Dnevni red

BOSNA I  HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE  I  HERCEGOVINE
HERCEGOVAČKO  NERETVANSKI  KANTON
GRAD MOSTAR
GRADSKO VIJEĆE

Broj: 01-04-218/22
Mostar, 04.05.2022. godine
                                                          Izvod iz  Zapisnika
sa 20. redovne sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara održane dana 13.04.2022. godine u Gradskoj vijećnici  Grada Mostara u
                                                             10,00 sati
Predsjednik Gradskog vijeća gosp. Salem Marić je  pozdravio sve prisutne i pozvao sekretara Gradskog vijeća gđu. Mariju Soldo da izvrši prozivku vijećnika.
Nakon prozivke konstatovano je da je na sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara  prisutno 33 vijećnika, jedan vijećnik će se naknadno pridružiti.
Predsjednik je konstatovao  da postoji kvorum za rad današnje sjednice i pročitao je:
                                                                      
                                                                Dnevni red
1.  Vijećnička pitanja (članak 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara)
2.  ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „ŠIRI
     KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“
3.  ODLUKA o  donošenju PROGRAMA uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i
      dopune Regulacionog plana  „ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I
      AUTOBUSNOG TERMINALA“
4.   ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „RODOČ
      III“  
5.   PROGRAM uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i dopune Regulacionog plana
     „RODOČ III“
6.  ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program uređenja    
      „ZGONI II“)
7.   ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program uređenja
      „CENTAR  II“
8.   ODLUKA  o  pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za
      „STAMBENO POSLOVNU ZONU GNOJNICE“
9.   ODLUKA o pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za „KOČINE“
10. ODLUKA o davanju dodatnih ovlaštenja Komisiji za stručnu ocjenu
11. ODLUKA o davanju prethodne saglasnosti na kreditno zaduženje kod Razvojne banke
      Vijeća Evrope  (CEB)
12. ODLUKA o donošenju i provođenju Programa zauzimanja javnih površina na području
      Grada Mostara
13. ODLUKA o donošenju i provođenju Programa razmještaja kioska na području Grada
      Mostara
14. ODLUKA o donošenju i provođenju Programa razmještaja reklamnih panoa i displeja na
      području Grada Mostara
15. ODLUKA o donošenju i provođenju Programa razmještaja urbanog mobilijara na
      području Grada Mostara

Predsjednik je otvorio raspravu po Dnevnom redu.
U raspravi   učestvovali: Gradonačelnik, Arman Zalihić,Silvio Bubalo, Predsjednik, Damir Šunjić, Marija Soldo, Vesna Šunjić, Vlatko Marinović, Slaven Bevanda, Irma Baralija, Adela Gosto
Gradonačelnik
Je predložio da se  u Dnevnom redu Odluke od 12 do 15 se prebacuju u nacrt Odluka.
Predsjednik
Je  predložio dopunu Dnevnog reda:
Tačkom - Odluka o imenovanju Komisije za provedbu postupka dodjele gradskog građevinskog zemljišta putem javnog konkursa.
Otvorio je raspravu po Dnevnom redu
U raspravi   učestvovali: Arman Zalihić, Silvio Bubalo, Predsjednik, Damir Šunjić, Marija Soldo, Vesna Šunjić, Vlatko Marinović, Slaven Bevanda, Irma Baralija, Adela Gosto
Arman Zalihić
je predložio da se na  na Dnevni red 20. sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara uvrsti:
-  tačku 9, Zaključak o izradi Prijedloga Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana Centar I, to je ovaj Regulacioni plan koji obuhvaća veći dio Centralne zone,
Silvio Bubalo
Ispred Kluba vijećnika HRS-a za Dnevni red tražimo da se skinu tačke 2, 3, 4, 5, 11, 12, 13, 14 i 15. Obrazloženje- član 87, stav 1 Poslovnika o radu kaže, da se dostavljaju materijali za sjednicu skupa s prijedlogom Dnevnog reda i materijalima po pojedinim tačkama Dnevnog reda. Za sve ove nabrojane tačke nismo dobili materijale u skladu s Poslovnikom.
Predsjednik
Prvo ćemo se izjasniti o prijedlogu dopuna Dnevnog reda. Znači bila su dva prijedloga za dopunu Dnevnog reda.
Prvi prijedlog ( od Predsjednika)
-Odluka o imenovanju Komisije za provođenje postupka dodjele gradskog građevinskog zemljišta putem javnog konkursa.
Glasanje: 24”Za” , 5 “Protiv” 2  “Suzdržana”
Prijedlog za dopunu Dnevnog reda je usvojen.

Drugi prijedlog je bio prijedlog vijećnika Zalihića i Kluba SDP-a,
- tačka 9, Zaključak o izradi Prijedloga Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana Centar (to je o Regulacioni plan koji obuhvaća veći dio Centralne zone)
Zaključak glasi:
Član 1, Obavezuje se Odjel za urbanizam i građenje Grada Mostara da u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zaključka dostavi Gradskom vijeću Grada Mostara prijedlog Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana Centar I.
Član 2, Prijedlog Odluke iz člana 1 ovog Zaključka treba predvidjeti raspisivanje međunarodnog javnog poziva za arhitektonsko-urbanističko rješenje Regulacijskog plana Centar I.
Član 3, Prijedlog Odluke iz člana 1 ovog Zaključka treba predvidjeti stavljanje van snage Odluku o pristupanju izradi Regulacijskog plana i Program uređenja u obuhvatu ulica Kneza Domagoja, Hrvatskih branitelja, Bulevar Narodne revolucije iza stambenog objekata „Mukoša“, do Ulice Adema Buća, granicom obuhvata Regulacijskog plana historijskog gradskog područja Grada Mostara, desnom obalom rijeke Neretve do Ulice kardinala Stepinca, Službeni glasnik Grada Mostara 15/2010.
Član 4, Prijedlog Odluke iz člana 1 ovog Zaključka treba predvidjeti zabranu gradnje u obuhvatu Regulacijskog plana Centar I do njegovog usvajanja.
Član 5, Zaključak stupa na snagu danom objavljivanja u „Službenom glasniku Grada Mostara“.
Glasanje: 18”Za” , nema “Protiv”  13“Suzdržanih”
Prijedlog  za dopunu Dnevnog reda nije usvojen.

Treći prijedlog je bio Kluba HRS-a da se skinu tačke 2, 3, 4, 5, 11, 12, 13, 14, 15.
Glasanje: 9 ”Za”, 3 “Protiv”  17 “Suzdržanih”
Prijedlog  za dopunu Dnevnog reda nije usvojen.

Predsjednik je dao konačan Dnevni red na usvajanje sa prihvaćenim prijedlozima za izmjene i dopune:
-Prijedlog Gradonačelnika za izmjene-da se Odluke od 12 do 15  prebacuju u nacrt Odluka  i -Prijedlog Predsjednika Vijeća za dopunu - Odluka o imenovanju Komisije za provođenje postupka dodjele gradskog građevinskog zemljišta putem javnog konkursa.
Glasanje: 24”Za” , 8 “Protiv”  1“Suzdržan”
Izmjenjeni Dnevni red je usvojen.
Usvojeni Dnevni red:

1.  Vijećnička pitanja (član 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara)
2.  ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „ŠIRI
     KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“
3.  ODLUKA o  donošenju PROGRAMA uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i
     dopune Regulacionog plana  „ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG
     I AUTOBUSNOG TERMINALA“
4.  ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plan „RODOČ
      III“  )
5.  PROGRAM uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i dopune Regulacionog
     plana „RODOČ III“
6.  ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program
     uređenja „ZGONI II“
7.  ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program
     uređenja „CENTAR  II“
8.  ODLUKA  o  pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za
    „STAMBENO POSLOVNU ZONU GNOJNICE“
9.  ODLUKA o pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za
     „KOČINE“
10. ODLUKA o davanju dodatnih ovlaštenja Komisiji za stručnu ocjenu
11. ODLUKA o davanju prethodne saglasnosti na kreditno zaduženje kod Razvojne
       banke Vijeća Evrope  (CEB)
12. NACRT ODLUKE o donošenju i provođenju Programa zauzimanja javnih površina
      na području Grada Mostara
13. NACRT ODLUKE o donošenju i provođenju Programa razmještaja kioska na
      području Grada Mostara
14. NACRT ODLUKE o donošenju i provođenju Programa razmještaja reklamnih
      panoa i displeja na području Grada Mostara
15. NACRT ODLUKE o donošenju i provođenju Programa razmještaja urbanog
      mobilijara na području Grada Mostara
16. Odluka o imenovanju Komisije za provođenje postupka dodjele gradskog
      građevinskog zemljišta putem javnog konkursa

Nakon toga prešlo se na rad po tačkama Dnevnog reda

Incijative

Ad.1) Vijećnička pitanja (član 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara)

Na današnjoj sjednici je dogovoreno da se ne postavljaju vijećnićka pitanja.

