Dnevni red

 
BOSNA I  HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE  I  HERCEGOVINE
HERCEGOVAČKO NERETVANSKI KANTON
GRAD MOSTAR
GRADSKO VIJEĆE
Broj: 01-04 - 309/23  
Mostar, 20.09.2023. godine

                                                          Izvod iz  Zapisnika
sa 35. redovne sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara održane dana 31.08.2023. godine u Gradskoj vijećnici  Grada Mostara u 9,00 sati

Predsjednik Gradskog vijeća gosp. Salem Marić je u ime Gradskog vijeća Grada Mostara pozdravio sve prisutne  i poželio dobrodošlicu na 35. redovnu sjednicu Gradskog vijeća Grada Mostara. Gđa. Marija Soldo, sekretar  Vijeća je izvršila prozivku vijećnika i konstatovano je  da od 35 vijećnika Gradskog vijeća Grada Mostara sjednici trenutno nisu prisutna 4 vijećnika, gđa. Lamija se je opravdala i gospodin Velibor se opravdao, a gospodin Antonio Zelenika će malo kasniti a ostali će se naknadno priključiti. Predsjednik je konstatovao da postoji kvorum za rad današnje sjednice i pročitao predloženi     
                                                           Dnevni red
1. Vijećnička pitanja (član 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara)
2. Usvajanje Zapisnika sa 34. redovne sjednica Gradskog vijeća Grada Mostara
3. PRIJEDLOG ODLUKE o utvrđivanju cijena pružanja usluga snabdjevanja pitkom vodom i odvodnje otpadnih voda
4. Davanje mišljenja/saglasnosti za koncesiju Privrednom društvu „KREATIVE“ d.o.o. Međugorje Čitluk
5. Davanje mišljenja/saglasnosti za koncesiju Privrednom društvu „GLOBALIS“ d.o.o. Mostar
6. ODLUKA o davanju prethodne saglasnosti za imenovanje člana Nadzornog odbora JP „DEPONIJA“ d.o.o. Mostar
7. ODLUKA o stavljanju van snage Odluke o izradi Regulacionog plana u obuhvatu ulica Kneza Domagoja, Hrvatskih branitelja-Bulevar narodne revolucije iza stambenog objekta „Mukoša“ do ulice Adema Buća, granicom obuhvata Regulacionog plana historijskog gradskog područja Grada Mostara, desnom obalom rijeke Neretva do ulice Kardinala Stepinca – Gradsko područje Grad
8. ODLUKA o pristupanju izradi Regulacionog plana CENTAR I Gradsko područje GRAD
9. ODLUKA o pristupanju izradi parcelnog plana „POLOG“ Gradsko područje Jugozapad
10. ODLUKA o donošenju i provođenju REGULACIONOG PLANA POSLOVNA ZONA „MILJKOVIĆI“
11. ODLUKA o donošenju Programa uređenja građevinskog zemljišta za REGULACIONI  PLAN POSLOVNA ZONA „MILJKOVIĆI“ u Mostaru
12. ODLUKA o adresnom sistemu Grada Mostara i označavanju naseljenih mjesta, naselja, ulica i trgova nazivima te zgrada brojevima
13. NACRT ODLUKE o načinu i kriterijima za stipendiranje učenika srednjih škola Grada Mostara
14. ODLUKA o davanju saglasnosti na izmjene i dopune Pravila Javne ustanove Druge gimnazije Mostar
15. ODLUKA o poništenju Odluke o davanju saglasnosti na privremeno korištenje nekretnine do privođenja konačnoj namjeni
16. RJEŠENJE o utvrđivanju prava vlasništva na zemljištu pod izgrađenim poslovnim objektom, po zahtjevu Antonije Gavran, Darke Sesara i Ivana Glibića
17. RJEŠENJE o utvrđivanju prava vlasništva na građevinskom zemljištu pod izgrađenim stambenim objektom po zahtjevu Ekrema Šehića sina Omera iz Mostara
18. RJEŠENJE o odbijanju zahtjeva JP „ELEKTROPRIVREDA HZ-HB“ d.d. Mostar za dodjelu zemljišta
19. RJEŠENJE o izmjeni RJEŠENJA po zahtjevu Salke Obradovića, iz Mostara
20. ZAKLJUČAK o ispravci greške po zahtjevu Dževada Salčina, iz Mostara
Otvorena je rasprava o Dnevnom redu u kojoj su učestvovali:
Radmila Komadina
Imamo prijedlog za dopunu Dnevnog reda:
1.Odluka o visini osnovice i boda za obračun plate u organima vlasti Grada Mostara za period
   od 01.07. do 31.12.2023. godine,
2.Odluka o dopunama Odluke o plaćama i naknadama u organima vlasti Grada Mostara,
3.Odluka o prenamjeni novčanih sredstava.
Točka 18. Rješenje o odbijanju zahtjeva JP „ELEKTROPRIVREDA HZ-HB“ d.d. Mostar za dodjelu zemljišta, se povlači sa Dnevnog reda.

