postojanje koordinacije između razvojnih i drugih organizacija na nivou grada, potrebe tržišta rada se nedovoljno slijede u obrazovanom sistemu, nemogućnost pohađanja praktične nastave u preduzećima i slično. Na osnovu analize stanja i swot analize utvrđene su razvojne potrebe i potencijali koji predstavljaju osnovu za utvrđivanje strateške orijentacije Grada Mostara i rješavanje ovog problema. Jedan od faktora koji je uzet u obzir je i sama struktura privrede na području Grada Mostara, tako da je ovaj plan fokusiran na ciljne skupine korisnika kojima se želi pružiti mogućnost zapošljavanja i samozapošljavanja u najperspektivnijim privrednim sektorima. Ovo ni u kom slučaju ne isključuje ove mogućnosti i u drugim sektorima, ali sektori koji su prepoznati kao prioritetni su turistički, prerađivački sektor, IT sektor i uslužni sektor. LABS zgrada Mostara odnosi se na izgradnju kapaciteta, umrežavanje aktera i uspostavljanje funkcionalne provedbe u oblasti zapošljavanja, čime bi se u suradnji sa lokalnom privredom kontinuirane realizirale predviđene mjere podrške. U skladu s tim definisani su specifični prioriteti LABS-a za period 2024.-2027. To su: prioritet 1, razvoj funkcionalnog modela za praćenje stanja i realizaciju mjera, koje podrazumijeva kombinovanje resursa radi kreiranja zajedničkih projekata, korištenje, interno jačanje i izgradnju organizacijskih kapaciteta svih aktera na području Grada Mostara, zatim prioritet 2, poticaj programima obrazovanja, a na osnovu potreba privrednih subjekata, što podrazumijeva pokretanje, provođenje obuka, prekvalifikaciju i doškolovavanje s ciljem da se odgovori na potrebe realnog sektora za određenim vrstama zanimanja, vještina i stručnosti, i prioritet 3, poticaj u kreiranju novih radnih mjesta, kroz koji će se pokušati povećati uključenost privatnog sektora u kreiranje zajedničkih mjera sa svrhom povećanja zaposlenosti, čime će se osigurati potrebna i adekvatna radna snaga za planirane sektore. Implementacija i praćenje LABS-a, navedenih prioriteta i pripadajućih mjera, realizovat će se kroz godišnje opreativne planove, koje će definisati gradske službe u saradnji sa resursnim centrom i Savjetom za zapošljavanje Grada Mostara. Resursni centar sastoji se od 4 nevladine organizacije koje imaju iskustva i kapaciteta u provedbi aktivnosti, te će učestvovati u svim segmentima izrade te direktno u provedbi operativnog plana, posebno zbog ograničenih ljudskih kapaciteta u administraciji Grada. Osim toga će imati i koordinirajuću ulogu prema privatnom sektoru. U nadi da će ovaj dokument biti usvojen i kako bi se što prije krenulo u realizaciju planiranih aktivnosti, određena sredstva planirana su i u ovogodišnjem Budžetu.

U raspravi po ovoj tački Dnevnog reda učestvovali su Haris Nazdraić i Slavko Zovko.
Poslije rasprave predsjednik Gradskog vijeća dao je Lokalni akcioni plan zapošljavanja Grad Mostar 2024. – 2027., na usvajanje.
Sa 22 glasa „Za“,  „Protiv“nema i „Suzdržanih“ nema, predsjednik vijeća je konstatovao da je Plan usvojen.

19. Nacrt Odluke o održavanju, upravljanju i davanju u zakup javnih skloništa u Gradu Mostaru i
20. Nacrt Odluke o Programu izgradnje i održavanja javnih skloništa i zaklona, odnosno prilagođavanja drugih zaštitnih objekata za sklanjanje za period 2024. – 2034. godine;
Predsjednik vijeća  naglasio je da se radi o nacrtu Odluka i da će izvjestilac po ovim tačkama u ime gradonačelnika biti načelnik Odjela za organizaciju, pravne poslove, opštu upravu, civilnu zaštitu i vatrogastvo Slaviša Kovačević.

SLAVIŠA KOVAČEVIĆ, načelnik Odjela za organizaciju, pravne poslove, opštu upravu, civilnu zaštitu i vatrogastvo istakao da ove dvije odluke,  tj. odluka i program, prvo je Odluka o održavanju, upravljanju i davanju u zakup javnih skloništa Grada Mostara i drugo je Program izgradnje i održavanja javnih skloništa i zaklona, ovo je tema koja je već više godina aktuelna u našem gradu, sad je opet aktuelizirana u posljednje vrijeme zbog ove sve situacije, prvo i globalne bezbjedonosne, a i potrebe da Grad Mostar skloništa koja već posjeduje i koja su djelomično neka aktivna, neka nisu, da ih privede namjeni, kako bi naplaćivali jedan dio sredstava, a koja nisu mala. U ovom izvještaju imamo 31 sklonište, posjedujemo preko 7.000 m2 korisnog prostora za iznajmljivanje, pa ako računamo neki prosjek neka je 3,5 KM po m2 tu je u pitanju oko 300.000 KM prihoda u toku jedne godine. Da bi ovo sve priveli svrsi potrebno je još dosta aktivnosti, koje su planirane zato je i traženo da se raspravlja u nacrtu kako bi imali još nekih sugestija vezano za ovo sve što nas čeka.
Poslije Slaviše Kovačevića načelnik Odjela za organizaciju, pravne poslove, opštu upravu, civilnu zaštitu i vatrogastvo, stavove nadležnih radnih tijela o ovim tačkama iznijeli su Damir Knezović, Damir Šunjić i Slaven Bevanda.

DAMIR KNEZOVIĆ ispred Odbora za urbanizam, građenje i zaštitu okoline je naglasio  da je Odbor razmatrao Odluke i uočene su određene manjkavosti i nedorečenosti u ovome programu. Komisija za popis javnih skloništa koje je imenovao gradonačelnik Grada Mostara 2011. godine prikupilo je podatke o javnim skloništima te utvrdilo i sačinilo izvještaj za 25 javnih skloništa na području Grada Mostara. Od 13 javnih skloništa, koja koriste treća lica, 3 su bila devastirana, a  od 12 skloništa, koja se ne koriste, 9 je bilo devastirano. Također je urađen i katalog javnih skloništa sa relevantnim podacima, uključujući i podatak o stanju skloništa i slikama svakog pojedinačnog. U izvještaju se navodi da je veći broj skloništa izgrađen na zemljištu koji nije u vlasništvu Grada Mostara. Grad Mostar je tokom 2014. i 2015. godine izvršio djelomičnu sanaciju 13 skloništa, što je podrazumijevalo čišćenje velikih količina smeća, zamjenu ulaznih vrata, te također urađen je i predmjer i predračun radova za adaptaciju te glavni projekat za 9 javnih skloništa, za ostalih 16 nije urađen, to je prvo pitanje. Do današnjeg dana na području Grada Mostara identifikovano je 31 sklonište. Mišljenje odbora vezano za sklonište je da trebamo imati jednu potpunu informaciju u kakvom je stanju svako pojedinačno javno sklonište i koliko novčanih sredstava je potrebno da bi se javna skloništa dovela u stanje kako zakon nalaže. Tokom prošlog rata sva skloništa su korištena za sklanjanje stanovništva i po saznanjima oprema koja je postojala u istim, a koja je osiguravala duži smještaj građana, željezni kreveti, deke, kanisteri za vodu, suhi wc i druga oprema koja mora postojati u svakom javnom skloništu u skladu sa određenim propisima, je uništena ili pokradena, a filtra ventilacioni uređaji bez kojih je boravak u skloništima nemoguć nisu u funkciji. U programu se navodi da se 95% novčanih sredstava s namjenskog računa za skloništa koristi za izgradnju i održavanje skloništa, a ne navodite koliko novca je potrebno da sadašnja skloništa već izgrađena dovedemo u funkciju da mogu služiti svojoj svrsi. Programom je predviđeno da vlasnici i korisnici skloništa moraju skloništa stalno održavati u ispravnom i funkcionalnom stanju, tako da uvijek odgovaraju namjeni sklanjanja ljudi i materijalnih dobara, što je definisano u članu 59. Zakona o zaštiti, spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nepogoda u F BiH. Znači održavanje skloništa obuhvata sve radnje koje se odnose na to da skloništa u svakom trenutku u miru budu ispravna i da budu u funkcionalnom stanju, što znači da svi uređaji ugrađeni u skloništa trebaju biti ispravni, ne smiju biti oštećeni ili neupotrijebljeni ili neotuđeni i čitav prostor treba biti tako čuvan da se u svakom trenutku u skloništu mogu skloniti ljudi i materijalna dobra kada se naredi njihovo sklanjanje, te također i Uredbom o mjerlima i kriterijima o načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa članom 150 se navodi da skloništa se moraju redovno održavati, korisnik skloništa mora imati knjigu održavanja u koju se unose podaci o tijelu koje ima nadležnost nad skloništem i korisniku skloništu, o kontrolnim ispitivanjima, izvršenim inspekcijskim pregledima i mjerama koje treba poduzeti za saniranje nedostataka u slučaju utvrđivanja nedostataka koji narušavaju zaštitnu funkciju skloništa. Smatramo da trebamo imati jednu potpunu informaciju o trenutnom iznosu namjenskih sredstva za skloništa, te potpunu informaciju o stanju svakog skloništa i koliko novca je potrebno uložiti da bi poslužilo svojoj svrsi, te da trenutnim novčanim namjenskim sredstvima treba opremiti i osposobiti skloništa za korištenje, pa tek onda ista izdavati pod zakup.

DAMIR ŠUNJIĆ ispred Odbora za stambeno-komunalne poslove je istakao da je odbor   raspravljao o ove dvije tačke dnevnog reda koje idu skupa i stav Odbora je da se ove stvari povuku ili na doradu ili stave u formi nacrta jer nisu na kvalitetan način pripremljene.
 