Zapisnik

Ad.2.) ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana
„ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“
Izvjestilac Mario Kordić, Gradonačelnik Grada Mostara
Dijelom  sam poslušao ovu raspravu i  uz dužno poštovanje i vaše znanje ni ja osobno ne mogu za tri dana, možda ni za 30 dana do kraja sve grafičke priloge pogledati i da mi bude sve jasno. Naime, radi se o jednoj vrlo kompleksnoj materiji i o struci. Tako da ona priča jesmo li dobili materijal dan ranije ili dan kasnije, naravno poštujući Poslovnik, neću ulazit sad u tu priču, međutim evo upravo iz tog razloga bih zamolio direktora Zavoda da nam prezentira ovo i mislim da je  jučerašnji način, koji vjerojatno isto ne postoji u Poslovniku da direktor Zavoda dođe pa da detaljno objašnjava Planove, to pokazuje samo dobru volju, odnosno način na koji mi radimo i koliko nam je bitna transparentnost, da smo pozvali sve zainteresovane vijećnike da dođu i da daju svoje prijedloge, da malo razumiju materiju.
Salem Bubalo Direktor Zavoda za prostorno uređenje
Danas  imamo prijedlog  Regulacionog plana, jednog, drugog i trećeg i svih ovih programa koji su uvršteni danas u  sjednicu za usvajanje.
Kad se radi o Željezničkoj stanici, mi smo zajedno sa nosiocem pripreme uradili kompletan ovaj Regulacioni plan u izmjenama, prvo ispoštovali plan višeg reda, Prostorni plan, gdje se uklapa ovaj dokument u Prostorni plan. Drugo, uzeli smo sve parametre postojećeg stanja i pokazali da tamo nema nekih velikih odstupanja od Plana koji je već bio na snazi. Bilo je određenih potreba za intervencijama, sve smo uvažili projektne zadatke koji su ovdje postavljeni i dali smo koncept ovoga Regulacionog plana vama sada u prijedlogu koji je prošao kroz fazu nacrta i javne rasprave i smijem kazati da na ovome Planu nije bilo nekih značajnijih primjedbi u toku javne rasprave koje smo mi i pokušali otkloniti i ugraditi.    
U raspravi   učestvovali:Damir Šunjić, ing. Mirza Šahović, Zavod za prostorno planiranje Predsjednik, Kažimir Miličević, Marko Novak, Stanko Ćosić, Salem Bubalo, Senadin Hamzić, Zavod za prostorno planiranje, Arman Zalihić
Predsjednik
Odbor za urbanizam je  razmatrao  ovu tačku i rečeno je  da ovaj Plan može ići na Dnevni red i da su ispoštovane   procedure.
Jučer smo na ovom Odboru dobili dobro obrazloženje od gospodina Šahovića za mirujući saobraćaj glavne ulice, da pokušavamo riješiti  vozila sa glavne ulice na tri lokacije, evo da i radi građana kažem da je to  kod zgrade iza „Razvitka“, i da je to  kod „Konaka“, i na taj način bi glavnu ulicu mogli staviti kao dvosmjernu ulicu, što bi nam bio i cilj u konačnici, ali moje pitanje glasi, da li je ovaj kapacitet ove dvije garaže previše i da li bi ovo što vi predlažete za rješenje mirujućeg saobraćaja na glavnoj ulici bilo dovoljno da ovu spratnost garaže u C  bloku da li postoji to mogućnost struke da se ona kaže poslovno-garažni prostor, da imamo mogućnost ako zadovoljimo sve, govorim samo radi budućnosti da ne dođemo u priliku nikad nam neće bit puna, to je nekih 600 i nešto garažnih mjesta, obadvije,  govorim i ovoj drugoj, o B i C, znači ipak je to veliki broj vozila, da ne bi došli u situaciju da je nemamo nikad punu, da ostavimo možda mogućnost gornjeg ili jednog sprata i za poslovni dio, ako postoji mogućnost?

Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Mi smo razmatrali tu mogućnost najdobronamjernije i evo mislim da je ovakav stav u jednom dijelu i razuman, da ova gornja dva sprata pošto ima dosta spratnosti ovdje, minus dva, prizemlje i četiri sprata, da gornja sva sprata ostavimo za ovaj poslovni dio koji će ukomponovat i ove potrebe određenih aktera koji mogu da pronađu tu sutra neki sadržaj i aktivnosti i po osnovu mirujućeg saobraćaja i po osnovu određenih aktivnosti dva sprata da damo da se tretira kao poslovni dio, ne garažni nego poslovni
ing. Mirza Šahović, Zavod za prostorno planiranje
Ovdje se radi o konceptu javne garaže gdje mi hoćemo da uradimo na  Titovoj ulici 3 javne garaže kojima mi skidamo auta sa Titove ulice da bi dobili Fejićevu konačno pješačkom zonom, da bi dobili Carinu  prohodnu, kompletan saobraćaj da riješimo, dakle cijelo ono usko tijelo dakle i saobraćajno pretovareno i sa stanovništvom.
Dakle, ove 3 lokacije su ključne za Titovu ulicu u koju se ne smije dirnuti „Konak“, ovo kod „Razvitka“ i ova kod Željezničke stanice, dakle bilo koja druga lokacija za bilo kakve druge poslovne prostore dolazi u obzir, zato što je ovo po 700 metara jedno od drugog, ako dirnemo u jednu od ove 3 lokacije mi više ne možemo riješiti stacionarni saobraćaj na lijevoj obali Neretve, sigurno, kvalitetno, i ovo je mal kapacitet, znači nekih od 450 do 500 auta ima otprilike na Titovoj ulici parkiranih i po Fejićevoj, ovo je 1.100 sve zajedno, dakle to je malo a ne da će puno bit, to je svega riješeno negdje 70%, nismo mi sa time sav problem  riješili, ali smo pokušali riješit barem 70% problema. Dalje „Konak“  njime ne samo da rješavamo ovaj saobraćaj, on nam otvara Brankovac kompletan i otvaramo kvart Grada koji je danas zaboravljen, da ne kažem što imamo pristup Starom gradu puno lakši. Dakle, ovo je cjelokupno rješenje, mi nismo ovo mogli prikazati zato što se radi o 3 različita Plana, mi nemamo Odluku o izradi Regulacionog plana Centralna gradska zona u kojoj se radi ovaj, u kojem se nalazi ova kod bivše Jugobanke, „Konak“ je opet u Regulacionom planu ovaj master Plan, dakle Stari grad koji je na federalnom nivou i ovo je treći, ali moramo gledat kompletno rješenje. Dakle, ne možemo gledati izdvojeno saobraćaj ili izdvojeno Regulacione planove, nego moramo kompletno, evo i Prostorni plan koji sad radimo još  nije urađen, koji bi zaštitio prostor. Dakle, mi moramo zaštititi prostor kao struka, a vi vijećnici kao građani, pod jedan kao građani ovog grada moramo zaštititi ključne tačke u ovom Gradu, dakle prostor da možemo nešto da intervenišemo.
Damir Šunjić
Evo cijenim sav rad i trud koji je Zavod za prostorno uređenje i čitava ekipa uložila za izradu ovog Plana, a vjerujem i da je izostavljanje ovog Zapisnika sa javnih rasprava i pitanja, odnosno odgovora iz Plana,  tehnička greška budući da ste ih dostavili ovdje, da mi ne bi nešto usvajali što nismo pročitali i vidjeli molim vas da sad za govornicom pročitate pitanja i odgovore, da to uđe u stenogram i onda da možemo usvojit ove Planove.
Kažimir Miličević
Ja ću samo tehnički  vezano za obuhvat D ovoga Plana. Znači pošto smo imali dosta upita s terena vezano za imovinsko-pravne odnose, a vezano za Autobusnu stanicu i pravo služnosti, samo bih poručio zainteresovanim stranama, da Gradsko vijeće nije mjesto gdje će se rješavati ti imovinsko-pravni sporovi, da imovinsko-pravne sporove svoje riješe na pravim mjestima za to, a to su sudovi.
Marko Novak
Mene zanima na koji način je formirana cijena naknade za uređenje koja je propisana u Programu uređenja, evo konkretno ovoga Plana? Pitanje postavljam iz razloga što je u odnosu na prošlu cijenu ova cijena smanjena za nekih otprilike 12 KM po kvadratnom metru. U međuvremenu, ako ja dobro znam, a znam ovo područje, nije bilo neke veće gradnje ni izgrađenosti, da bi ta cijena u međuvremenu zbog izgrađenosti bila umanjena, a zbog smanjenja ove cijene Budžet grada Mostara će vjerojatno izgubiti negdje između 500.000 ili 1.000.000 KM naknade za uređenje građevinskog zemljišta.
Stanko Ćosić
Mene zanima ovaj član 4 što se tiče rušenja objekata, jesu li to legalni ili nelegalni objekti i na koji način  to tako brzo radit jer smo vidjeli evo ovdje i preko puta nas koliko treba truda i muke da se bilo šta tako uradi,  ne znam koji su objekti, rekli su da imaju neki objekti predviđeni za demoliciju, da li ste  utvrdili vlasništvo tih objekata?
Salem Bubalo
Znači kad se radi jedan obuhvat Regulacionog plana on sadrži i svoju posebnu tematsku cjelinu demolicija. Evo konkretno ovdje vidimo,  vlasništvo Grada, gdje se „Vodovod“ tretira kao zona koja je u vlasništvu Grada, da bi se nešto moglo novo planirati na tom lokalitetu on mora dobiti dozvolu za uklanjanje, isto kao što objekat treba dozvolu za izgradnju tako objekat treba i dozvolu za uklanjanje ili demoliciju. Ovdje vidimo objekte koji su u vlasništvu grada i oni su podložni demoliciji, što se sutra u ovome konkretnom dijelu kad se radi o postojećem stanju na terenu tačno zna koliko je to kvadrata korisne površine uplanirano sutra i na osnovu toga se  jedan dio troškova ubacuje u stavku rušenje postojećih objekata. Kad se tiče o drugim objektima koji su vlasništvo nečije, program koji se donosi zove se javni interes, gdje na osnovu javnog interesa vijeća koje donosi usvajanje tog i tog dokumenta koji postaje pozitivan propis Grada, se defniše sutra pravni osnov za provođenje eksproprijacije na onim objektima koji se trebaju ukloniti i gdje se sutra po procedurama Zakona o eksproprijaciji i stručnih procjena vrši pravična naknada prema onome čiji je to objekat, znači u postupku javnog interesa.
Senadin Hamzić, predstavnik Zavoda za prostorno uređenje
Na prigovor da je prošli put u Programu uređenja bila cifra od 82 KM po metru kvadratnom u odnosu na danas koja je izašla na 70,17 KM, obrazlažem na sljedeći način, znači imamo troškove pripreme za svaki pojedinačni obuhvat Plana i troškovi opremanja,u pripremu spadaju  izrada geodetskih podloga, urbanistička dokumentacija, izrada samog Urbanističkog plana, otkup zemljišta i kultura, otkup postojećih objekata, rušenje postojećih objekata, znači čitav niz imamo predradnji da bi se došlo do troškova pripreme, a za troškove opremanja to nam daju pojedine javne institucije,od Vodovoda, od Elektrodistribucije, saobraćajne infrastrukture, zelenih površina, tako da smo u ovim predmetnim Regulacionim planovima dobili od javnih institucija te pokazatelje
U proteklom periodu od 10 godina rađena je infrastruktura, na prostoru recimo Titove ulice je urađena voda, kanalizacija, vršena je rekonstrukcija pojedinih ulica, znači na tom prostoru su ti troškovi izbačeni, nećemo ih dva puta uvrštavat u  opremanje kad su već urađeni u proteklih 10 godina, ne samo na tom dijelu, negdje su urađene i zelene površine i urađeni su parteri oko objekata i izgrađeni su sami objekti u odnosu na Plan, evo preko puta Željezničke stanice nikao je čitav niz blok zgrada i to se  normalno umanji za troškove uređenja građevinskog zemljišta.
Predsjednik
Ja ću pročitati odgovore na ova pitanja koja su bila na javnoj raspravi postavljena na traženje vijećnika Damira Šunjića
Prvo pitanje je bilo vijećnika Adila Šute: da li je objekat javne garaže uz Studentski dom u nivou ceste. Predlaže da namjena objekta bude poslovni objekat sa garažom, iz razloga zainteresovanosti za tu lokaciju nekih informatičkih tvrtki, kao i da spratnost objekta bude usaglašena sa spratnošću objekta Studentskog doma. Odgovor je: u izmjenama i dopunama Regulacionog plana „ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“ planirani objekat javne garaže spušten je na nivo postojeće saobraćajnice. Kad se radi o namjeni objekta veoma je bitno da ovaj objekat zadrži namjenu javne garaže budući da je isti samo dio sistema javnih garaža u gradu kojima bi se rasteretio sami centar grada, omogućila izmjena režima saobraćaja u gradu, a sve u cilju smanjenja intenziteta saobraćaja u gradu. Spratnost objekta je usaglašena sa susjednim objektom Studentskog doma.
Predstavnik „Globtour“ Međugorje pitanje: budući da je „Globtour“ Međugorje vlasnik prostora na Autobusnoj stanici zabrinuti su zbog planirane nadogradnje postojećim objektima i protiv su gradnje koja izlazi van gabarita postojećeg objekta. Istakao je da imaju 30 polazaka autobusa iz Mostara, dimenzije perona su neprikladne te bi radi spratnih autobusa visina natkrivenog dijela morala biti viša od 4 metra. Također je naglasio neriješeno pitanje služnosti pristupa objektu preko prostora Autobusne stanice. Odgovor: nema planirane dogradnje koja izlazi van gabarita objekta, objektu je i ranijim planom, a  isto je zadržano i sada, omogućen pješački pristup. Pravo služnosti, te pravo korištenja perona, nije predmet Regulacionog plana i treba biti riješeno nekim drugim postupkom. Predmet po zahtjevu „Globtoura“ i Autoprijevoza Mostar vodi se kod Službe za nekretnine i postupak je u toku.
Elvedin Marić, Medžlis Islamske zajednice pitanje: Medžlis Islamske zajednice Mostar kao vlasnik objekta Studentskog doma traži da im se omogući dogradnja objekta sa prednje strane prema Ulici maršala Tita i to prizemnog dijela radi proširenja kapaciteta restorana i kafea, moguće da bude i montažno-demontažni objekat. Odgovor: ne može se dopustiti tražena dogradnja objekta zato što bi ista remetila građevinsku liniju postojećih objekata.
Azra Mahinić, Udruženje porodica poginulih pripadnika Armije BiH, pitanje: pošto je objekat u kojem se nalaze prostorije udruženja ovim, a i ranijim Planom predviđen za demoliciju i na njegovom mjestu planirana izgradnja novih objekata, pita da li postoji mogućnost da se u okviru nekog od stambeno-poslovnih objekata planira i prostor za udruženje jer bi voljeli ostati na ovom lokalitetu. Odgovor: Regulacioni plan ne može odgovoriti na ovo pitanje. Predlaže se da se u koordinaciji sa Gradskom upravom uključe u postupak dodjele građevinskog zemljišta te da isti razmotre postoji li takva mogućnost.
Adil Šuta, vijećnik, pitanje, iznosi sugestiju da se na lokalitetu zelene površine uz objekt Željezničke stanice na kojem je planirano postavljanje spomenika planom ne precizira o kojom se spomeniku radi jer se traži nova lokacija spomenika civilnim žrtvama rata. Odgovor: sugestija prihvaćena.
Predstavnik BH Telecoma, pitanje: proširenjem Ulice maršala Tita izgubit će se parking mjesta ispred objekta BH Telecoma. Odgovor: objekat BH Telecoma nalazi se u obuhvatu Regulacionog plana Sjeverni logor te nije tema ovih izmjena i dopuna.
Predsjednik je zaključio raspravu po ovom pitanju i  predložio  odmah  raspravu o slijedećoj tački.