SLAVEN BEVANDA, ispred  Komisije za statut i pravne akte i nadzor zakonitosti je naglasio da je Komisija raspravljala o ovome izvještaju i da je dobro što ide u nacrtu. Ono što je bitno je pitanje uknjižbe prava vlasništva na predmetnim nekretninama i prijedlog da se u toku programa 2021. izvrši uknjižba javnih skloništa u poslovne knjige Grada Mostara. U postupku s obzirom da se skloništa nalaze na području katastarskih općina K.O. I i K.O. Mostar II, gdje je harmonizacija, skrećem pažnju nadležnoj službi jer vidimo u jednom dijelu njihovog izvještaja da prema elaboratima kompanija koje su iz Sarajeva i Gruda koje su radile geodetsko snimanje zgrada, da su te nekretnine popisane, ta skloništa su popisana i u najvećoj mjeri znači da za njih postoji elaborat koji su izgradile ove kompanije, da se provede postupak uknjižbe prava vlasništva tih skloništa. Zato što su ta skloništa u mogućnosti ne samo što nam eventualno trebaju za ne daj Bože kakve situacije, ali ta su skloništa ona koja su u funkciji trenutno data u zakup, jedan dio tih skloništa je dat u zakup pojedinim pravnim subjektima koji obavljaju ili udruženjima koje obavljaju određene djelatnosti ili vrše svoje poslove. Smatram da se mora  pokrenuti pažnja da se u jednom programu uradi uknjižba prava vlasništva, čisto i radi budućeg raspolaganja, odnosno zakonitosti davanja u zakup pojedinih skloništa, tako da za jedan dio skloništa pećinskog, tunelskog tipa koji se nalazi u okolici Grada nisu određene osim adresa

U raspravi po ovoj tački Dnevnog reda učestvovali su Goran Bošnjak i Antonio Zelenika.

Poslije rasprave o ovim tačkama Dnevnog reda predsjednik Gradskog vijeća je istakao da su obje tačke bile u nacrtu i da se  može donijet zaključak da ove dvije (2) tačke idu na jednu od narednih sjednica u prijedlogu.

Zatim je istakao da je u 14 sati zakazana  press konferencija  i da će nastavak sjednice voditi zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Ivan Zelenika.
 
IVAN ZELENIKA zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara nastavio je vođenje sjednice.

Prešlo se na razmatranje i usvajanje imovinsko-pravnih predmeta. Prije glasanja vijećnici su upoznati sa stavom Komisije za Statut, pravne akte i nadzor zakonitosti.

Obzirom da nije bilo prijavljenih za raspravu pristupilo se glasanju o predmetima.

21. Odluka o prodaji suvlasničkog dijela nekretnine po pravu preče kupnje po zahtjevu Sesar Zdenka sina Tadije iz Mostara;
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, zamjenik predsjednika vijeća je konstatovao da je Odluka usvojena.

22. Odluka o prodaji suvlasničkog djela nekretnine po pravu preče kupnje, po zahtjevu Ćorić Emira, sina Andrije iz Mostara;
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, zamjenik predsjednika vijeća je konstatovao da je Odluka usvojena.

23. Odluka o prodaji suvlasničkog dijela nekretnine po zahtjevu Ovčine Suada, zastupan po punomoćniku Tule Melći, advokatu iz Mostara;
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, zamjenik predsjednika vijeća je konstatovao da je Odluka usvojena.

24. Odluka o pribavljanju nekretnine u vlasništvu Grada Mostara u naselju Potoci u MZ Bijelo polje u suvlasništvu Japalak Samira i Japalak Fatime iz Mostara;
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, zamjenik predsjednika vijeća je konstatovao da je Odluka usvojena.

25. Rješenje o utvrđivanju prava vlasništva pod izgrađenim poslovnim objektom i zemljištem po zahtjevu Ćubela Zdenka;
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, zamjenik predsjednika vijeća je konstatovao da je Rješenje usvojeno.
 
26. Rješenje o utvrđivanju prava vlasništva pod izgrađenim poslovnim objektom i zemljištem po zahtjevu Zelenika Antonia;
Sa 23 glasa „Za“, „Protiv“ nema, Suzdržanih“ nema, zamjenik predsjednika vijeća je konstatovao da je Rješenje usvojeno.
O Rješenju nije glasao Zelenika Antonio koji se izuzeo od glasanja o ovom predmetu.

27. Rješenje o izmjeni Rješenja po zahtjevu  Veledar Halila sina Zulfe iz Mostara;
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, zamjenik predsjednika vijeća je konstatovao da je Rješenje usvojeno.

28. Rješenje o odbijanju zahtjeva Knežević Nedeljka zastupanog po punomoćniku advokatu Babić  Dušanki;
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema, Suzdržanih“ nema, zamjenik predsjednika vijeća je konstatovao da je Rješenje usvojeno.

29. Rješenje o brisanju zabilježbe zabrane raspolaganja nekretninom po zahtjevu Romić Marka;
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema, Suzdržanih“ nema, zamjenik predsjednika vijeća je konstatovao da je Rješenje usvojeno.

30. Rješenje o brisanju zabilježbe zabrane raspolaganja nekretninom po zahtjevu Spajić Alfreda sina Ante iz Mostara;
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema, Suzdržanih“ nema, zamjenik predsjednik vijeća je konstatovao da je Rješenje usvojeno.

31. Rješenje o brisanju zabilježbe zabrane raspolaganja nekretinom po zahtjevu Marčimka Rajka sina Stjepana iz Mostara;
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema, Suzdržanih“ nema, zamjenik predsjednika vijeća je konstatovao da je Rješenje usvojeno.

32. Zaključak o ispravci greške po zahtjevu Balić Fahre sina Muše;
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, zamjenik predsjednika vijeća je konstatovao da je Zaključak usvojen.

33. Zaključak o ispravci greške po zahtjevu Markić Mate sina Marka iz Mostara;
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, zamjenik predsjednika vijeća je konstatovao da je Zaključak usvojen.
 
34. Zaključak o ispravci greške po zahtjevu Turajlić Habibe iz Mostara;
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, zamjenik predsjednika vijeća je konstatovao da je Zaključak usvojen.

35. Zaključak o ispravci greške u Rješenju po zahtjevu Munikoza Juse sina Avde iz Mostara;
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, zamjenik predsjednika vijeća je konstatovao da je Zaključak usvojen.

36. Zaključak o ispravci greške u Rješenju po zahtjevu Hero Fatime, kći Ramiza iz Mostara;
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, zamjenika predsjednika vijeća je konstatovao da je Zaključak usvojen.

37. Zaključak o ispravci greške po zahtjevu  Bulić Šemse, kći Salke iz Mostara;
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, zamjenik predsjednika vijeća je konstatovao da je Zaključak usvojen.
 
38. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Komisije za izlaganje na javni uvid podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljišta za katastarsku općinu Podveležje;
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, zamjenik predsjednika vijeća je konstatovao da je Rješenje usvojeno.

39. Odluka o davanju na privremeno korištenje nekretnine na adresi kralja Tomislava 19c Udruzi oboljelih od celijaklije „Gluten free“ u HNK;
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, zamjenik predsjednika vijeća je konstatovao da je Odluka usvojena.

Nakon ovoga završena je 42. redovna sjednica Gradskog vijeća Grada Mostara.


ZAPISNIČAR                           PREDSJEDNIK   
Marija Soldo                         Salem Marić

Dnevni red

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON
GRAD  MOSTAR
GRADSKO VIJEĆE
Broj: 01-04-157/24
Mostar, 22.05.2024. godine

Z A P I S N I K
sa 41. (redovne-tematske) sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara održane dana 15.04.2024. godine u prostorijama Gradskog vijeća s početkom u 10,00 sati.
Prije prelaska na Dnevni red Marija Soldo, sekretar Gradskog vijeća Grada Mostara izvršila je prozivku vijećnika i tom prilikom konstatovala da sjednici prisustvuje 34 vijećnika.
Sjednici iz opravdanih razloga nije prisustvovala vijećnica Snježana Brkić.

Predsjednik Gradskog vijeća je konstatovao da postoji kvorum za rad  sjednice, pozdravio sve prisutne i predložio sljedeći:

DNEVNI RED
1. Analiza utjecaja na životnu sredinu u prigradskim naseljima nakon izmjena i dopuna Prostornog plana grada Mostara, kojim su planirana solarna postrojenja;
Izvjestilac će biti zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara dr. Velibor Milivojević.

Zatim je predložio i dao na usvajanje predloženi Dnevni red.
Za predloženi Dnevni red glasala su 34 vijećnika, Protiv i Suzdržanih nije bilo.
Poslije glasanja predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić je konstatovao da je usvojen Dnevni red:

Usvojeni Dnevni red

1. Analiza utjecaja na životnu sredinu u prigradskim naseljima nakon izmjena i dopuna Prostornog plana grada Mostara, kojim su planirana solarna postrojenja:

Zapisnik

Prije davanja riječi uvodničaru, predsjednik Gradskog vijeća je dao  kratko pojašnjenja vezano za održavanje sjednice i naglasio da je sjednica zakazana na osnovu Poslovnika o radu Gradskog vijeća, potpisa 29 vijećnika u Gradskom vijeću Grada Mostara i njihovog zahtjeva, na osnovu zahtjeva neformalne grupe građana, nevladinih organizacija koje su tražile od vijećnika da se zakaže ova sjednica i  u skladu sa Poslovnikom ona je i zakazana.  Naglasio je da zbog javnosti Grada Mostara, a i šire javnosti, zbog medijskog izvještavanja istakao je sljedeće: kolegij Gradskog vijeća čini 23 vijećnika, tu su sve od predsjednika odbora, predsjednika komisija, svi u Gradskom vijeću i rukovodstvo Gradskog vijeća, od tih 23 vijećnika 19 je bilo prisutno sjednici kolegija kad smo raspravljali i pripremali se za ovu sjednicu Gradskog vijeća Grada Mostara i dogovorili i donijeli zaključak, a reći ću kako kolegij Gradskog vijeća raspravlja i odlučuje. Nikad na sjednicama kolegija Gradskog vijeća nije davano na glasanje bilo koji zaključak, već se pokušalo i uvijek došlo do zaključka protiv kojeg niko nije imao ništa protiv. Tako smo isto uradili prošli put, od 23 člana 19 je bilo prisutno, niko nije imao, neću se sada eksplicitno vezati da je baš svaka riječ zaključka prenešena onako, ali ona bit zaključka gdje smo rekli predstavnici koji su tražili prisustvo na ovoj sjednici da nema potrebe da prisustvuju, da su vijećnici predstavnici građana i da oni koji su tražili prisustvo mogu sve svoje prijedloge, sugestije predložiti i dati bilo kome od vijećnika s tog gradskog područja ili da to može se poslati u Stručnu službu Gradskog vijeća i što će biti podijeljeno i  oni su to i učinili. Jutros smo nažalost veoma kasno dobili njihove prijedloge i materijale, o čemu će nadam da će uvodničar, potpredsjednik vijeća, to i iznijeti.

Predsjedniku Gradskog vijeća replicirale su Adela Gosto i  Irma Baralija.