Ad.3.) ODLUKA o  donošenju PROGRAMA uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i dopune Regulacionog plana  „ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“
Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje:
Ove nejasnoće koje su bile upućene evo smo ih obrazložili i dali smo adekvatan odgovor za ovu cijenu koja je tražena i ovaj izračun koji se upotrebljava da se dobije do krajnje cijene.
Predsjednik
je  predložio da  odmah se raspravlja o  tačka 4 i 5,  i onda izvršiti glasanje za sve.  

4.    ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „RODOČ III“  
5.    PROGRAM uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i dopune Regulacionog plana „RODOČ III“
Izvjestilac je u ime Gradonačelnika Salem Bubalo direktor Zavoda za prostorno uređenje
O ovoj tačci dnevnog reda koja se odnosi na izmjene Regulacionog plana „Rodoč III“ smo jako puno potrošili i vremena i energije i stručnih savjeta i određenih sugestija i danas imamo to što smo iskristalisali u ovome prijedlogu Regulacionog plana koji smo dobili. Ja nemam ništa posebno ovdje dodati jer smo ovo toliko puta već analizirali i davali određene sugestije i usaglašavanja, danas imamo prijedlog ovih izmjena koje su  predložene, ako ima nešto posebno da se tretira kao izmjena ili dopuna nek se već ovdje iskaže u određenim stavkama da nešto ne odgovara dosadašnjem konceptu ili određenim stavovima koji su do sada ovdje ugrađeni i intervencija na namjene površina i na saobraćajni koncept i na infrastrukturne sadržaje i na kompletan ovaj dio koji čini jednu cjelinu Regulacionog plana „Rodoč III“.
Program uređenja smo isto tako radili prema ovome konceptu koji je već obrazložen na lokalitetu Regulacionog plana Željezničke i Autobuske stanice.
U raspravi su učestvovali:Stanko Ćosić, Kažimir Miličević, Salem Bubalo, Predsjednik
Stanko Ćosić je istakao da su uvažene primjedbe sa javne rasprave,  što se tiče  saobraćajnog rješenja, gdje je umjesto semafora ponovo vraćen kružni tok. I par pitanja: Jedno pitanje  što se tiče ove dionice, a to je, da li su predviđeni trotoari, pješačke staze i biciklističke staze duž ove dionice? Također bih zamolio za objašnjenje što se tiče motorizacije, zašto je 2,2 na ovom Regulacijskom planu, dok u prošlom Regulacijskom planu ona vidjeli smo da je manja, da je 2,0 čini mi se?  I možda prijedlog, znam koliko sam u pravu što se tiče urbanističko tehničkih uslova, da li se može dodati još jedna stavka pošto evo uostalom kao i u gradu posebno u Rodoču imamo tih nekih problema sa smećem i otpacima, da se kaže da u sklopu objekata stambeno poslovne namjene može se predvidjeti prostor ili mjesto za odlaganje otpada? Tako da na neki način možemo riješit taj problem. I jedna čisto tehnička stvar, što se tiče objašnjenja negdje sam vidio da kažu „povećani zahtjevi“, možda bi bilo bolje napisat „povećan broj zahtjeva investitora“.
Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Znači u profilima saobraćajnim koje ovdje vidite, sve prometnice na području obuhvata ovoga Plana su planirane i stavljene u najveći standard koji ova oblast zahtjeva, prvo smo ispoštovali kompletne kolovozne trake, ispoštovali smo zeleni pojas, biciklistički pojas, pješački pojas i u tome pješačkom pojasu ugrađeni su kontejneri, to je stručni izraz za propusne sutra buduće instalacije gdje nema više kopanja po nekoliko puta i zatrpavanja, znači ovdje se već ubacuju profili od 300 do 500 fi, da se sutra nesmetano mogu provlačiti određene instalacije za koje se ukaže potreba u određenim periodima.
Za ovaj dio određenih tehničkih uslova koji se tiču kontejnera i ostaloga, to se može stavit, ali se to rješava pojedinačnim urbanističkim, glavnim izvedbenim projektom u sklopu određenih cjelina da se tamo nađu i ove pozicije za odlaganje komunalnog otpada u sklopu jedne  stambene jedinice ili poslovnog objekta, itd. Što se tiče autobuskih stajališta, što se tiče svih ovih drugih mobilijarnih potreba koje jedna saobraćajnica zahtjeva, svi su oni ovdje ugrađeni  mada teško je  sve ovdje objasnit i pokazat, kad budemo raspravljali o ovom kompletnom razmještaju mobilijara i drugih  sadržaja u gradu, vidjeti ćete koliko je toga obrađeno i koliko je sve to prilagođeno svim  potrebama, tako da poštujem ovu sugestiju, itd.,
Kažimir Miličević je u ime Kluba vijećnika HDZ-a iznio jedan Amandman znači na  Regulacioni plan „Rodoč III“. Amandman 1, u članu 5 Odluke, pasus blok B, iza riječi „centralnih gradskih funkcija“ dodati „i zona kolektivno stanovanje spratnosti P0+P+6“. U istom stavu znači koeficijent izgrađenosti umjesto 1,50 1,80. U istom članu znači ove Odluke pasus blok D, iza riječi „centralnih gradskih funkcija“ dodati „i zona kolektivno stanovanje spratnosti P0+P+6“. Isto tako koeficijent izgrađenosti sa 1,50 na 1,80. Obrazloženje. Na osnovu analize postojećeg stanja i potreba za izgradnjom objekata za kolektivno stanovanje koji su srodni centralnim gradskim funkcijama potrebno je otvoriti mogućnost za takvu gradnju na ovim obuhvatima. Naime, u neposrednoj blizini ovih obuhvata B i D već postoje obrazovni objekti kao centralne gradske funkcije.
Predsjednik
je pročitao pitanja i odgovore sa javne rasprave po pitanju Regulacionog plana „Rodoč III“. Prvo pitanje je bilo Vedrana Šimunovića iz „INTERE“, predlaže da se uz cestu predvide biciklističke staze i trotoar, da se prilikom izgradnje i rekonstrukcije saobraćajnica postavi bužir kroz koji se naknadno mogu provući kablovi optički, da se sa obje strane ceste predvide drvoredi, također predlaže da se autobusna stajališta predvide na mjestima gdje je najveća frekvencija ljudi. Izričito se protivi semaforiziranim raskrsnicima, te insistira da se iste riješe kao kružni tokovi. Predlaže da se uz rijeku Neretvu predvidi šetnica. Odgovor: u izmjenama i dopunama Regulacionog plana „Rodoč III“ planirane saobraćajnice imaju sve potrebne elemente, a tu spadaju i trotoari, biciklističke staze, te zeleni pojas sa drvoredima, pa je time uvažena iznesena primjedba. Također je uvažena primjedba vezano uz tip raskrsnice, tako da su semaforizirana raskršća zamijenjeno kružnim tokom, u ovom planu radi se o jednom raskršću i budući da je na javnoj raspravi učesnicima predstavljeno kompletno saobraćajno rješenje naselja Rodoč, šetnica uz Neretvu je planirana.
Ante Vidačak, „SOKO“ d.o.o., pitanje: protestvuje da nisu pozvani vlasnici zemljišta iz bloka B i D prilikom pripreme i izrade izmjena i dopuna Regulacionog plana jer isti zahtijevaju da plan  bude urađen po principu zoninga sa definisanom udaljenošću od ulice, brojem parking mjesta i slično. Protivi se semaforiziranim raskrsnicima te insistira da se iste riješe kao kružni tokovi. Ne slaže se sa prijedlogom plana prema kojem je u blokovima B i D planirana maksimalna spratnost, to jest visina objekata do P+2, te naglašava da takvo rješenje nije razumno jer investitori nemaju ekonomsku opravdanost za ulaganje. Istako je da je visina naknade za uređenje veoma visoka, pogotovo u odnosu na druge dijelove grada. Stavlja primjedbu i na namjenu blokova B i D, a to su centralni gradski sadržaji. Odgovor: sugestija se djelimično usvaja s obzirom da je namjena predmetne lokacije u Prostornom planu Opštine Mostar centralne gradske funkcije, svi planovi nižeg reda se moraju uklapati u tu namjenu. Prijedlog povećanja spratnosti se usvaja, kao i prijedlog za kružne tokove, s obzirom na namjenu centralne gradske funkcije neophodno je uraditi detaljni urbanistički projekat.
Stanko Ćosić, vijećnik, pitanje: uz ovaj dokument uraditi izmjenu Programa uređenja građevinskog zemljišta, protivi se rješenju raskrsnice sa semaforima i traži da se umjesto njih planiraju kružni tokovi. Također predlaže da se uz prometnice planiraju biciklističke staze. Odgovor: izmjena plana će svakako pratiti i izmjena programa uređenja saobraćajnica, koja spaja novu gradsku magistralu sa južnom obilaznicom će se financirati iz drugih izvora tako da njena vrijednost neće ući u troškove uređenja zemljišta, čime će se automatski ova naknada smanjiti. Primjedbi na semaforizirana raskršća je udovoljeno pa se u prijedlogu izmjena i dopuna plana planira kružni tok, obuhvat ovoga plana je samo jedno takvo raskršće. Sugestija u vezi sa planiranjem biciklističkih staza uz saobraćajnice se  usvaja, iste su već predviđene uz planirane saobraćajnice.
Goran Jeličić, saobraćajni inženjer, pitanje: protivi se rješenju raskršća sa semaforima i traži da se umjesto njih planiraju kružni tokovi bez pješačkog prelaza koji bi usporili saobraćaj, predlaže izgradnju pasarele ili pothodnika za pješački promet. Odgovor: primjedbi na Primjedbi na semaforizirana raskršća je udovoljeno pa se u prijedlogu izmjena i dopuna plana planira kružni tok, u obuhvatu ovog plana je samo jedno takvo raskršće. Pitanje sigurnog pješačkog saobraćaja riješit će se projektom pojedinačnih saobraćajnica.
Borislav Bevanda, stanovnik Rodoča, pitanje: iznosi primjedbu da se ide u korist investitorima te samim tim zanemaruju potrebe ljudi koji žive na tom području, pita zašto je glavni kolektor udaljen od mjesta stanovanja samo 50 metara, iznosi primjedbu da se u bloku A nalazi nelegalna deponija, kao i ostali prisutni protivi se semaforiziranim raskršćima i traži da se ista riješe kao kružni tokovi, postavlja pitanje kako je riješen priključak objekata koji su planirani na glavni kolektor, predlaže da se uz glavnu planiraju i sporedne prometnice, kao i da se na saobraćajnicama planiraju autobusna stajališta. Odgovor: usvaja se primjedba za kružne tokove, svi kanalizacioni priključci su riješeni projektom vodovoda i kanalizacije koji je dostavio JP „Vodovod“, sporedne prometnice su već planirane kao i autobusna stajališta.
Dejan Kvesić, pitanje: iznosi primjedbu da je koeficijent izgrađenosti koji iznosi 1,0 mal, pita kolika je cijena rente naknade za uređenje i predlaže da spratnost u blokovima umjesto predloženih P+2 nadzemne etaže bude P+5 ili P+6 u smjeru urbanog centra. Odgovor: prijedlog se djelomično usvaja te se spratnost mijenja sa trenutnih P + 2 na P +4.
Davor Pehar, pitanje, iznosi prijedlog da kroz naselje Mahala budu planirane 4 saobraćajne trake, također predlaže da se uz saobraćajnice planiraju biciklističke staze. Odgovor: sugestije su prihvaćene, saobraćajnica koja spaja grad sa južnom obilaznicom je četverotračna, uz planirane saobraćajnice su biciklističke staze.
Damir Marijanović, pitanje, pita da li je ranije postojao saobraćajni projekat te šta je s nelegalno izgrađenim objektima. Odgovor: projekat saobraćaja je postojao, novo rješenje je usklađeno sa trenutnim projektom južne obilaznice i zaključcima javne rasprave.
Toni Šimunović, arhitekt, pitanje, koju klasifikaciju imaju prometnice u odnosu na finansiranje, podržava semaforizirana raskršća jer bi se kružnim tokovima dobila brža saobraćajnica koja bi presjekla Rodoč na dva dijela. Odgovor: prema svim pokazateljima i zaključcima javne rasprave utvrđeno je da su kružni tokovi adekvatno saobraćajno rješenje za ovaj Regulacioni plan, glavna četverotračna saobraćajnica nastavak Bulevera je izbačena iz Programa opremanja zemljišta te bi se trebala finansirati iz viših nivoa.
Evo tu su pitanja i odgovori koji su bili postavljeni na javnoj raspravi koje smo dobili. Pošto nije više bilo prijavljenih diskutanata, ja dajem pauzu 15 minuta, da se Gradonačelnik i predlagači usaglase oko ovog Amandmana.  
Radmila Komadina, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara je pročitala Amandman: u članu 5 ove Odluke, treći pasus, blok B, iza riječi „centralnih gradskih funkcija“ dodati „i zona kolektivno stanovanje spratnosti P0+P+6“, u istom stavu ovog člana koeficijent izgrađenosti je 1,80. U istom članu ove Odluke peti pasus, Blok D, iza riječi „centralnih gradskih funkcija“ dodati „i zona kolektivno stanovanje spratnosti P0+P+6“, i koeficijent izgrađenosti, koji se mijenja, 1,80. Ovaj Amandman je od strane predlagača usvojen.
Predsjednik  je dao na glasanje slijedeće tačke:

Ad.2.)Odluku o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“
Glasanje: 29”Za”, nema “Protiv”  3“Suzdržana”
Odluka je usvojena.

Ad.3.)Odluka o donošenju Programa uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i dopune Regulacionog plana „ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“.
Glasanje: 29”Za”, nema “Protiv”  3“Suzdržana”
Odluka je usvojena.

Ad.4.)ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „RODOČ III“,
Glasanje: 30”Za”, nema “Protiv”  2“Suzdržana”
Odluka je usvojena.

Ad.5.) PROGRAM uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i dopune Regulacionog plana „RODOČ III“,
Glasanje: 28”Za”, nema “Protiv”  4“Suzdržana”
Odluka je usvojena.

Ad.6.)ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program uređenja „ZGONI II“
Izvjestilac  u ime  Gradonačelnika Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Podržavam ovu Odluku, „ZGONI II“ su jedan poseban obuhvat, koji ćemo uradit u skladu sa planom i programom aktivnosti na ovome dijelu. Tamo imamo posebnu jednu cjelinu koja se odnosi na pospremanje onih prostora koji su se prije koristili u obuhvatu zone rudarenja i oni zahtijevaju jedan poseban pristup obzirom da se radi o jednom jako nestabilnom terenu na pojedinim zonama, gdje smo u periodu kad smo prije radili „ZGONE II“ prikupljali sve moguće informacije od stručnih i drugih institucija, čak smo uspjeli tada da dobijemo određene elaborate iz Instituta  iz Beograda koji je radio ovdje stručne ekspertize tla i ostalih poduhvata na zamuljivanju i drugim sadržajima koji su jako bitni da bi dobili stabilnost terena.I do sada smo raspravljali o tom dijelu, kratko ću, da se tamo zona rudarenja i onaj visoki postament koji se tamo nalazi zaštiti kao muzejski eksponat, da se nekad u Mostaru živjelo od rudarenja. Evo pozdravljam i tu inicijativu da se krene u aktivnosti izrade izmjena i dopuna Regulacionog plana „ZGONI II“.
Predsjednik je predložio da s odmah raspravlja  svim Odlukama i da se poslije glasa.
Ad.7.)    ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program uređenja „CENTAR  II“
Izvjestilac u ime  Gradonačelnika Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Bitna stavka u zastoju oko provođenja određenih lokaliteta i privođenja krajnjoj namjeri ili potrebama ovih lokaliteta i podržavamo u ovome tehničkom dijelu da prilagodimo „CENTAR II“ tamo onim lokalitetima koji stvarno zaslužuju da se na jedan način ili preoblikuju, da se na drugi način naprave novi sadržaji, CENTAR II“ kao poseban dio Grada Mostara zaslužuje intervenciju u ovome narednom periodu i pozdravljam donošenje inicijative za ovu Odluku.
Ad.8. )   ODLUKA  o  pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za „STAMBENO POSLOVNU ZONU GNOJNICE“
Izvjestilac u ime  Gradonačelnika Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Smatram da ovaj Regulacioni plan Kočine i Opine zaslužuje posebnu pažnju i tretman jer se tamo već približavamo zoni sutra izlaska koridora 5C u blizini toga i da taj lokalitet približimo sa jednom baš izuzetnom pažnjom i analizom, da se taj lokalitet sutra pojavi kao jedna razvodnica kad izađemo iz koridora 5C i ulazimo u grad Mostar, da dobijemo jednu savremenu i lijepo oblikovanu sredinu.
Ad.9.) ODLUKA o pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za „KOČINE“
Izvjestilac u ime  Gradonačelnika Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Za, Kočine smo u prošlom periodu 2012. godine kad se trebala raditi škola uspjeli da prilagodimo jednom nesmetanom provođenju procedure izgradnje škole i okolnih objekata oko škole, odnosno popratnih objekata, tad je bila donešena Odluka oko ovoga lokaliteta, pa smo tu skratili taj tad lokalitet na jedan uži dio, da ne bi zastali u procedurama. I u svakom slučaju Odluka preopravdana i treba pristupiti što prije njezinoj izradi i provođenju.
Predsjednik je otvorio raspravu po ove 4 tačke Dnevnog reda.
Ispred Odbora za Urbanizam je objasnio, da su na Odboru za urbanizam  ovo razmatrali i rekli smo da ovo može ići na sjednicu Gradskog vijeća, ali ja imam jedan  prijedlog  Odluke o pristupanju izradi Reulacionog plana Kočine i Gnojnice, dva ova Regulaciona plana se razlikuju od Regulacionih planova, Odluka o donošenju Regulacionih planova Centra II i Zgoni, u članu 1, u ove dvije Odluke za „Kočine“ i „Gnojnice“ piše da se Plan donosi na razdoblje od 5 godina od dana usvajanja, i imamo u članu 7 znači gdje kaže da se u periodu donošenja ove Odluke do donošenja Odluke o provođenju izrade Plana zabranjuje izgradnja novih objekata na području obuhvata ovog planskog dokumenta, najduže u trajanju od dvije godine, ovo nema u ovim planovima. I ja samo predlažem da se ovo izjednači, pošto su nam iste Odluke, ili da stavimo u sva četiri Plana isto jer o tome smo već ono raspravljali davno, znači ili da stavimo u sve četiri Odluke ili da skinemo u ova dva ovaj dio. Jučer sam tražio od šefice Službe za planiranje i izmjene su  dostavljene.
U raspravi po ovim tačkama  su učestvovali:Tomislav Primorac, Predsjednik, Adil Šuta, Salem Bubalo, Silvio Bubalo, Antonio Zelenika
Tomislav Primorac  je objasnio, direktor Zavoda je istakao važnost ovoga područja, da se sačuvaju određene starine koje su možda othranile naše generacije i da ne pristupamo baš tako kao što radimo sruši sve, ne valja ovo, itd., nego da se ostavi jedna lijepa tradicija.
Dakle, pozdravio bih donošenje ove Odluke i za ovo područje, ja bih ga nazvao gradsko područje, zaslužili su njegovi stanovnici da se  ovaj kvart lijepo uredi. Odluka koja je u novembru 2012. objavljena u Službenom listu o izgradnji ovoga područja, mišljenja sam da je ostalo dosta nereda  i na ovu Odluku ja bih stavio neke primjedbe. Znači posebno da se zna da je ovo bio rudnik, da su ovdje bila okna, da čak ja imam informaciju da ovo nije baš tako ni zamuljeno, dakle postoji jedna nesigurnost građenja na ovom području, da nema stvarnih planova kakva je mreža tih pothodnika, kolike su dubine, na kom području, nema detaljnih geodetskih ispitivanja mikro lokaliteta, znači nije dovoljno ispitano,  da se vidi kakav je uticaj rudarskih radova na potrese, posebno nosivost tla na tom području. Isto tako da se vodi računa o gustoći izgrađenosti, itd.
Adil Šuta je dao neke tehničke prijedloge prema predlagaču, da se uvaže, da bi unificirali ove planove. Za Regulacioni plan „STAMBENO POSLOVNA ZONA GNOJNICE“, u članu 1 piše „plan se donosi na razdoblje od 5 godina od dana usvajanja“, mislim da to treba brisati. To je broj jedan.
U članu 8, „finansiranje Zavoda za prostorno uređenje kao nosioca izrade osigurano je u Budžetu Grada za 2021. godinu“, treba ispraviti da stoji „za 2022. godinu“. To je što se tiče ovog Regulacionog plana.
Što se tiče drugog Regulacionog plana za Kočine, isto u članu 1. treba brisati „Plan se donosi na razdoblje od 5 godina od dana usvajanja“.
U članu 2, a imajući u vidu obuhvat, površina obuhvata piše ovdje 7,2 hektara, mislim da je cca 8 hektara. Tako da bi i to trebalo ispraviti.
I u članu 8.  umjesto „finansiranje Zavoda za prostorno uređenje kao nosioca izrade osigurano je u Budžetu grada za 2021. godinu“, treba ispraviti da stoji „za 2022. godinu“,  ne može bit za 2021. jer je prošla.
Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Da pojasnim  što se tiče rokova za donošenje određenih planskih dokumenata. Zakonom ili uredbom o jedinstvenoj metodologiji izrade dokumenata prostornog uređenja se kaže, Plan koji se donosi može se mijenjati tek nakon 5 godina od provođenja, a donosi se na period dok se ne donese novi Plan, u skladu sa potrebama ukazanim u određenim fazama provođenja Plana mogu se vršiti i određene izmjene i dopune tog Plana. Tu je definiciju moramo ispoštovat.   
Nakon rasprave pristupilo se glasanju za Odluke.
Ad.6.) ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program uređenja „ZGONI II“
Glasanje: 33”Za”, nema “Protiv”  nema“Suzdržanih”
Odluka je usvojena.

Ad.7.) ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program uređenja „CENTAR  II“
Glasanje: 33”Za”, nema “Protiv”  nema“Suzdržanih”
Odluka je usvojena.

Ad.8. )   ODLUKA  o  pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za „STAMBENO POSLOVNU ZONU GNOJNICE“
Glasanje: 33”Za”, nema “Protiv”  nema “Suzdržanih”
Odluka je usvojena.

Ad.9.) ODLUKA o pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za „KOČINE“
Glasanje: 33”Za”, nema “Protiv”  nema “Suzdržanih”
Odluka je usvojena.