ADELA GOSTO:
Uz dužno poštovanje predsjedniče, to sada što ste izgovorili to nije istina i to nije tačno, tačno je da se raspravljalo na kolegiju Gradskog vijeća o tome da li će biti prisutni predstavnici neformalne grupe građana ili neće. Određeni broj vijećnika, mogu ih pobrojati, tu je bio i vaš kolega Ibro Husnić koji je bio za, ljudi iz HRS-a su bili za, ja sam bila za, gđa. Irma Baralija je dakle bila za, niko od nas nije ni u jednom momentu pristao niti složio se s vama da oni ne trebaju da budu tu. Taj zaključak, u pravu ste kolegij nema snagu da donosi zaključak niti se ikada glasalo o zaključku, ali vi ste ponijeli, odnosno prenijeli poruku u javnost i tim građanima da je kolegij donio zaključak da oni ne prisustvuju tu. To nije tačno, to tvrdim, to mogu čak i dokazati, dakle mi nismo bili saglasni sa zaključkom koji ste vi poslali u javnost.

IRMA BARALIJA:
Moram da kažem da se radi ovdje o ispravci krivog navoda, vi ste sada u ovom izlaganju dali  za pravo sebi da sve nas koji smo vrlo direktno i vrlo otvoreno se ustali na kolegiju i rekli da se ne slažemo sa idejom da se ne pozovu ljudi, da im se ne dozvoli, pa prva ja, i ako se vi ne sjećate o čemu sam govorila mogu vas podsjetit, smatram da je šarada vrlo nekulturna, nepristojna, a samim tim i nedemokratično da se ovo vijeće i ova vlast često upuštaju u projekte direktne demokracije i hvale se na sav glas da realizuju raznorazne projekte, pa jeli i Vijeća Europe, nisam sigurna ko je bio finansijer, da motivišemo sugrađane da dođu, da učestvuju, skupštine građana organizujemo, itd., a kad imamo grupu građana koja je ovo sve inicirala, zatvaramo im vrata!? O tome sam govorila na kolegiju i to ponavljam i danas,  nemojte govoriti onako kako nije bilo. To što je vaš stav i ove vlasti prije samog kolegija bio taj da nećete dozvoliti, to je vaša stvar, eto vas eto građana, ali to nismo bili mi.

Poslije replika Adele Gosto i Irme Baralije uvodno izlaganje o ovoj tački Dnevnog reda podnio je zamjenik predsjednika Gradskog vijeća dr. VELIBOR MILIVOJEVIĆ koji je naglasio da su svi vijećnici bili kontaktirani od neformalne grupe građana i na tom razgovoru prezentovani su  stavovi određenog broja građana iz određenih mjesnih zajednica, to su Planinica, Miljkovići, Gubavica, Pijesci, Međine, Kozice i Prigrađani. Oni nisu izabrani niti bilo kakvim izbornim putem, ali su neformalna grupa građana koja ima pravo da se organizuje po federalnom Zakonu o principima lokalne samouprave. Nakon njihove prezentacije, njihovog viđenja uticaja izgradnje solarnih elektrana na područjima njihovih opština, 29 vijećnika Gradskog vijeća Grada Mostara svojim potpisom se saglasilo i stavilo potpis, pročitat ću, „stoga u dobroj namjeri svojim potpisom potvrđujem da sam saglasan da sa ostalim vijećnicima Grada Mostara pokrenemo inicijativu za organiziranje tematske sjednice Gradskog vijeća u skladu sa Poslovnikom o radu Gradskog vijeća Grada Mostara“. U skladu sa ovim potpisima ista neformalna grupa građana Mostara obratila se Gradskom vijeću, ustvari obratila se meni kao zamjeniku predsjednika Gradskog vijeća, gdje sam u skladu sa Poslovnikom bio dužan i članom 29. da navedeni zahtjev sa predmetnim ovim potpisanim zahtjevom proslijedim sekretaru i predsjedniku Gradskog vijeća. Na osnovu toga 26.03.2024. održan je i kolegij na kojem  se razmatro datum sazivanja i način na koji će ta sjednica biti organizovana. Naravno, kada ponestane volje da se nešto uradi onda se zapinje i za raznorazne formulacije, pa je tako i ovaj zahtjev koji je negdje spomenuo tematsku sjednicu bio dočekan da mi u Poslovniku nemamo tematskih sjednica, pa kako to nazvati ili ne nazvati. Ali bih vas podsjetio da smo 10.06.2021. godine održali 7. redovnu tematsku sjednicu Gradskog vijeća Grada Mostara, gdje se na sjednici predlaže dnevni red. Na tom kolegiju razgovarali se upravo o zahtjevu ove neformalne grupe građana, pa se na neki način razgovaralo i o tome šta bi bila tema i kako bi ta tačka dnevnog reda glasila. Svi smo mi imali neki svoj stav, od stava ko su ti ljudi, koga oni predstavljaju i na kraju krajeva šta žele. Svi smo iznijeli stav i o datumu održavanja sjednice, svi smo iznijeli stav i o tome šta mislimo dali upravo s obzirom na naziv same ove teme sjednice upravo ljudi koji tamo žive trebaju da obrazlože šta sve za njihov život i za njihovo bitisanje na svojoj zemlji to donosi. Složio bi se sa dijelom vijećnika koji su bili prisutni i na tom kolegiju da o tome, o zaključku nismo glasali, iznosili smo svoja mišljenja, ali ipak iznoseći svoja mišljenja da li je ta mišljenja neko brojao, sumirao ili na osnovu većine donio zaključak ja to ne znam, ali ipak se ne bi složio da je to bio zaključak kolegija. Ja bi se još jednom pozvao na prava građana u svojim mjesnim zajednicama, u svojim lokalnim sredinama, koje garantuje i federalni Zakon o principima lokalne samouprave, gdje jasno je članom 43. rečeno da svoje prijedloge građani podnose putem građanskih inicijativa, udruženje građana ili nevladinih organizacija ili na drugi način. Također je navedeno da pitanja iz njihove nadležnosti, misleći na lokalnu pripadnost mjesne zajednice, mogu referendumom, mjesnim zborom ili nekim drugim oblikom neposrednog izjašnjavanja da prezentuju. Svakako tim istim zakonom imaju pravo i za podnošenje inicijative za ostvarivanje svojih prava kao građana na mjesnu samoupravu i funkcionisanje mjesnih zajednica u Gradu Mostaru. S obzirom na ozbiljnost teme, s obzirom na bitnost Grada Mostara kao grada koji zadnje 3 godine doživljava razvoj i nastoji da privuče investitore, ali ipak i da zadrži svoje građane, mišljenja sam da bez obzira na ovaj zaključak kako ste vi rekli predsjedniče, ja bih vas sve zajedno još jednom zamolio da stvarno tim  četvorici predstavnika dozvolimo jer niko bolje od njih neće iznijeti svoje zahtjeve, a i zbog javnosti možda je to upravo i pravi način da zajedno ovdje i sa predstavnicima grada, zajedno sa našim saznanjima koje ovdje imamo, ali i naravno sa stavom struke, pokušamo se dogovoriti i naći načina da i zadržimo investitore, ali i da zadržimo ljude na tom području. U više navrata prije rekli smo da i ovdje je tvrđeno i ja vjerujem da je tako i vjerujem gradonačelniku da su te markice same po sebi predimenzionirane i da one neće ići u punom svom obimu, pa kad je već tako dajte da sa tim ljudima pokušamo sjesti, razgovarati, da svi zajedno napravimo još jednu analizu, a da iza te analize donesemo dobro i građanima, a i zadržimo investitore. Ja bih vas zato još jednom zamolio predsjedniče, da razmislite vi, naravno i Gradsko vijeće, i da ovoj četvorici predstavnika ove neformalne grupe građana dozvolimo i da svako od njih iz mjesta koja predstavljaju mjesta ili mjesta kome su potpisom dali građani, iznesu svoje stavove. Meni bar što je dostavljeno, ja nisam provjeravao niti ja imam načina provjeriti bilo čije lične karte, matične brojeve ili potpise, ali meni kako je dostavljeno, iza tih ljudi bar kada govorimo o Gubavici, potpise je dostavilo 218 ljudi, koji dijele mišljenje da ti ljudi trebaju da iznesu stav ljudi koji žive na Gubavici i Pijescima. Kad govorimo o Prigrađanima, dostavljen je 371 potpis, predstavnik neformalne grupe građana iz Miljkovića i Kozica dostavio je 164 potpisa, a predstavnik neformalne grupe građana iz Međina dostavio je 98 potpisa. Kao što je koleginica Irma rekla i evo vidimo u Evropi su nas označili kao dobar primjer deliberativne demokratije, gdje uključujemo građane upravo u način i odlučivanja, ali i način i postavljanja tema i da sami oni odrede, mislim da je i ovo upravo dobar put, da ne bi trebali da zanemarimo ovaj broj građana koji žele da nam iznesu svoj problem. Svi smo mi na istoj strani i svi mi volimo Mostar, ali dajte da pokušamo da se dogovorimo, nek ljudi iznesu svoje, predstavnici grada, Gradskog vijeća, svi mi možemo iznijeti u nekoj dobroj atmosferi svoje mišljenje i da zajedno dođemo do zaključka koji će bit prihvatljiv za sve. Sad predsjedniče, dali je za vas prihvatljivo, dali ćete se vi obratiti gradskim vijećnicima i dali uopšte imamo prostora da još jednom razmislimo dali ova 4 čovjeka mogu prisustvovati današnjoj sjednici i iznijeti stavove u vezi mjesne zajednice ili regije kojoj pripadaju?
Zatim je naglasio da će pored njega će o  uticaj izgradnje solarnih i vjetroparkova u mjesnim zajednicama prezentovati i 3 vijećnika, kojima su neformalne grupe građana  vijećnicima koji dolaze iz tih gradskih područja ili sa centralne gradske liste dostavili svoje viđenje i analizu  ove izgradnje sa osvrtom na neki duži period.
Ja ću govoriti u ime neformalne grupe građana koja dolazi iz Miljkovića, rekao sam već koji broj ljudi je stao svojim potpisom iza ove inicijative. Ovdje vidimo trenutno prikazano, naravno uz ovu centralno postavljenu poslovnu zonu, vjetro i solarna postrojenja i solarna postrojenja sama ispod, ali nešto više ćemo o tome kasnije. Ovo je poslovna zona koja je također ucrtana mislim i sa kamenolom, ucrtana 2012. godine. Na području mjesne zajednice Miljkovići, koju čine dva sela, Miljkovići i Kozice, trenutno je u planu izgradnja 3 velike solarne elektrane, za koje je Vlada HNK-a izdala koncesije, za 3 solarne elektrane, jedna je 75 MW, druga 81 MW i treća 6 MW. Izdatim koncesijama prethodile su izmjene i dopune prostornog plana iz 2022. godine za energetska postrojenja. Sve 3 solarne elektrane planirane su na državnom zemljištu na brdima iznad sela Kozica i Miljkovića, vlasništvo Javnog preduzeća Šume Herceg-Bosne,
državno vlasništvo, koje je u stečaju. Mještani su svjesni da im je ugrožena egzistencija jer je gradnja planirana u neposrednoj blizini njihovih kuća i imanja. Potpisali su peticiju i skupili potpise od oko 160,  ne oko nego 164 mještana, kojim su se izjasnili protiv građenja istih. Pokrenuli su i upravni spor protiv rješenja o izdanoj urbanističkoj dozvoli za jednu od njih. Lokalno stanovništvo se mahom bavi stočarstvom, čime životni prostor mjesne zajednice Miljkovići koristi i za ispašu stoke. Naselje Kozice je u 21. stoljeću bez priključka za vodu, lokalno stanovništvo nije imalo nikakvo saznanja dok se nisu pojavili prvi investitori za solarna postrojenja na ovom području. Ljudi koji su ovo pripremali napravili su i par fotografija, naravno uz saglasnost ljudi koji su bili uključeni.
Grad Mostar je 2010. godine angažirao institut „Hrvoje Požar“ da napravi studiju za obnovljive izvore energije. Takva studija bila je osnov za izmjenu i dopunu prostornog plana 2012. godine sa lokacijama za energetske objekte. Studija nije uzela u tom trenutku kao što sam na ranijoj slici pokazao poslovnu zonu koja je ucrtana, studija nije uzela u obzir poslovnu zonu niti kamenolom koje je grad Mostar ucrtao u prostorni plan za područje mjesne zajednice Miljkovići 2012. godine budući da je studija rađena dvije godine prije. Izmjene i dopune prostornog plana 2012. godine donesene su bez stručnog upoznavanja lokalnog stanovništva, suglasnosti lokalnog stanovništva i javne rasprave u mjesnoj zajednici Miljkovići, što je zakonska obaveza jedinica lokalne samouprave obzirom na federalni zakon o lokalnim principima. Nadalje navode da je institut „Hrvoje Požar“ detaljnom studijom predložio lokaciju za solarna postrojenja na ravnijem području ispod sela Kozice i Miljkovići u blizini buduće poslovne zone dok je područja za vjetroelektrane predložilo na brdima iznad sela Kozica i Miljkovića. Detaljnom studijom institut „Hrvoje Požar“ je iznad sela Kozica i Miljkovića predložio vjetroelektranu snage 26 MW. Grad Mostar je kroz izmjenu i dopunu prostornog plana 2012. godine u mjesnoj zajednici Miljkovići markirao čak 90% životnog prostora mještana za solarne elektrane, vjetroelektrane, kamenolom i poslovnu zonu kako navode bez javne rasprave i saglasnosti mještana u mjesnoj zajednici. Meni kako su pokazali u toj početnoj, na osnovu te studije bile su planirane, vjetropark vidite ovdje ograničeno plavom bojom, tu su bile planirane pošto je to strana kako su mi rekli i tu su trebala da budu 2 vjetroparka, a otprilike negdje u ravnim zonama trebale su da budu solarne elektrane. Poslije je kamenolom ucrtan i planiran i ova poslovna zona, a onda došlo je do nadogradnje solarnog postrojenja, gdje je ovaj postojeći planiran vjetropark i proširen i dodata solarna postrojenja, kako je meni objašnjeno bez saglasnosti mještana u mjesnoj zajednici. To je za mjesto Miljkovići Naseljeno mjesto Kozice je u potpunosti pokriveno prostornom markicom za solarna postrojenja te je opravdan strah mještana da jednostavno tu više života za njih neće biti. Najveći problem nastaje i kreće izdavanjem koncesija i dozvola kada je Grad Mostar kroz izmjenu i dopunu Prostornog plana, objavljenom u Službenom glasniku broj 2/2022, jednom odlukom, a u suprotnosti sa studijom instituta „Hrvoje Požar“, tj. bez ikakve studije i analize područja namijenjena studijom za vjetroelektrane označio i prostore za solarne elektrane uz ucrtavanje lokacija za buduće trafostanice. Oni su naveli da su kontaktirali gospodina ili je preko portala gospodin  Andro Bačan iz energetskog instituta „Hrvoje Požar“, gdje je on u izjavi njima ili za portalna upit jeli prije donošenja ovakve odluke trebalo izraditi novu studiju odgovorio: „to je pitanje za Gradsko vijeće jer su imali neku stručnu podlogu, ja bih osobno volio da se odluke donose na kakvoj takvoj neovisnoj stručnoj osnovi. Po meni je trebalo svaku tu lokaciju ponovno razmotriti, kad gradite solare na mjestu predviđenom za vjetar to je obično na visokoj nadmorskoj visini i već u samoj tehničkoj provedbi vi se susrećete sa milion pitanja. Protok vremena je 15 godina i neke stvari je trebalo ponovno razmotriti, ne kažem da mi nužno došlo do nekih novih saznanja, ali bi imali bolji pregled cijele situacije- kaže jedan od upravo autora studije kako su ga oni citirali. Nadalje, ova neformalna grupa građana poziva se i na odluku, ustvari prilaže nam Odluku o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Mostara o kojoj su govorili. Oni su se nadalje bazirali i na neke tehničke karakteristike, tehničko infrastrukturni elementi, gdje taj priključak s obzirom na predviđenu snagu mogući bi bio priključak na elektroenergetsku mrežu od 110 kW naponske snage preko lokacija koje se tamo nalaze, pa su samim tim prilažući sve ove tehničke dokumentacije došli i napravili nam ovaj grafikon, gdje u suštini prikazuju kako i gdje su tačno pozicionirane i evo recimo kod ove LENA elektrane evo vidimo, meni su bar rekli, da su upravo to kuće na koje se ove elektrane naslanjaju. Samim tim po strukturi tog zemljišta mišljenja su da tu više i u ovih preostalih 10%, 20% zemljišta
više života neće biti. S obzirom da je ingerencija izgradnje, sad su se vratili upravo na te priključke i kako je moguće da tolika elektropostrojenja budu mogla da prime, ustvari postojeća mreža da bi mogla primiti novoproizvedenu struju oni su došli do spoznaje da s obzirom na to da je ingerencija izgradnje trafostanica na županijskom nivou, a u proceduri je nacrt županijskog prostornog plana koji je plan višeg reda, da se upravo na tim istim lokacijama predviđa i izgradnja trafostanica, odnosno mreže. I jasno je da će se priključak za solarna postrojenja, trafostanice i sama izrada izmjene i dopune županijskog prostornog plana platiti kako navode dijelom i javnim novcem budući da su izdate koncesije investitorima na ogromna područja državnog zemljišta na brdima u  mjesnoj zajednice Miljkovići. Postavlja se pitanje kako to da su predviđene trafostanice iz prostornog plana Grada Mostara iz 2022. godine upravo u nacrtu kantonalnog prostornog plana koji je plan višeg reda, a koji tek treba biti usvojen u Skupštini HNK-a!? Nadalje su samo ilustracije radi prikazali nam po toj studiji „Hrvoje Požar“ iz 2012. godine, prikazali nam prostore koji su bili namijenjeni za solarne elektrane nakon studije „Hrvoje Požar“ i evo vidimo u 2012. godini kako to izgleda, a u 2022. godini prostore za solarne elektrane su nam prikazali kako to sada izgleda. Prostorni plan Grada Mostara evo kao što kažu je da nakon odluke, a bez stručne studije, na lokacijama koje je studija „Hrvoje Požar“ odredila za vjetroelektrane mogu se postavljati i solarna postrojenja. Ovdje su nam još u prilogu stavili i tužbu kao što su rekli za jednu od navedenih solarnih elektrana. Ja bi sad zamolio ako dozvolite predsjedniče da i preostala 3 vijećnika iz drugih mjesnih zajednica, ustvari ili iz područja iz kojih dolaze, koji su zamoljeni od strane predstavnika ove neformalne grupe građana, da prezentuju kakav uticaj na sredinu će imati u njihovim zajednicama.
Poslije izlaganja zamjenika predsjednika Gradskog vijeća dr. Velibora Milivojevića, predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić je istakao da iz ove prezentacije se ne vidi uopšte da je spomenuta analiza utjecaja na životnu sredinu u prigradskim naseljima nakon izmjene i dopuna prostornog plana.

Poslije primjebe predsjednika Gradskog vijeća, izlaganje o tački Dnevnog reda je nastavio  vijećnik Adem Macić s naglaskom na lokalitet Prigrađani.

ADEM MACIĆ:
Ja sam jedan od tih 29 vijećnika koji je potpisao za tematsku sjednicu, međutim nisam zamišljao tematsku sjednicu na ovakav način. Kad sam potpisao za tematsku sjednicu mislio sam da ćemo danas ovdje imat ljude od struke koji će nama prezentovat sve o čemu mi pričamo, eventualno i dobre stvari solara, eventualno i loše stvari solara i nije problem da budu i ljudi, umjesto što ja sad pričam trebao je tu biti neko iz tih neformalnih grupa građana. Ja nisam čovjek iz te struke, naravno ima ljudi koji to puno bolje onaj znaju. Mislim puno je nama teže, ljudima koji živimo na tim područjima, ja znam da lakše kad se gleda s pozicije ljudi koji su udaljeni po 15-tak km od tih solara eventualno koje će bit, ali mi tu živimo i s tim ljudima živimo i dijelimo njihovu sudbinu. Kažem vijeće je prolazno, a Prigrađani za mene nisu prolazni, tako da  sam sad u nekoj poziciji da malo, u kratkim crtama, neću  da budem širok,  ja ću pokušat što sam dobio zahtjeve tog neformalnog udruženja. Prvo je, da se svi solari koji su dodijeljeni na području Prigrađana, to je 12 solara, da se brišu iz prostornog plana, to što je na državnom zemljištu.  Drugo, prilikom dodjele, znači drugi zahtjev je da i na privatnom zemljištu eventualno ukoliko neko hoće da pravi solare da treba da ima saglasnost komšija, to je bilo što sam stavio ja, to je bilo na 27. sjednici Gradskog vijeća u novembru 2023. godine,  dotad smo sve solare podržali jednoglasno i pozicija i opozicija, kasnije se javlja, znam naravno da sve ide, malo ima tu i politike, malo i populizma, ali problemi jesu prisutni. Ono što najviše na nekakav način izaziva nezadovoljstvo ljudi na tom području Prigrađana, jeste promjena ovih vodozaštitnih zona i razmišljanja tih ljudi da su te vodozaštitne zone mijenjane da bi se izašlo u susret potencijalnim investitorima, ja ne volim te termine tajkuni, to su za mene sve investitori jer kod nas je ta nekakva onaj percepcija ko je god investitor da je tajkun.   Ono što je, mi htjeli ili ne htjeli priznat s obzirom na blizinu kuća tu će se mijenjat način i kvalitet života jer se uništava dio, 800 duluma je tu dato, uništava se dobar dio životinjskog svijeta, dio ljudi živi tu od stočarstva, uistinu ne puno, ali naravno da će ugrozit pčelarstvo. To su neke primjedbe i nadam se da ste razumjeli probleme koje smo na nekakav način prezentovali, a iskren da budem mislim da je sjednica apsolutno, apsolutno nepripremljena, mi smo dobili prije  
15-tak minuta sjednice 40 stranica da pročitamo, da o tom nešto razmišljamo, to je neozbiljno. Ova tema zaslužila je puno bolje, ponavljam apsolutno meni nije problem da budu ti ljudi ovdje i da im damo po 10-tak minuta vremena, ali isto da nekog oni pitaju, da neko njima od struke odgovara jer dobar dio vijećnika nije te struke uistinu. Obzirom na sastav zemljišta iznad tih područja da bi se sve to slijevalo u  vodozaštitni pojas Salakovac i da bi ugrozilo izvorište Salakovac. To su neki osnovni njihovi, ustvari naši zahtjevi i problemi.