Ad.10.) ODLUKA o davanju dodatnih ovlaštenja Komisiji za stručnu ocjenu
Izvjestilac  je Predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara
Iz dosadašnje prakse imali smo 2 Izvještaja Komisija za davanje stručnih ocjena, stare i nove koja je počela raditi u ovom sazivu Gradskog vijeća, imamo jedan broj zahtjeva investitora za ulaganje, imali smo dosta nejasnoća oko važenja ili nevaženja ovih Regulacionih planova, tako da smo imali  i tumačenje  od strane Federalnog ministarstva  za prostorno uređenje da je rok važenja 5 godina. Da bi zaštitili i ovu Komisiju koja je imenovana od strane ovoga Gradskog vijeća, da bi dali mogućnost, a imajući u vidu da Grad Mostar nije imao 8 godina Gradsko vijeće, da se  u proceduri izrade osim izrade Prostornog plana koji radi Zavod za prostorno planiranje nalazi i nekoliko Odluka o pristupanju izradi Regulacionih planova, mišljenja smo bili da naš Zavod nije dovoljno kapacitiran da može u ovim rokovima koje bi mi htjeli da udovoljimo investitorima završiti brzo, osim Prostornog plana i ove određene Regulacione planove i zato smo predložili, a imajući na umu, evo u preambuli  i Statut na koji se pozivamo i Odluku Visokog predstavnika koja je donesena po ovom pitanju, da ovoj Komisiji damo ovlaštenja da u roku od 2 godine može donositi i stručne ocjene na područjima gdje su Planovi. Da ne bi bilo zabuna, ovo je već Komisija radila, znači mi smo imali već donešene Odluke na mjestima gdje su postojali  Regulacioni planovi.
U raspravi su učestvovali: Arman Zalihić, Irma Baralija, Predsjednik, Slaven Bevanda, Silvio
Bubalo, Adil Šuta, Adela Gosto, Gradonačelnik, Salem Bubalo
Arman Zalihić
Smatram da Odluka  nije u skladu sa zakonom,  da grubo krši zakon, konkretno Zakon o prostornom uređenju HNK-a. Osim toga član 2 Odluke o uspostavi Komisije za stručnu ocjenu koju je donio OHR jasno kaže da  zadaci Komisije proizlaze iz člana 49. Zakona o prostornom uređenju HNK-a koji kaže da osnova za donošenje urbanističke suglasnosti su dokumenti prostornog uređenja iz člana 8 i 9 pomenutog Zakona, a Regulacioni plan  je definisan u ovim članovima, prema tome ne postoji nikakvo opravdanje da neka stručna komisija donosi  mišljenja kad su Regulacioni planovi zakonom definisani kao detaljni planovi i jasno propisuje šta se negdje može gradit, šta se negdje ne može gradit i na osnovu toga Odjel za urbanizam samo u upravnom postupku treba donijet Rješenje na osnovu Regulacionog plana.
Predložio je pojedinačno glasanje: to je u jednom članu Poslovnika  definirano ukoliko se izrazi sumnja, ali u članu 111, stav 2, kaže „zahtjev za pojedinačnim glasanjem mogu podnijeti predsjednik vijeća, jedan od njegovih zamjenika, predsjednik klubova vijećnika, predsjednici klubova konstitutivnih naroda i najmanje 3 vijećnika koji su prisustvovali glasanju, što se dovodi u sumnju. Evo ja dovodim kao predsjednik Kluba SDP- a u sumnju.
Irma Baralija,
Ispred Kluba Naše stranke se izjasnila da s obzirom da je suština priče koju smo diskutovali već u septembru kada smo jasno govorili da nema potrebe više da postoji ova Komisija, glasali smo i tada protiv, da ne ponavljam sve ono što sam tada rekla, ono što je nužno ponoviti danas jeste, da je ova Komisija bila formirana sa privremenim karakterom. Stavili ste u preambulu, piše 2006. se formira i privremenog je karaktera, ovo je 2022. godina!?
Slaven Bevanda, predsjednik Komisije za Statut, pravna akta i nadzor zakonitosti
Odluka je prošla  na Komisiji, s tim da sam izdvojio svoje mišljenje, glasao sam protiv za razliku od ostalih kolega koji su smatrali da je ova Odluka u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju HNK, dakle članom 49. je jasno rečeno stav 3 ako dokumenti prostornog uređenja iz stava 2 ovog Zakona, misli se na dokumente koji su potrebni u članu 8 i 9, nisu doneseni, ministarstvo, odnosno Služba za upravu jedinice lokalne samouprave nadležna za poslove prostornog uređenja donijet će Rješenje o urbanističkoj saglasnosti na osnovu stručne ocjene koju imenuje ili skupština kantona ili jedinica lokalne samouprave, u ovome trenutku to je Grad Mostar, ili stručne ocjene organizacije koju ova tijela ovlaste za davanje stručne ocjene. Dakle, nadležnost zakonska Komisije je da  može dati svoju stručnu ocjenu tamo gdje nema donesenih Planova, odnosno dokumenata prostornog uređenja. Ja bih podsjetio, da mi imamo i Prostorni plan Grada Mostara, postoje situacije u određenim dijelovima Grada gdje nama ne treba Komisija i ako nije donesen Regulacioni plan to su zone građenja R3, mislim da tu spadaju i ove poslovne zone koje smo usvajali „Miljkovići“, itd., gdje se može samo po Prostornom planu izdat odobrenje za građenje. Znači imamo zakonsku mogućnost ako neko govori o investitorima. Ja bih želio da mi se objasni, a sada ću pitat evo pred svima vama, iz kojih razloga se daje ovlaštenje Komisiji da intervenira u Planove, odnosno u detaljne planske dokumente koji su doneseni do 2004.? Da li je uzeta granica integracije Grada i ukidanje 6 općina, vjerojatno jeste, ali podsjećam tada da u našem urbanizmu postoje planovi, postoji knjiga svih planova koje  je Gradsko vijeće mislim verificiralo ili nadležni Odjeli iz svih 6 općina koji su došli i koji se provode itd.
Ja i Klub HRS-a ćemo naravno glasati protiv ove Odluke i mislim da ova Odluka će stvoriti pomutnju u urbanizmu. Predložit ću i nešto drugo, ako naš Zavod je preopterećen brojem Planova koje radi, mi određeni dio Planova ako imamo i za hitnu intervenciju možemo povjeriti i ostalim organizacijama da urade, ne derogirajući nimalo Zavod, nego govorim ako naš Zavod je preopterećen, znači postoje kuće ili instituti iz Sarajeva koje ostalim Planovima koji nemaju ovakve zavode rade izmjene, ako je stvarno hitnost pa ja bih platio da institut iz Sarajeva koji radi izmjene Plana po cijeloj BiH nama izmijeni dio nekog Plana ako naš Zavod ne može stići zbog fizičkog obima posla.
Gradonačelnik
Što se tiče same Odluke ja ću malo se vratiti da vidite kako ide geneza te priče. Naime, većina vas koja je ovdje sad kritizirala ovu Odluku je prije nepunih 2, 3 mjeseca kad smo razgovarali o ovoj ideji, i svi ste bili upoznati sa nekakvom inicijativom koju sam ja osobno poveo zato što sam imao izvjesne razgovore sa investitorima.  Od tih istih investitora se ubire  renta i novac za uređenje zemljišta, pa od tih istih novaca se pravi ulica, trotoar, javna rasvjeta i sve ostalo. Da pojednostavimo situaciju, tad kad smo razgovarali bili ste svi da se ukinu Regulacioni planovi tamo gdje imamo najavljenu investiciju kako bi omogućili Komisiji da daju stručnu ocjenu i da krenemo u realizaciju tog projekta.
Ja  sam se tad složio, razgovarali smo i ideja prvotno je bila da se ukine Regulaconi plan na tom području, da stručna ocjena i završili smo priču. Međutim, stvar se komplicira dodatno, upravo ovo što su vama sad brige se dešava jer ukidanjem Regulacionog plana nema rente, odnosno uređenja građevinskog zemljišta. Ostavljanjem na snazi Regulacionih planova izbjegavamo takav scenarij i zbog tog je i meni bilo nekako bliže da idemo u ovom drugom smjeru, da se ostave Regulacioni planovi a ne da se ukinu.
Naime, jako puno tema smo otvorili, sve to zato što nismo imali Vijeće i zbog tog je Zavod preopterećen. Ova ideja da damo Sarajevu, Zagrebu ili Beogradu da rade Regulacione planove Grada Mostara je straš. Pitanje je bilo između ostalog zašto se daje, odnosno ograničava ova Komisija na 2 godine, bukvalno je bila procjena u razgovorima sa Zavodom da je realno očekivat da ćemo za 2 godine ipak imati većinu Planova donešenih, zbog tog je ovaj vremenski period stavljen. I predlog,  da svaku stručnu ocjenu prezentiramo, nevezano sad 7 ili 14 dana ili mjesec dana da bude na javnom uvidu, to je sad stvar struke, ja ne znam koliko je dovoljno, ali evo što se mene tiče može biti i mjesec dana, da je iza toga prezentiramo na Vijeću, što se mene tiče možete i glasati za nju, meni osobno bi bilo ugodnije, Komisiji bi bilo ugodnije, zato što bi imali vas iza sebe i ne bi došli pod nekakvu sumnju da  nečasne radnje radimo i ostalo.
Slaven Bevanda
Znači većina Planova u koje mi interveniramo do 2004., za koje bi dali ovlast da intervenira Komisija, nema naknadu za uređenje zemljišta, dio možda ima, ali većina tvrdim da nema, pogotovo predratni Planovi nemaju naknadu za uređenje zemljišta, ostat će samo renta. Ako bi ukinuli te Planove i stavili ih van snage kao što ja tvrdim Grad neće izgubit ništa.
Gradonačelnik
 Je prokomentarisao je da nam Zavod da izvješće koliko Grad bi eventualno izgubio ukidanjem Regulacionih planova, da bi mogla Komisija reagirat, možda evo da  ovaj pravni vakuum isto riješimo, ali definitivno ja osobno ću i dalje insistirati da se ide u ovome smjeru jer mislim da je ovo prebitno za Grad i potrebno je. Što se ovo samo u Mostaru dešava, vrlo je jednostavno objašnjenje, ljudi moji pričamo o 2004. godini i zašto je ona reper, zato što su se tad ujedinile općine. Međutim, danas je 2022., samo zamislite o čemu pričamo 2022. a mi ukidamo do 2004.
Predsjednik
Član 4 Odluke nametnute od strane Visokog predstavnika, koju smo mi usvojili kaže da se ostala pitanja u vezi sa radom Komisije, pravima i dužnostima njenih članova, odnosom između Komisije i Gradskog vijeća Mostara, Gradonačelnika Grada Mostara, odnosno Gradske uprave, mogu naknadnom Odlukom Gradskog vijeća Grada Mostara donijeti. Prema tome  ja kao predlagač, pošto iz ove diskusije se očito vidi da ova Odluka danas ima mogućnost i određene dorade, na osnovu člana 144. Poslovnika o radu Gradskog vijeća Grada Mostara povlačim ovu Odluku za jednu od narednih sjednica. Znači na osnovu člana 144. Poslovnika  Odluku vraćam  na doradu, na jednu od narednih sjednica Gradskog vijeća Grada Mostara.
Ad.11.) ODLUKA o davanju prethodne saglasnosti na kreditno zaduženje kod Razvojne banke Vijeća Evrope  (CEB)
Izvjestilac Mario Kordić, Gradonačelnik Grada Mostara