Nakon  Adema Macića izlaganje o tački Dnevnog reda nastavila je vijećnica Adela Gosto.

ADELA GOSTO:
Prvo ću repliku, a onda ću sva područja ovako sumirat pa ću onda pročitati ovo što mi je neformalna grupa građana dala da kažem u njihovo ime. Kada pričate o materijalima, zaista je sramota da su se radile izmjene i dopune prostornog plana, a da niste znali ovo što stoji, ovo nije novi dokument, ovo je nešto što godinama stoji i što je i mijenjano i ovo ste trebali da znate 2021. godine kad su se radile izmjene i dopune prostornog plana, tako da ovo nije trebao da bude materijal za sjednicu, ovo treba da znamo svi. Što se tiče upravo ovoga naselja o kojem je sada gospodin Adem Macić govorio, ja ću samo da otvorim jedan dio da vam pokažem o kakvoj ekološkoj katastrofi govorimo kada govorimo o izlijevanju vode. Ovdje imamo više izvorišta, ovdje se radi o padu. Područje predviđeno  za izgradnju solara,  ovdje se radi o nagibu i o padu, ispod se nalazi naselje i imamo ovdje izvorišta dakle vode gdje i na ovom ovakvom stanju  kakvo jeste sada dolazi do poplava, u 11. mjesecu, prošle godine imali smo ogromne poplave u ovom području. Krčenjem šuma, odnosno pripremanjem zemlje za solare to bi značilo skidanje skroz jednog sloja plodne zemlje, treba da budete svjesni da ispod solara ne smije biti niti jedne dakle biljčice da ne bi došlo do požara, do zapaljenja ili bilo čega. Šta će čuvati to tlo, ispod se nalaze kuće, pričamo o nagibu, ovo je ekološka katastrofa!? Kada govorimo o studiji „Hrvoja Požara“, sad ću ovo sumirati za sva ova područja prije nego što pročitam, kada govorimo o studiji ta studija je predvidjela solare u Opštini Mostar na 9.000 duluma, a koliko samo ima dakle u Miljkovićima, koliko samo na Gubavici ima!? Znači mi se nismo pridržavali studije i onoga što je studija predvidjela. Ovdje također imamo jedan drugi propust, to je studija koja kaže da imamo strogo zaštićenu zonu. Imali smo prvu zonu 1A i 1B, to su strogu zaštićene zone, tu ne bi smjelo da bude ikakve gradnje. Mi donosimo prostorni plan, ne gledajući, ne obazirući se na tu studiju, predviđamo tu solare, donosi se takav prostorni plan i onda nakon prostornog plana se radi izrada studije gdje se ta prva zona 1A i druga zona 1B pretvaraju u treću zonu gdje se može raditi svašta!? To je za krivične prijave i za razmatranja slučajeva.
Zatim je naglasila da nikada, nije glasala za prostorni plan.  Mi smo ovdje položili  zakletvu da ćemo se pridržavati i Ustava i zakona BiH, Statuta Gradskog vijeća i Pravilnika, ovdje su prekršeni mnogi zakoni prije svega  zakon o raspolaganju,  mi nemamo zakona o državnom  zemljištu, imamo na snazi zakon visokog predstavnika o zabrani raspolaganja zemljištem, državnim zemljištem, i onda imamo  pojavu da je neko kupio državno zemljište, imamo prenamjene zemljišta, imao planirane solare tamo gdje nije urađena prenamjena, ovdje  imam dopis  da vi nikada od Skupštine kantona niste ni zatražili, a morate zatražiti i dobiti od njih saglasnost za prenamjenu zemljišta, to ne možete vi donijeti. Ništa nije po zakonu ovdje
urađeno, vi ste prekršili, odnosno ovo Vijeće je prekršilo i ono prethodno Zakon o raspolaganju državnom imovinom, Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o poljoprivrednom zemljištu.
Zatim je u ime građana  Gubavice i Pijesci da iznesem ono što oni danas nisu mogli ovdje da kažu. „Mi smo neformalna grupa građana koja pokušava promijeniti nelegalni Prostorni plan Grada Mostara jer smatramo da su izmjene i dopune Prostornog plana Opštine Mostar iz 2012. i dva puta iz 2022. nezakonite i nanose trajanu štetu građanima Gubavice i Pijesci. Nismo ničiji predstavnici već podnosimo građansku inicijativu u skladu sa zakonom. Ova inicijativa se oslanja na dvije peticije naših sela, jedna sa 168 potpisa koju smo uputili preko povjerenika mjesne zajednice Buna u septembru 2023. godine gradonačelniku i Gradskom vijeću, na koju nažalost nikad nije odgovoreno, druga peticija je sa 218 potpisa koja je upućena u okviru nedavne rasprave o nacrtu dopuna Prostornog plana HNK-a. Mi smatramo da Grad Mostar nije imao zakonsko pravo u svojim prostorno-planskim dokumentima odrediti namjenu poljoprivrednog zemljišta prve i druge agro zone za gradnju solarnih vjetroelektrana. U prvoj i drugoj agro zoni nije dozvoljena gradnja, to je zemljište koje se samo može koristiti za poljoprivredu, agro treća zona je već nešto drugo, a u nas su solari ucrtani na ove dvije agro zone!? To nije u skladu sa odlukom Vlade HNK-a broj 01102178/12 od 9.10.2012. godine, u članu 2 ove odluke stoji da karta upotrebne vrijednosti zemljišta na području HNK-a će u skladu sa članom 48, stav 2, Zakona o poljoprivrednom zemljištu u F BiH biti osnov za utvrđivanje namjene zemljišta u planovima prostornog uređenja kantona, grada Mostara i opština u HNK-a. Ovo zemljište je prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu isključivo namijenjeno za poljoprivredu. Tvrdimo da se prema Zakonu o principima lokalne samouprave F BiH planski dokumenti nisu mogli izrađivati bez informisanja i aktivnog učešća građana naših naselja. Učešće javnosti u svakoj fazi izrade prostornih dokumenata je zagarantovano članom 7 Uredbe o jedinstvenoj metodologiji izrade prostornih dokumenata. To su naša zagarantovana prava koja nam Grad Mostar niti daje niti može oduzeti, mi zahtijevamo primjenu tih zakona i odluka. Zalažemo se za legalne solare i vjetroelektrane i nemamo apsolutno ništa protiv takve gradnje. Poštovani vijećnici, predsjedniče Gradskog vijeća, gradonačelniče Grada Mostara, vaša je osnovna dužnost zaštititi zakon i ispravljati eventualne nepravilnosti, uključujući i one koje se odnose na navedene nezakonske izmjene i dopune Prostornog plana Opštine Mostar. Kao što je poznato Grad Mostar nema vlastiti prostorni plan i još uvijek se primjenjuje Prostorni plan Opštine Mostar. Grad Mostar ne provodi Zakon o principima lokalne samouprave F BiH, gradonačelnik Gradskog vijeća, odnosno predsjednik Gradskog vijeća su dobili dopis Ministarstva pravosuđa uprave i lokalne samouprave broj 0304147/24 od 14. marta 2023. godine u kojem stoji da Grad Mostar mora primjenjivati Zakon o principima lokalne samouprave F BiH. Grad Mostar nije jedinica lokalne samouprave ako  ne provodi Zakon o principima lokalne samouprave. Samim tim Grad Mostar nema zakonski okvir za donošenje izmjena i dopuna prostornog plana niti za donošenje prostornog plana. Vijećnici, predsjednik Gradskog vijeća i gradonačelnik crpe svoj legitimitet iz zakona o lokalnoj samoupravi, ali isti taj zakon ne primjenjuju. Statut Grada Mostara mora biti usklađen sa navedenim zakonom te se mora uspostaviti mjesna samouprava, odnosno formirati mjesne zajednice kao pravna lica sa svojim organima i bankovnim računima. Gradski vijećnici nisu formalno predstavnici građana kako se uporno predstavljaju i pogrešno tumači već su samo izabrani vijećnici sa gradskih područja. Ovlasti u jednoj jedinici lokalne samouprave su podijeljene prema Zakonu o principima lokalne samouprave F BiH na gradsko vijeće, gradonačelnika i mjesnu samoupravu.“  
Ovo je bitno zato što su se donijele izmjene i dopune prostornog plana bez učešća mjesnih zajednica, zato je bitan zakon o lokalnoj samoupravi, koji mi ne primjenjujemo. Prema članu 25 zakona o lokalnoj samoupravi građani u mjesnoj zajednici putem organa mjesne zajednice zajedno odlučuju o poslovima značajnim za život i rad na području mjesne zajednice, uključujući i pokretanje učešća u javnoj raspravi prilikom pripreme i donošenja urbanističkih planova na tom području. Član 29. zakona također navodi da su se organi mjesnih zajednica obavezni konsultovati o pitanjima o kojima vijeće jedinice lokalne samouprave odlučuje 2/3-inskom većinom, kao i u postupku donošenja planova jedinice lokalne samouprave. Prostorno-planske dokumente može jedino izrađivati struka, nije uobičajeno da se odlukom na lokacijama za vjetroelektrane automatski dozvoljava gradnja solarnih elektrana. Ovo je nešto što je jako  zanimljivo, mi smo jednu odluku donijeli da na mjestima gdje su predviđene vjetroelektrane sada mogu biti solari i zamislite nikad više poslije toga nismo dobili nijedan
zahtjev za vjetroelektranom!? Institut „Hrvoje Požar“ je 2012. godine odredio lokacije za gradnju obnovljivih izvora na nivou grada Mostara, uključujući područja Gubavica i Pijesaka, gdje su planirana 2 solarna parka,  1 vjetroelektrana i 1 zajednička lokacija za vjetroelektranu i solarni park. Predviđeni obuhvat za ove elektrane u ovim naseljima bio je 9.000 duluma, znači za sva ova naselja je bio predviđeno 9.000 duluma. Iako je institut zaključio da je to previše solarnih elektrana za Mostar paradoksalno je da nisu naveli to dali je to previše za Gubavicu i Pijeske. U ovoj studiji institut je jasno naveo da se radi o poljoprivrednom zemljištu u skladu s namjenom zemljišta u važećem prostornom planu opštine Mostar, međutim grad Mostar se nije pridržavao lokacija koje je odredio institut već je jednostavno uzeo sve raspoloživo zemljište ovih naselja i prostornim planom su uzeli čak 60% zemljišta ovih naselja, što iznosi 12.000 duluma. Prostorne markice prelaze preko kompletnih naselja. Ovo je privatno  zemljište  većinom, evo gdje su prostorne markice, a gdje su kuće ljudi. Kada govorimo o privatnom zemljištu, ni tu se ne može prenamjena  vršiti bez saglasnosti veće  instance, bez obzira što je privatno zemljište. Prostorne markice prelaze preko kompletnih naselja, kuća, okućnica, oranica, sve je to napravljeno potpuno proizvoljno, laički, bez ikakvog planiranja u prostoru. Građani nisu imali nikakvu informaciju, a kamoli da su učestvovali u izradi prostornog plana u skladu sa zakonom. Situacija na terenu je daleko od onoga što je institut „Hrvoje Požar“ predvidio, umjesto mikro i makro lokacija koje je odredio institut, prostorni plan je rezultirao planiranje solarnih elektrana u centru sela, uz same kuće, pretvarajući imanja u enklave. Imamo ovdje da vidite samo gdje se kuće nalaze, ovo žuto sve je predviđeno za izgradnju solara, a pogledajte kuća okolo, ovo je jedno selo, dakle Elezovina, koje više neće postojati. Ovo nije prostorni plan već plan kompletnog uništenja 2 povratnička naselja, šuma bi se pokrčila, a plodni dio zemljišta bi se sklonio, što bi dovelo do uništenja vegetacije, ovo se ne može dozvoliti. Ukoliko se ovo ne zaustavi i ne ispravi odgovorna lica za ovakvo planiranje u prostoru moraju snositi krivičnu odgovornost, još uvijek pokušavamo postići dogovor s političkim predstavnicima i argumentovano ukazat na niz nezakonitosti jer ovakvo bezakonje samo stvara probleme i nered. Ukoliko ne bude napretka obratiti ćemo se sljedećoj instanci vlasti, a to je sudstvo, kako bi se preispitale političke odluke odgovornih pojedinaca, organa tijela izvršne vlasti, te donijelo ključnu odluku o tome može li se na ovaj način raditi i uznemiravati građane Gubavice i Pijesaka. „Naš opstanak je ozbiljno ugrožen, mi ne želimo biti pretvoreni u elektranu i raseljeni, borit ćemo se za opstanak naše zajednice.“ Prema dopisu ministarstva poljoprivrede od 19.02.2024. godine u kojem stoji prema članu 48 stav 1 i 2 Zakona o poljoprivrednom zemljištu F BiH promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe provodi se u skladu sa planovima prostornog uređenja i aktima određenim ovim zakonom, a namjena zemljišta u planovima prostornog plana utvrđuje vrijednost zemlje na području HNK-a, usvojena 2012. godine. Karta upotrebne vrijednosti zemljišta na području HNK-a usvojena je 2012. godine kojom se utvrđuju boniteti kategorije zemlje na području HNK-a, pa tako i za području mjesne zajednice Buna, u naseljima Gubavica i Pijesci. Prema važećoj karti upotrebne vrijednosti zemljišta HNK-a na području Gubavice i Pijesci zemljište se svrstava u poljoprivredno zemljište od prve do treće agro zone, kao i dijelovima sa zonskom šumom izgrađenog zemljišta. Grad Mostar se nije pridržavao navedene odluke Vlade HNK-a i uvrstio ih u svoj plan kao prvu i drugu agro zonu koja je po zakonu o poljoprivrednom zemljištu isključivo namijenjena za poljoprivrednu proizvodnju. Ministarstvo poljoprivrede nam je također odgovorilo da Grad Mostar prilikom izmjena i dopuna 2012. i 2022. nije ih konsultovao u vezi sa određenim izmjenama zemljišta prilikom izmjena prostornog plana. Ministarstvo poljoprivrede u navedenom dopisu posebno skreće pažnju na član 49, stav 3 i 4 Zakona o poljoprivrednom zemljištu F BiH kojim je propisano da skupština kantona daje saglasnost na planove prostornog uređenja za manje prostorne cjeline unutar kantona, a ti planovi prostornog uređenja ne mogu se provoditi ukoliko za njih nije pribavljena saglasnost skupštine kantona. U ovome dijelu možemo sumirati da je jasno da struka nije izradila prostorni plan, prostorne markice su preglomazne preko čitavih naselja i to nije planiranje u prostoru, što je direktno kršenje Zakona o prostornom uređenju i protivno Uredbi F BiH o jedinstvenoj metodologiji izrade prostornih dokumenata. Prekršen je član 7 ove uredbe o učešću javnosti u svakoj fazi izrade prostornih planova, nije primjenjivan Zakon o principima
lokalne samouprave F BiH i javne rasprave nisu održane. Ministarstvo građenja i prostornog uređenja nije dalo odobrenje na prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana iz 2012. i 2022.
godine. Skupština HNK-a nije dala saglasnost na navedene izmjene i dopune Prostornog plana Opštine Mostar. Važeći Prostorni plan Opštine Mostar, taj plan ne predviđa gradnju solarnih i vjetroelektrana. Kako je moguće da samo Grad Mostar tvrdi da ima važeći prostorni plan za građenje solarnih i vjetroelektrana, a da ovih obnovljivih izvora uopšte nema u kantonalnom i federalnom planu!? Ovo je jedan apsurd, znači da se nismo usklađivali sa kantonalnim  prostornim planom, mi smo donijeli prostorni plan i sad bi se kanton trebao usklađivati sa prostornim planom Grada Mostara!? Sve je znači mimo zakona. Planovi nižeg reda moraju biti usaglašeni sa planovima višeg reda da bi bili zakonski i važeći, iako grad Mostar ništa od nabrojanog nije ispunio Gradsko vijeće daje saglasnost, Vlada HNK-a dodjeljuje koncesije, gradske službe i ministarstva HNK-a izdaju dozvole i uveliko se krče šume i trajno uništava poljoprivredno zemljište i grade potpuno nelegalne solarne i vjetro elektrane. Grad Mostar mora izraditi nove izmjene prostornog plana koje trebaju biti usklađene sa smjernicama izrade prostornih dokumenata na kantonalnom nivou. Tako u Nacrtu dopuna prostornog plana HNK-a u tački 3 između ostalog stoji: uvažavajući činjenicu kako je za potrebe pripreme zemljišta za izgradnju sunčanih elektrana potrebno ukloniti površinski sloj, za slučaj šumskog područja to znači trajno smanjenje drvne mase i korisnih funkcija šume na štetu prirode, pa i zajednice društva. U slučaju korištenja poljoprivrednog zemljišta za izgradnju sunčanih elektrana to bi tražilo njegovu prenamjenu, značilo bi degradiranje poljoprivrednog zemljišta i u najmanju ruku ograničavanje njegovog korištenja. U slučaju pojave eventualne incidentne ekološke situacije moglo bi doći do trajnog onečišćenja tla. Na sličan su način potencijalno ugrožene i vode kao primarni resurs vodnog gospodarstva, gdje zaštitne zone izvorišta i drugih vrsta vode nisu bile predmet analize potencijalnih lokacija za plasiranje fotonaponskih postrojenja. Smatramo da je Grad Mostar bio dužan slijediti ovakve smjernice navedene u tački 3 Nacrta dopuna prostornog plana HNK-a i mišljenja smo da grad Mostar treba uskladiti svoje izmjene i dopune Prostornog plana Opštine Mostar kako je određeno tačkom 3 u Nacrtu dopuna Prostornog plana HNK-a. Tokom javne rasprave o Nacrtu dopuna Prostornog plana HNK-a nosilac izrade prostornog plana u svom uvodnom izlaganju je jasno podcrtao da se prilikom gradnje solarnih i vjetroelektrana ne može raspolagati državnim zemljištem i koristiti prva i druga agro zona za gradnju fotonaponske elektrane. Na kraju se može izvući jedan zaključak, jedino se nesmetane solarne i vjetroelektrane mogu graditi na privatnom zemljištu treće agro zone jer je na snazi zakon visokog predstavnika o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Ukoliko takvo pogodno zemljište treće agro zone postoji u našim naseljima zakonski je moguće graditi fotonaponske elektrane u našim naseljima, ali tek nakon provedene javne rasprave, gdje bi se razmotrili stavovi i mišljenja mještana u skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave F BiH. Pošto bi se moralo voditi računa o granicama naseljenih mjesta i da se ne bi ugrožavala životna sredina mještana i narušavao biodiverzitet tek treća agro zona koja čini zemljište 7. i 8. bonitetne kategorije bezuslovno rečeno može se promatrati kao prirodno građevinsko zemljište. Trajna prenamjena šumskog poljoprivrednog prve i druge agro zone u tolikom obimu je potencijalno nezakonita. Prema studiji „Hrvoja Požara za proizvodnji 1 MW energije solarnim panelima potrebno je oko 30 duluma zemljišta. Obzirom na činjenicu da je već dato nekoliko hiljada hektara zemljišta za gradnju solarnih panela u gradu Mostaru, ako to nije treća agro zona, to bi praktički značilo trajno uništavanje poljoprivrednog zemljišta i krčenje šuma. U tolikom obimu zakon jednostavno takvo nešto ne dozvoljava bez proglašavanja javnog interesa. Zaključak: poštovani vijećnici, predsjedniče Gradskog vijeća, zamjenici, gradonačelniče Grada Mostara, pozivamo vas da na lokalitetu naselja Gubavica i Pijesci, mjesna zajednica Buna, učinite sljedeće: pod jedan, da se obrišu prostorne markice planirane za elektronska postrojenja unutar prve i druge agro zone, kao i prostorne markice sa šumskog zemljišta bez obzira na vlasništvo na lokalitetu Gubavica i Pijesci, da se u skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave F BiH uspostavi mjesna samouprava u Gradu Mostaru i da se tako na zakonit način uključe građani u lokalnim zajednicama u planiranje i izradu planskih dokumenata kroz javne rasprave u 43 mjesne zajednice Grada Mostara. To je vezano za Gubavic
Što se tiče Sjevera, odnosno od koga smo dobili ove potpise da su građani saglasni sa izgradnjom, a radi se o 120 potpisa,  samo da vam pokažem šta je to, šta su ljudi potpisali, a za
što su se iskoristili ti potpisi. Građani su potpisali svjesno za izradu, mislim da se radilo o 8 MW, „Pozitronu“ su dali saglasnost istina njih 120 i nešto za izgradnju na tom jednom dijelu za 8 MW solarne energije, gdje je on njima obećao da će im dovesti i sprovesti vodu i oni su dali za to saglasnost, nisu dali za gradnju ostalih solarnih pogona na njihovom području, a ti njihovi potpisi se evo i u našem dopisu spominju da su oni saglasni sa gradnjom. Dakle, oni nisu saglasni sa gradnjom, oni su bili saglasni samo sa tih 8 dakle MW „Pozitronu“ koji je „Pozitron“ tražio od njih.