Naime, radi se o vrlo sličnoj Odluci kakvu smo na jednoj od zadnjih sjednica donijeli kad je bila u pitanju „Deponija“, odnosno saglasnost koja je išla prema EBRD-u, ovdje je samo drugi akter CEB i druga tema, a to je „Štreka“, odnosno dvorana koju zadnjih 30 ili koliko već godina pokušavamo završiti. Kroz medije sam ja komunicirao, bili su  u posjeti Gradu Mostaru izvjesni ljudi iz EU-a koji su nam dali veliku podršku na pokušaju završetka Sportske dvorane u Mostaru. Naime, nemamo mi još potpisano, a vidim kroz medije je išlo da je 9.500.000 KM grantova dobiveno, nije, već imamo dosad vrlo ozbiljna obećanja da bi toliko novca mogli s obzirom na veličinu projekta dobiti iz EU-a i zbog pozitivne atmosfere koja generalno vlada u Gradu Mostaru spremni su nam jako pomoći. Nakon analize je ustanovljeno da bi dodatno nam trebalo 12.000.000. eura za završetak dvorane. Trenutno je projekat još uvijek u Beču na reviziji, koja će točno pokazati šta će se na tom projektu promijeniti i koliko će na kraju koštati s obzirom na poskupljenje materijala i možda neka nova tehnološka rješenja kad je u pitanju grijanje, hlađenje i sve  što je vezano uz dvoranu, tad ćemo dobit  tačan iznos. Znači ovo je jedan prvi korak, ovaj dokument će ići prema Vijeću ministara, koje će  naravno raspravljat o njemu. Projekat je inače procijenjen kao projekat od interesa za državu BiH. Taj dokument ako prođe Vijeće ministara ide dalje prema Centralnoj banci, tad bi otvorili razgovore oko ovoga što ste vi spominjali, uslova, visine kredita, grejs perioda, kamate kreditne i svega ostalog što je vezano uz kredit. Znači ovo je jedan tehnički prvi  korak i već smo ovo prošli prije jednu ili dvije sjednice.
U raspravi su učestvovali:Marko Novak, Arman Zalihić, Gradonačelnik, Silvio Bubalo, Predsjednik, Irma Baralija
Marko Novak Odbor za financije i poreznu politiku
Odbor je razmatrao je ovu Odluku i nema nikakvu primjedbu da se pokrenu pregovori oko kredita za izgradnju Sportske dvorane. Ono što je bilo sugestija članova Odbora je bilo da dobijemo malo detaljnije objašnjenje s obzirom da je u ovome navedeno 12.000.000 eura,  koliko košta taj projekat cijeli, šta smo planirali dobit kao grant, šta ćemo uradit sa vlastitim sredstvima i je li tačan ovaj iznos ili će ovaj iznos biti nešto što je promjenljivo u nekakvim dogovorima.  I druga stvar, samo objašnjenje samog naziva „Štreka“, ili i dalje stoji Gradska sportska dvorana, odnosno Kulturno-sportski centar? To je bilo pitanje naših članova, pa je dužnost  pa je dužnost i da prenesem.
Gradonačelnik
Što se tiče sredstava evo nekakve malo podrobnije priče, ja bih bio sretan da mogu s vama podijeliti, ali nemamo još tačne informacije, upravo sam rekao da je projekat na reviziji. Otprilike finansijska priča izgleda ovako, znači 3.500.000 KM je u federalnom Budžetu osigurano za ovu godinu, ideja je da s tim novcem napravimo, odnosno završimo onaj podzemni dio garaže, to je 750 garažnih mjesta, a ovaj čas Direkcija za izgradnju Sportske dvorane radi evaluaciju starog projekta da se vidimo šta može se napravit za ta 3.500.000 KM, naravno kad budemo znali tad ćemo vama ovdje sve prezentirati. Rekao sam već da je projekat dvorane  u Beču, dali će mijenjati izgled ili bilo šta ostalo ja osobno ne znam. Ovo zašto žurimo s ovim, zato što jednostavno procedura dobivanja ovakvih kredita, grantova i ostalog je višegodišnja procedura. Na preporuku ljudi iz Europske komisije, EU-a koji nas prate u ovom projektu, smo mi pokrenuli proceduru jer upravo oni su tražili s obzirom da se njihovi bordovi sastaju 2 puta godišnje i s obzirom da je kod nas politička situacija kakva jest i ne znamo kad će biti sjednica koja nam treba, da mi krenemo već u proceduru jer s njom ništa ne prejudiciramo, a evo ja vam odgovorno tvrdim, da onog momenta kad budem ja imao izgled dvorane da ćete ga imat isti dan i vi, čak evo javno objavljujemo sve što se novo dešava u Gradu Mostaru, od dvorane do svega drugoga, tako da ću ja s vama podijelit te informacije. Ovo je samo da bi  pokušali ipak u ovom mandatu možda završiti dvoranu, realno, izgledno je, ukoliko budemo evo te procedure uradili čim prije a sve informacije koje ja budem imao imat ćete i vi. I što se naziva tiče, ja sam Odluku dobio ovakvu kakva jest, rađena je  u Gradskoj upravi, provjerit ćemo šta je službeni naziv jer to može bit načelno problem ako ode gore.
Predsjednik
Znači kad je ova Odluka došla ja sam mislio ići i amandmanski na nju, ali uz obrazloženje Gradonačelnika da Evropska komisija koja je potencijalni donator u ovom iznosu oko 9.000.000 i nešto miliona isključivo traži da se sa ovom Odlukom i projektom Sportske dvorane ne miješaju drugi projekti. A imali smo Zaključak Gradskog vijeća Grada Mostara iz 6. mjeseca 2021. godine da Gradonačelnik i Predsjednik Vijeća sagledaju mogućnosti zaduženja Grada Mostara, da obave razgovore sa Evropskom razvojnom bankom, svjetskim bankama i ostalim  finansijskim institucijama koje mogu dati kredit Gradu Mostaru. Ja sam kontaktirao i načelnika Odjela i tražio ono zaduženje Grada Mostara, Grad Mostar trenutno zadužen je, ali u ovoj mjeri da možemo uzeti i ovaj kredit i još neke od kredita jer po našoj procjeni i po zakonu o zaduženosti u Budžetima možemo ići do 10%, to je znači nekih 5.000.000, a sad je negdje oko 2.800.000 mislim zaduženost Grada Mostara. Ovo je Odluka koja u svakom slučaju zaslužuje da prođe jer evo 30, 40 godina se priča o ovoj sportskoj dvorani, koja će sigurno puno poslužiti za integraciju Grada Mostara i za zajedničke nastupe naših sportista, da više ne budemo u prilici da idemo u Jablanicu igrati utakmice. A što se tiče naziva „Štreka“, mi smo pokušali u Gradskom vijeću naći bilo koju od Odluka i nismo uspjeli naći ni na jednoj da se zvanično zove „Štreka“ i kad je formirana ova Agencija za upravljanje i izgradnju Sportske dvorane, tako se baš zove Odluka, nema nigdje „Štreka“. Tako da mislim da ovo treba brisati „Štreka“,  iz ovih razloga da ne bi bilo nekih problema i da to bude Zaključak da mi brišemo „Štreka“, a ova Odluka sigurno je da će biti nešto pozitivno u  Gradu Mostaru.
Irma Baralija
Mislim da u ovoj prostoriji nema niko ko je protiv i dvorane i olimpijskog bazena i slično, svi smo za to i svi smatramo da je potrebno, međutim ako se već zadužujemo, prirodan slijed koraka je sljedeći da se kaže, ovo je projekat, investicija je toliko, ovaj iznos tražimo i onda da idemo tražit taj novac, a ne hajmo mi tražit novac, pa ćemo vidjet kakav će bit projekat i vidjet ćemo koliko će to koštat, mislim tako izgleda danas kada slušamo ovdje.
Predsjednik je dao Odluku o davanju prethodne saglasnosti na kreditno zaduženje kod Razvojne banke Vijeća Europe na glasanje.
Glasanje: 30 ”Za”, nema “Protiv”  nema “Suzdržanih”
Odluka je usvojena.
Ad.12.)   NACRT ODLUKE o donošenju i provođenju Programa zauzimanja javnih površina na području Grada Mostara
Izvjestilac u ime Gradonačelnika, Salem Bubalo direktor Zavoda za prostorno uređenje
Na Odboru smo imali jedan konstruktivan pristup ovoj materiji koja u svakom slučaju je izazvala i određene reakcije javnosti na ovaj ponuđeni dokument. Pošto se odlučilo da ovaj  dokument ide na javnu raspravu, ja ću samo kratko obrazložit određene tehničke karakteristike koje je Zavod uradio u skladu sa ovim Programom, da se sve javne površine u Gradu definišu na jedan tehnički odgovoran način i da nemamo toliko šarenila, prvo u zauzimanju javne površine da se spriječi nesmetan prolaz pješaka, nesmetan prolaz osoba sa posebnim  potrebama, da se svima onima koji tamo zauzmu javnu površinu sutra Komisija koja bude provodila ovaj Program na terenu izađe i tačno označi taj lokalitet kako neko može to koristit i pod kojim uslovima.
U raspravi su učestvovali:Vlatko Marinović, Salem Bubalo, Silvio Bubalo, Ivan Zelenika, Mirza Drežnjak, Damir Šunjić, Antonio Zelenika
Vlatko Marinović
U tehničkom opisu, koji je objektivno prekratak javnih površina, tj. površina predviđenih i pogodnih za postavljanje stolova i ugostiteljskih objekata, tzv. bašta i tezgi trgovačkih radnji, navodite paušalno urbanističko-tehničke uslove, te pod kasnijom stavkom zauzimanje javnih površina ispred ugostiteljskih radnji između ostaloga navodite uklanjanje čak 42 postojeća objekta.Ono što je nas kao  vijećnike dosta puta zanimalo, mislim da smo to i nadležnim Odjelima ranije upućivali, a to je neka vrsta, obzirom na kompleksnost Grada Mostara kao urbane cjeline, ali i kao kompletne lokalne samouprave Grada Mostara, on jeste uređen na način da se sastoji od 6 gradskih područja, pa tako i ovdje, ako bih ja sada  postavio neko retoričko pitanje gospodinu Bubalu koja tačno ste gradska područja obuhvatili ovim Programom, to su, mogu ja odmah odgovoriti, to jesu ustvari kompletno Gradsko područje Stari grad, 4 kvarta Gradskog područja Zapad i gradski kvartovi Gradskog područja Jugozapad, jer u principu zauzima ovaj Program samo prostor urbane cjeline Grada Mostara, odnosno gradskog naselja Grada Mostara, da prva zona. E sad, 42 postojeća objekta predviđena za uklanjanje raspoređena su na način da na Gradskom području Zapad se uklanja 15 objekata, na Gradskom području Jugozapad 14, a na Gradskom području Stari grad 13 objekata, što ovako na prvu zvuči poprilično izbalansirano, iako svi znamo da u principu se radi o potpuno drugačijoj veličini tih gradskih područja u urbanoj gradskoj jezgri Grada Mostara. Ono što je mene zanimalo i Gradskom vijeću Grada Mostara  takvi podaci su strašno relevantni, a to je ukupna kvadratura tih objekata, koji su po ovoj vašoj logici predviđeni za demoliciju. Dakle, na Gradskom području Zapad ukupna kvadratura iznosi 1.116 m2, na Gradskom području Jugozapad ukupna kvadratura iznosi 1.193 m2 dok na Gradskom području Stari grad ukupna kvadratura iznosi samo 265 m2, što bi onda u postocima bilo recimo tako da se od ukupnog broja objekata, od tih 42, dakle po kvadraturi negdje 45% se nalazi na Jugozapadu, 45% nalazi na Zapadu, a samo 10% u Starome gradu, koje u biti obuhvaća veliku urbanu cjelinu Grada Mostara.Nekako to mi  previše izgleda pristrano.
Salem Bubalo