Zatim je izlaganje o tački Dnevnog reda nastavio vijećnik Alis Čolaković s naglaskom na lokalitet Gubavica i Pijesci.

ALIS ČOLAKOVIĆ:
Adela je pročitala dio koji se odnosio na Gubavicu i Pijeske, ja samo da se nadovežem. Znači fokus koji oni stavljaju je nezakonitost u smislu zakona o lokalnoj samoupravi, saglasnosti kantonalne skupštine i ovoga zakona o zabrani raspolaganja državnim zemljištem u smislu pretvaranja poljoprivrednog šumskog u zemljište za gradnju solarnih elektrana. S obzirom da imamo, to je ovako poprilično težak narativ da smo nešto nezakonito donosili i ja bih stvarno zamolio struku prije svega da da konačan odgovor na ovaj narativ mještana jer mještani misle da je tako, ima svak pravo da misli bilo što, oni su u dijelu onoga što su dostavili od materijala to i potkrijepili dokumentima, činjenicama i mislim da imaju isto tako pravo, da je naša obaveza da im dostavimo nekakav argumenat da to je urađeno zakonito i da ono što su ljudi isticali kao problem da mi kao ti koji smo glasali za prostorni plan i 2012. i ove 2022. argumentovano branimo da to je zakonito jer ovako poprilično težak je narativ u prostoru da je aktuelni prostorni plan nezakonit. Sama tematska sjednica treba donijeti nekakve zaključke po kojima bi obavezali i pojedine stručne službe, pa i Zavod prostornog planiranja, da se na neki način odgovori na ovaj silni materijal koji smo mi dobili od predstavnika ove neformalne grupe građana, a ne ono da tematska sjednica se okonča da ništa nismo zaključili. Ono što mogu konkretno reći za Gubavicu i Pijeske jeste, da nije poštovan zakon o upravnom postupku za sve urbanističke koje su gore davane. Znači gore su davane 4 urbanističke, za sve te 4 urbanističke  vlasnici susjednih parcela nisu bili pozivani niti ih se uključivalo u postupak. Kao dokaz tome imamo da je neki dan za „Evropu solar“ čak i poništeno svih 12 urbanističkih iz razloga što stranke nisu bile uključene i mislim apsurdno je da same službe gradske nisu tu zakonsku obavezu izvršile i ovako samo još dodatno stvaraju u prostoru nekakav problem i da ljudi s pravom negoduju. I kad se tiče i okolinskih dozvola, pa po Zakonu o okolišu HNK-a obaveza je bila da se građani, odnosno mještani, javnost uključi i prilikom izdavanja istih. Evo za ove konkretno 4, to je bio „Rover“, „Evropa solar“, „Proton“, pa i „Sivrić“, nigdje nije bilo obavještenje za građane da učestvuju u tom izdavanju okolinske dozvole, a trebali su, i to je mislim jedna anomalija. Evo što se tiče, sad ćemo konkretizirati obuhvat Gubavice i Pijesaka,  po prostornom planu,  prvo površina ove katastarske opštine je negdje oko 20.000 duluma, po prostornom planu ovom današnjem 12.000 duluma je predviđeno za solar, odnosno vjetar, mislim 60% površine ovih katastarskih opština predložiti za izgradnju tih izvora je potpuni nonsens niti ima smisla za tim. Ranije sam rekao da na tom dijelu može nekih 90-tak MW, u površini to je nekih 1.300 duluma, znači ukupno 11% onoga od te cijele površine,  mislim da li je zrelo da razmišljamo, imamo prostornu osnovu koja se radi, novi prostorni plan moramo raditi, znači ovo su neki argumenti da pokažemo da nema smisla tolike površine u prostoru zauzimat. Što ćemo mi zauzimati 60% Pijesaka i Gubavice kad samo nekih 10-tak posto, odnosno nekih hajmo reći 1.300 duluma ima smisla jer ostalo je besmisleno. Treba se dogovoriti gdje je tih 1.300 duluma, poštujući  kriterije koje mi moramo definirati, dali je to udaljenost od kuća, dali su to boniteti zemljišta, to su kriteriji koje bi trebali zajednički definirati u sinergiji sa ovim udruženjima građana, a ne da su nam oni nekakvi neprijatelji, nego zajednički to definirati i onda naći tu površinu od 1.300 koja je prihvatljiva za sve strane. Dali nama treba izgradnja obnovljivih izvora u  Mostaru, treba, jer to su prije svega naše neke obaveze prema evropskim direktivama u pogledu emisije CO2, a i nekih mogućih prihoda grada, ali istovremeno moramo uključiti i građane. Znači da produkt današnje sjednice treba bit zaključak da napravimo sinergiju između ove dvije strane.

Poslije Alisa Čolakovića vjećnik Damir Šunjić je pročitao dopis koji su dostavili mještani Planinice.

DAMIR ŠUNJIĆ:
Ja ću vam danas pročitat dopis koji su mi dostavili mještani Planinice. „Poštovani gradonačelniče, predsjedniče Gradskog vijeća, poštovani vijećnici. Mještani vlasnici nekretnina na Planinici našli su se u identičnoj situaciji kao i ljudi iz drugih naselja. Bez konzultacija i nama poznatih detalja javne rasprave promijenjen je prostorni plan. U listopadu prošle godine dobili smo informaciju da je na našoj Planinici zamišljeno postavljeno desetina solarnih panela, kojima bi se ovaj pitomi, ali strateški važni prostor, što je posebno bilo važno u zadnjem ratu, bio doslovno potpuno uništen. Dodijeljenim parcelama za solarne elektrane bi se doslovno posve onemogućio pristup našem imanjima, presječene ceste i onemogućen pristup odašiljačima BHRT-a, Mtela i BHanse. Brzo smo se organizirali i na sastanku dobili plebisticarnu  potporu mještana i vlasnika zemlje na Planinici za poteze da se ovaj prijepor riješi, održali smo više desetaka sastanaka od županijskih ministarstava, gradske uprave, vijećnika i političkih stranaka. U međuvremenu smo se uključili u projekt koji se odvija pod kišobranom CCI-a, a čiji je cilj bio spriječiti nezakonite i štetne poteze. Moramo priznat da smo na kraju ipak postigli zadovoljavajuće rješenje, najvažnije je za nas bio dogovor koji smo postigli s mostarskim gradonačelnikom Marijom Kordićem i investitorom „Energo Mi“. Gradonačelnik Kordić je otvoreno poručio kako se neće graditi nijedna od fotonaponskih elektrana koje ugrožavaju naše interese i tako je na kraju sve bilo, zbog čega zahvaljujemo gosp. Kordiću. Uspjeli smo s Planinice skinuti čak 12 polja za solarne elektrane. Investitor čiji objekti ne ugrožavaju naše interese  obećao je ispuniti naše prijedloge. Naš je zahtjev da se napravi izmjena Prostornog plana Grada Mostara te da se sporne lokacije zauvijek izbrišu, kako se ubuduće ne bi ponovno morala voditi gerilska akcija prema drugim zahtjevima. Isti se stav odnosi i prema svim drugim projektima, bilo da su u pitanju energetske ili komunikacijske naravi, koji se naravno planiraju raditi. Mi smo oštro protiv i spremni smo ponovno se suprotstavit ukoliko se pokuša narušiti Planinica, interes njenih mještana i vlasnika imovine.“
Uz ovo ću  priložiti i kartu koju su oni dostavljali, od planiranih elektrana i one elektrane koje su neprihvatljive, a ove za koje su postigli dogovor sa investitorom su zaokružene, tako da imate to kod sebe.

Zatim je vjećnik Silvio Bubalo iznio mišljenje stanovnika naselja gdje gdje su prostornim planom odnosno njegovim izmjenama i dopunama predviđenje solarna  postrojenja s posebnim naglaskom na lokalitet Međina.