Prva stvar u projektnom zadatku koja je bila postavljena kako se ponašat u ovome dijelu bili su tehnički uslovi, korištenje javnih površina, zaštita pješaka i učesnika drugih na određenim javnim površinama i potreba određenih sadržaja koji tamo treba da se nađu. Druga vodilja su bili Regulacioni planovi usvojeni, gdje veliki broj objekata koji se tretirao za demoliciju jedan broj njih je uklonjen u programu demolicije po osnovu Regulacionih planova i na gro tih lokaliteta ima objekata koji uopšte ne rade, zapušteni su i oni su ovdje i slikovno i grafički prikazani, uzet ćemo Staro Veležovo igralište, masa objekata je zatvoreno, devastirano i oni nose neku markicu tamo javne površine gdje tu nikoga nema, isto tako Centar II, u Cenru II imamo jako puno tih lokaliteta koji su nedefinisani, sve smo to otišli na teren, dokumentovali, uslikali i pokazali razlog zašto se taj neki lokalitet mora preoblikovati, zašto se može desiti da se on ukloni i zašto se planira neka nova površina. Znači ovaj dio zašto se pojavljuju ovolike razlike u kvadratima, pa zato što imate više u Centru II tih sadržaja, u ulici Radićevoj, na starom Veležovom igralište i tamo nego ovdje, evo maloprije smo pokazali ovdje Balordinu ulicu jedan dio, nema 5 objekata, a i oni ne odgovaraju standardu i mi smo ih predložili da ih se ukloni, da ih se skine sa trotoara, to je javna površina itd.
Ivan Zelenika
Ono što je meni zapalo za oko, upravo ovo kako je isplanirano sada, a tiče se evo konkretno Ulice Adema Buća. Ulica Adema Buća je školski primjer kako ne treba planirati tezge i bašte u Gradu Mostaru. Kad ste slikali objekte koristili ste čeone pozicije, umjesto da se iz profila slikali, u urbanističko-tehničkim uslovima ste propisali da ne mogu biti stolovi i stolice na potezu gdje se nalaze pješački prelazi, nije definisan razmak na kojem može bit i upravo ova slika koju smo vidjeli i preko puta nje se upravo nalazi na pješačkom prelazu, vi jeste kao isplanirali da tu mogu biti određeni gabariti i kvadrature i da će Komisija odrediti, međutim stvarno stanje na terenu nije onakvo kakvo bi trebalo bit.Znači širinu za 1,2 metra koja ostaje pješacima i ostalim prolaznicima, odnosno korisnicima trotoara na cesti, opet se vraćam na tu ulicu, nemate i u 90% slučajeva gdje ste nacrtali na površinama koje se odnose na prolaze za pješake nemate propisani razmak od 1,2 metra, ne ostavlja se.
Silvio Bubalo
Znači obilni su materijali i ja sam ih evo  sve pregledao i našao sam nekih zamjerki i sugestija na 2 stranice, samo općenito tehničkih, Najveći problem sam imao npr. oko nekih bašta, evo za Centar II, Znači ne shvatam kriterije ukidanja i stavljanja, ali evo probat ću da budem što se tiče ovog aktivan, napisao sam oko 60 zamjerki. Čitao sam, ali mi nije jasno opet, ne vidim nikakvu logiku uklanjanja bašti onih, to su bašte koje su 30 godina tu.
Damir Šunjić
Mene žalosti da Zavod za prostorno planiranje Grada Mostara donosi nama dokument u kojem stoje neki nazivi ulica koji ne postoje. Nema veze šta stoji u katastru, ako pravimo dokument 2022. godine logično bi bilo da unesemo nazive ulica koji jesu.
I smatram da bi za svaku ovu trebali imati 2 slike, jednu sliku s čela, jednu sliku s boka i profila, pa da vidimo koji je to prostor.
Predsjednik je  zaključio ovu tačku i objasnio  ne usvajamo  danas Odluku, nacrt ide dalje u proceduru, i da će  predlagač i Zavod za prostorno uređenje  imati na umu i ova razmatranja, a bit će održana i javna rasprava.
Ad.13.) ODLUKA o donošenju i provođenju Programa razmještaja kioska na području Grada Mostara
Izvjestilac je Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Imali smo prvo analizu stanja na terenu i utvrdili da u Gradu Mostaru ima veliki broj kioska koji se ne koristi, koji je zapušten i izgleda kao baš jedan ružni dio bilo kojeg dijela grada. U tom dijelu ima jedan broj kioska koji je toliko potreban da se on zamijeni, da se preoblikuje, veliki je broj kioska koji ima u svom sadržaju po nekolika frižidera sa vanjskih strana koji čine jako nepristojnu ovu cjelinu i u svakom smislu dolazimo u situaciju da imamo jedan jako ružan ambijent na određenim bar frekventnim lokacijama. Mi smo uspjeli da sve ove kioske izanaliziramo i damo prijedlog kako na kom kiosku se ponašati i u tom dijelu smo našli 133 lokaliteta koji su tretirani kao zona za postavljanje kioska.Veliki broj njih opet se ponavljam je napušten, ne služi uopšte u bilo kakve svrhe, te kioske smo predložili za uklanjanje. Jedan broj kioska koji ne odgovara standardima ili se nalaze u jako lošim stanjima, a koriste se, oni su predviđeni da se preoblikuju i da se dotjeraju prema standardima koji su ovdje u tehničkom dijelu napisani. Pored toga jedan broj kioska koji je primijećen na određenim lokacijama koji su stavljeni i mi ne znamo na osnovu kojeg pravila, da se oni dislociraju na neke druge lokacije koje su im ponuđene.   
U raspravi su učestvovali: Damir Šunjić, Salem Bubalo, Silvio Bubalo, Ivan Zelenika, Goran Bošnjak, Stanko Ćosić, Adil Šuta
Ivan Zelenika
Svakako je trebalo i vremena i tehnike da se obiđu sve lokacije, poslikaju i kiosci i sve, međutim ono što mene zanima, a ne piše u tehničko-urbanističkim uslovima, mislim da ne bi bilo loše kioske dodatno razraditi po kategorijama kako ste naveli šta se u njima može obavljat, jer tamo stoji kao kiosk je prostor, odnosno montažni objekat koji je do 12 kvadrata, mada ih u gradu ima i većih. Po meni već sad kad smo u ovom nacrtu ne bi bilo loše razdvojit ove trafike koje se koriste za duhanske proizvode, novine i sve ostalo, od onih koji služe za brzu hranu i s time bi razgraničili praktički i broj određenih rashladnih uređaja koje oni postavljaju van svog objekta.
Adil Šuta
Ova Odluka i ova prethodna  i one koje će biti razmatrane pokazuje da je ovo jedan pristup i zahtijeva  određene rezove u prostoru i dobro je da imamo ove faze nacrta i da imamo adekvatnu javnu raspravu i da riješimo sve dileme. Znači Mostar kao Grad mora krenuti sa uređivanje svih oblasti, pa tako i zauzimanje prostora jeste jedna od naših  osnovnih strategija u smislu da imamo Strategiju razvoja, a donosimo istovremeno i program Prostornog plana Grada Mostara za 2022. godinu i dobro je da sve ove dileme rješavamo.
Predsjednik  je  zaključio ovu tačku i objasnio da  nacrt Odluke  ide dalje u proceduru.
Ad.14.)    ODLUKA o donošenju i provođenju Programa razmještaja reklamnih panoa i displeja na području Grada
Izvjestilac je Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Na prostoru Grada Mostara imamo 170 tačaka reklamnih panoa, displeja i drugih pozicija nazvanih za oglašavanje. Imamo jedan broj njih koji ne odgovaraju nikakvom ambijentu u Gradu da se tamo nalaze, imamo jedan broj njih koji su prevazišli nekakav ukus ambijenta i imamo jedan broj njih koji se nalaze na opasnim zonama koje ugrožavaju učesnike u saobraćaju i predstavljaju i opasnost. Za taj i takav dio mi smo pronašli 6 lokaliteta da se uklone i da se 2 dislociraju sa određenim koji treba da se prilagode potrebama, odnosno da se preoblikuju itd.
Znači potrebno je opet kad Služba izađe na teren koja će bit nadležna da provodi ovaj Program, ona će utvrditi tačno tamo ko je vlasnik ovoga panoa, kakav ima ugovorni odnos sa Gradom i kako predložiti Gradonačelniku da li da nastavi sa ovim ugovornim odnosom ili da se raspisuje procedura prema Odluci o zauzimanju tamo površina, cijene i ostalo, da se provede postupak ko će to dalje koristit na ovome dijelu javne površine Grada. Ovo je do sada jedan jako interesantan i složen operat reklamnih panoa obzirom da Grad ne gazduje sa javnim površinama koje se tretiraju uz magistralni put i ostalo sa tom zaštitnom zonom M-17 i drugog magistralnog puta, gazduju Ceste Federacije.
U raspravi su učestvovali: Damir Šunjić, Salem Bubalo, Marko Novak  
Predsjednik
je  zaključio ovu tačku i objasnio da  nacrt Odluke  ide dalje u proceduru u Zavod, sa javnom raspravom.
Ad.15.)  ODLUKA o donošenju i provođenju Programa razmještaja urbanog mobilijara na području Grada Mostara
Izvjestilac je Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Ovom vrstom Programa urbanog mobilijara planirane su klupe za sjedenje, korpe za otpatke, nosioci bicikla i zone za postavljanje nosača za iznajmljivanja bicikla. To su ove zone koje će kasnije bit jako aktualne.      
U raspravi je učestvovala Boška Ćavar i  istakla da je sa mrežne stranice Žućo dobila e mail za Rondo, Park nobelovaca, Gimnazija,tu je postavljeno 116 kanti za sitni otpad.To je bilo prije godinu i pol, ni danas situacija nije bolja i sada ih je preko 80 i nadamo kako ćete sugerirati nadležnim da se te kante razmjeste i preraspodijele na druge lokacije, a ne da ih bude 15 oko fontane Španskog trga ili svako 5 metara u Gradskom parku.Vidjela sam 3 kante jedna do druge stoje na Španskom trgu. A što se tiče klupa, vidjela sam vani u parkovima kako građani uz spomen na neke svoje iz familije poklanjaju klupe. Dakle, napravit jednoobrazne klupe, ponudit građanima, možda će to neko financirat, ili bit investitor.
Predsjednik je zaključio da Odluka koja je u nacrtu ide u dalju proceduru.Zahvaljujem se predstavnicima Zavoda  i nadam se da će organizovati ovako dobro i javne rasprave i da ćemo brzo imati i ove Odluke na sjednici Gradskog vijeća u formi prijedloga.
Ad.16.) 16. ODLUKA o imenovanju Komisije za provođenje postupka dodjele gradskog
građevinskog zemljišta putem javnog konkursa
Napomena: Ova tačka razmatrana je nakon 11. točke dnevnog reda na zahtjev Kluba Srpskog naroda.
Predsjednik je pozvao Gorana Bošnjaka predsjednika Komisije za izbor i imenovanje
da se izjasni o ovoj tački
Goran Bošnjak predsjednik Komisije za izbor i imenovanje
Došlo je do nekih izmjena u sastavu povjerenstva, pa ću ih ja sada pročitati. Za predsjednika se predlaže Slaven Bevanda, za zamjenika Haris Nazdraić, za člana Robert Karačić, za članicu Dunja Džubur i za članicu Nataša Jekić.  
U raspravi su učestvovali:Adela Gosto, dr.Velibor Milivojević, Boška Ćavar
Predsjednik
je dao Odluku o imenovanju Komisije za provođenje postupka dodjele gradskog
građevinskog zemljišta putem javnog konkursa u sastavu: Slaven Bevanda predsjednik komisije, Haris Nazdraić član komisije, Robert Karačić član komisije, Dunja Džubur član komisije i Nataša Jekić član komisije, na usvajanje.
Glasanje: 21”Za”, 2 “Protiv”  3 “Suzdržana”
Odluka je usvojena.
Nakon ovoga završena je 20. redovna sjednica Gradskog vijeća.

ZAPISNIČAR          PREDSJEDNIK
Marija Soldo       Salem Marić