SILVIO BUBALO:
Ja ću pričati o Međinama, zašto, zato što sam ja na prošloj sjednici već pričao o tome, odnosno taj lokalitet gore Polog-Međine-Mikuljača, tada sam se dotakao i Planinice,  drago mi je da se na Planinici po riječima kolege Šunjića riješilo, to je dobro. S obzirom da se točka zove analiza utjecaja na životnu sredinu, da ne čitam cijelo ime, ja ću krenut sa dvije stvari koje trebamo analizirati vezano za Međine. Znači po ovoj studiji „Hrvoje Požar“, lokacija SE6 Polog Donji, istok Međine, eliminisana je iz daljnje analize ocjenjivanja zbog konfiguracije terena, odnosno smještaja na nagetom terenu u smjeru jug-jugozapad. Točno nam ljudi rekli tu ne smijete radit, mi točno tu radili, znači to je kršenje jedine važeće tadašnje analize koja je bila, odnosno studije „Hrvoje Požar“. Tu smo je odmah u startu prekršili. Gdje smo drugi put prekršili što se tiče Međina ovu „Hrvoje Požar“, izgradnjom solara na području Međina, odnosno Mikuljače ušlo se u strogo zaštićeno vodozaštitno područje izvorišta rijeke Radoblje. To je voda za piće svih nas i točno ćemo svi osjetiti posljedice izgradnje solara gore. Kao prvo, studija točno navodi solari na ravno, vjetroeletkrane mogu i na brdo. Šta smo mi uradili, stavili solare direkt na brdo, izlazite li vi iz grada, dolazite li u grad, pa napravili smo ruglo i nakaradu. Ulazim u grad južna strana ugledam Rašku Goru muka mi dođe, muka mi u stomaku kad vidim kako je razvaljeno brdo i nageto prema dole. Bit će tu posljedica vidjeli smo neki dan urušavanje u Bijeloj. Međine, ulaziš ovamo od Širokog ili Čitluka, Međine-Miljkovići, katastrofa prvo za vidit, pa
ima razlog što su ljudi napisali da idemo dole solare, a mi ih nakrivimo i šta nam se desi, desi nam se poplava u Međinama. U Međinama točno navedeno radi toga, toga, toga i toga desit će se to i to, desi se, šta ćemo sad, šta ćemo sad, ko će odgovarat!? Studija „Hrvoje Požar“ točno definira 7 makro lokacija za solare i kaže u daljnjem tekstu, „što predstavlja relativno mnogo lokacija u odnosu na ukupno područje Grada Mostara“, znači 7 je puno. Mi 2022. radimo izmjene  i dopune ove za energetske objekte, mi dodamo 20, bez studije da naglasim jer je studija rekla ne, a mi smo izmijenili bez studije!? Ja pretpostavljam, ne znam, da je vjerojatno neđe sad u izradi neka studija koja će pokriti ovo što je urađeno, jeli izašla, „Ipsa“ jeli, ma ja normala, nisam ni očekivao bolje. Što se tiče Međina, opet se vraćam, tražio sam putem e-maila da mi se dostave potpisi od svih područja, ovih svih mjesnih zajednica koliko ih je bilo, evo ih, ima ko hoće može dobit. Što se tiče potpisa koji se spominju za solare na Međinama, znači ljudi su rekli slobodno reci imenom i prezimenom kako je skupljano, ko je skupljao, na koji način i zašto. E ovako što se tiče Međina, kaže ovamo 112 za, pa se pojavljuje 98 protiv, to je 210 kad ja saberem a sve skupa živi 113 ljudi gore. Živi i ima ljudi da se razumijemo koji su prvi susjedi, zakon o upravnom postupku kaže prvi susjed, možeš imat gore zemlju, možeš imat zemlju, ne moraš živit tu, ali je tvoja zemlja, znači mogu potpisati ljudi koji trenutno nisu fizički gore, fizički da žive ali mogu potpisat jer je njihova zemlja. E gledajte o čemu se radi, ovako kažu svi ti potpisi prvi koji su dati tih 112 dati su za „Pozitron“ jačine 8,9 MW koja nikom nije smetala, udaljena daleko od naselja na ravnom terenu. Za ovo je tim gore građanima, mještanima, obećana izgradnja vodoopskrbnog sustava koja nikad nije urađena. Znači ljudi su u tome dijelu kada je bilo prevareni. Svi potpisi sljedeći 55 kojih je bilo za gore ovih solarnih manjih elektrana, su poslije kopirani, nakon čega-nakon što su ljudi povukli svoje potpise. Imate na tim potpisima fizički točno Armin Dubljević, da ne nabrajam dalje, prekrižio svoje ime, ne daje suglasnost jer je rečeno da im se pravi voda, a ne solara. Zvalo se ljude, „e radimo vodu, treba nam potpis, možeš li potpisat“, ljudi potpisivali, posije ispalo za solare. Svi ti potpisi su poslije korišteni za sve ostale solarne elektrane na području Međina, iako ih ljudi nisu potpisali, to je lako utvrdivo, kopirani i ubačeni u predmete ostalih i oni kažu stoje iza ovoga i žele da se uključe istražni organi, da se utvrdi ko je njihove potpise ubacivao poslije za sljedeće solarne elektrane. Oni su potpisivali za „Pozitron“ i kažu „jesmo potpisali, bili smo prevareni, nama je obećano da je to za vodu“, ali za ostalu nijednu nema nijedan potpis. Vođen tim i raspravom na kolegiju otišao sam na Međine, nije mi bilo teško, otišao sam u Međine i krenuo u skupljanje potpisa. Oni su ovdje rekli 98, ja imam 100, još dvojica su došla novih potpisa koji kažu da su protiv toga. Original mi je gore, kopija je ovdje, ko god hoće dobit će, nije nikakav problem. Znači priča da su ljudi za to da to podržavaju, nije točna, samo se 3 čovjeka bune nije točno, u svakoj od ovih mjesnih zajednica koje smo naveli je preko 100 ljudi, nisu to 3 čovjeka, da se razumijemo ima i njihove krivice što su naivno vjerovali da će im se voda radit, nemojte mislit da nekoga opravdavam, slušali ste Bevandu, evo svi ovi sad koji slušaju Bevandu slušajte, zakon o upravnom postupku prvi susjed mora bit, mora dat suglasnost da bi ti nešto radio, pokrećite upravne sporove svi koji radite to.
Dvije stvari koje smo prekršili, meni je najlakše bilo Međine prezentirat ovdje, zašto, zato što je gore jasno prekršeno sve što je u studiji, a mi smo usvojili izmjene bez nove studije. Dakle, gore je lokacija SE6 Polog Donji, istok Međine, eliminisana u studiji, a dato im da rade, prekršeno. Druga stvar, strogo zaštićeno vodoopskrbno područje, odnosno Radobolja, sve ono što ćemo mi pit, što se gore desi svima će nama doći i našoj djeci, prekršeno jer je dozvoljeno u tome. Mogu oni sljedećom studijom smanjivat vodozaštitno područje, pretpostavljam da će to radit, ali u trenutku 2022. kad smo mi dali to je bilo vodozaštitno područje.

U raspravi po ovoj tački Dnevnog reda učestvovali su Mirza Drežnjak, Marko Novak, Slaven Bevanda, Adela Gosto, Silvio Bubalo, Sanel Žuljević, Slavko Zovko, Boška Ćavar, Adem Macić, Antonio Zelenika, Ibrahim Husnić, Irma Baralija, Tomislav Primorac, Damir Šunjić. Predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić i gradonačelnik Mario Kordić

Nakon rasprave predsjednik Gradskog vijeća  predložio je pauzu od 15 minuta da se predsjednici klubovi zajedno sa savjetnicom Gradonačelnika Radmilom Komadinom konsultuju oko zaključaka po pitanju obnovljivih izvora energije

Poslije pauze ispred većine klubova političkih partija Zaključke je pročitao predsjednik Kluba Koalicije za Mostar, Mirza Drežnjak.

MIRZA DREŽNJAK:
Pročitat ću neke od tih zaključaka koje smo uspjeli usaglasiti sa većinom klubova političkih partija.
Prvi zaključak je, prilikom izrade prostorne osnove, odnosno prostorne osnove koja je već u poodmakloj fazi izrade, odnosno Prostornog plana za period 2021.-2031., stručne službe trebaju definisati konkretne kriterije koji se tiču obuhvata predviđenih za obnovljive izvore električne energije, a koji se odnose na udaljenost obuhvata od naselja, puteva, vodozahvata, susjednih parcela, kao i opšteg zahtjeva da se obnovljivi izvori primarno planiraju na zemljištima lošijeg boniteta. Ove službe će također obaviti i konsultacije sa svim zainteresiranim stranama u postupku donošenja, odnosno pripreme ovog prostornog plana.
Drugi zaključak je, da će se izraditi studija koja će analizirati uticaj fotonaponskih elektrana na životnu sredinu i stanovništvo, koja će se bazirati na principima objektivnosti struke i definisati kriterije za određivanje obuhvata u određenom prostoru, a koju će izraditi stručna ustanova i prezentirati ovom Vijeću.
Treći zaključak je, potrebno je da nadležni odjel Grada Mostara pripremi odluku za Gradsko vijeća koja će definisati posebnu naknadu koja će se ubirati po osnovu korištenja fotonaponskih solarnih elektrana, a koja će se koristiti naravno za infrastrukturne objekte u Gradu Mostaru u obuhvatu elektrana.

Predsjednik Gradskog vijeća dao je Zaključke na usvajanje.
Sa 22 glasa „Za“, „Protiv“ nema i 10 „Suzdržanih“, predsjednik Vijeća je konstatovao da su Zaključci dobili potrebnu većinu.

Vijećnica Boška Ćavar predložila je sljedeći Zaključak

BOŠKA ĆAVAR:
Zatražiti izvještaj i izjašnjenje urbanističkog inspektora o zakonitosti procedura izrade izmjena i dopuna prostornog plana, to je pod 1. Pod 2, zatražiti od poljoprivrednog inspektora da se izjasni da li je zakonito prenamijenjeno poljoprivredno zemljište u građevinsko zemljište za solare. Pod broj 3. zatražiti od inspektora zaštite okoline vezano za šumsko zemljište, zaštitu tla od erozije i zaštite pojasa od erozije. Zatražiti od vodoprivrednog inspektora mišljenje vezano za utjecaje na zaštitu voda.

Predsjednik Gradskog vijeća dao je Zaključke na usvajanje.
Sa 9 glasova „Za“, „Protiv“ nema i 23 „Suzdržana“, predsjednik Vijeća je konstatovao da Zaključci nisu dobili potrebnu većinu.

Sanel Žuljević je predložio sljedeći Zaključak

SANEL ŽULJEVIĆ:
Ja imam zaključak koji su nam dostavili ljudi zbog kojih se ova sjednica održava, kolegica Adela je pokušala to pročitat na kolegiju, ali joj nisu dozvolili, pa ću ga ja sad pročitat i dati na glasanje. Član 1, zadužuje se nosilac izrade prostorno-planske dokumentacije Grada Mostara da pristupi izradi izmjenama i dopunama Prostornog plana Opštine Mostar vezano za elektroenergetske objekte, da se prilikom izrade izmjena i dopuna prostornog plana postupi u skladu sa zahtjevima navedenih u članu 2 ovog zaključka. Navedeni zahtjevi uključuju: da se za područje mjesne zajednice Miljkovići, koju čine naselja Miljkovići i Kozice, izbrišu sva područja markice planirana za elektroenergetska postrojenja, da se obrišu područja markice planirana za elektroenergetska postrojenja unutar I. i II. agro zone, kao i prostorne markice sa šumskog zemljišta bez obzira na vlasništvo na lokalitetu Gubavica i Pijeska, da se u skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave uspostavi mjesna samouprava u Gradu Mostaru i da se tako na zakonit način uključe građani lokalnih zajednica u planiranje i izradu planskih dokumenata kroz javne rasprave u 43 mjesne zajednice Grada Mostara, da se za područje mjesne zajednice Prigrađani izbrišu sva područja markice planirana za elektroenergetska postrojenja koja se nalaze na državnom zemljištu, da se za markice koje se nalaze na privatnom zemljištu pribavi saglasnost svih vlasnika susjednih parcela za izradu istih.
I na lokalitetu Međina, da se za područje mjesne zajednice Polog, naselje Međina, izbrišu sva područja markice planirana za elektroenergetska postrojenja iznad naselja Međine.
Zaključkom se obvezuju vijećnici da će donijeti odluku o izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Mostara u najkraćem mogućem roku, a ne duže od mandata ovog saziva gradskog vijeća.  

Predsjednik Gradskog vijeća dao je Zaključak na usvajanje.
Sa 8 glasova „Za“, 1 „Protiv“  i 22 „Suzdržana“, predsjednik Vijeća je konstatovao da Zaključak nije dobio potrebnu većinu.

Nakon ovoga završena je 41. redovna – tematska, sjednica Gradskog vijeća Grada Mostara.


ZAPISNIČAR                        PREDSJEDNIK   
Marija Soldo                      Salem Marić