Predsjednik je dao na glasanje prijedloge za dopunu Dnevnog reda:
1.Odluka o visini osnovice i boda za obračun plate u organima vlasti Grada Mostara za period od 01.07. do 31.12.2023. godine
Glasanje: 29”Za” ,nema “Protiv”  nema “Suzdržanih”
Prijedlog je usvojen.

2.Odluka o dopunama Odluke o plaćama i naknadama u organima vlasti Grada Mostara
Glasanje: 29”Za” ,nema “Protiv”  nema “Suzdržanih”
Prijedlog je usvojen.

3.Odluka o prenamjeni novčanih sredstava.
Glasanje: 29”Za” ,nema “Protiv”  nema “Suzdržanih”
Prijedlog je usvojen.
Nakon glasanja Predsjednik je dao na izjašnjavanje izmjenjeni Dnevni red sa predloženim i usvojenim  izmjenama. Dodaju se tačke: - Odluka o visini osnovice i boda za obračun plate u organima vlasti Grada Mostara za period od 01.07. do 31.12.2023. godine,
- Odluka o dopunama Odluke o plaćama i naknadama u organima vlasti Grada Mostara,
- Odluka o prenamjeni novčanih sredstava.
Točka 18. Rješenje o odbijanju zahtjeva JP „ELEKTROPRIVREDA HZ-HB“ d.d. Mostar za dodjelu zemljišta, se povlači sa Dnevnog reda.
Glasanje: 29“Za”, nema “Protiv” nema “Suzdržanih”
Izmjenjeni Dnevni red je usvojen.                          
                                                      Usvojeni Dnevni red

1. Vijećnička pitanja (član 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara)
2. Usvajanje Zapisnika sa 34. redovne sjednica Gradskog vijeća Grada Mostara
3. PRIJEDLOG ODLUKE o utvrđivanju cijena pružanja usluga snadbjevanja pitkom vodom i odvodnje otpadnih voda
4. Davanje mišljenja/saglasnosti za koncesiju Privrednom društvu „KREATIVE“ d.o.o. Međugorje Čitluk
5. Davanje mišljenja/saglasnosti za koncesiju Privrednom društvu „GLOBALIS“ d.o.o. Mostar
6. ODLUKA o davanju prethodne saglasnosti za imenovanje člana Nadzornog odbora JP „DEPONIJA“ d.o.o. Mostar
7. ODLUKA o stavljanju van snage Odluke o izradi Regulacionog plana u obuhvatu ulica Kneza Domagoja, Hrvatskih branitelja-Bulevar narodne revolucije iza stambenog objekta „Mukoša“ do ulice Adema Buća, granicom obuhvata Regulacionog plana historijskog gradskog područja Grada Mostara, desnom obalom rijeke Neretva do ulice Kardinala Stepinca – Gradsko područje Grad
8. ODLUKA o pristupanju izradi Regulacionog plana CENTAR I Gradsko područje GRAD
9. ODLUKA o pristupanju izradi parcelnog plana „POLOG“ Gradsko područje Jugozapad
10. ODLUKA o donošenju i provođenju REGULACIONOG PLANA POSLOVNA ZONA „MILJKOVIĆI“
11. ODLUKA o donošenju Programa uređenja građevinskog zemljišta za REGULACIONI  PLAN POSLOVNA ZONA „MILJKOVIĆI“ u Mostaru
12. ODLUKA o adresnom sistemu Grada Mostara i označavanju naseljenih mjesta, naselja, ulica i trgova nazivima te zgrada brojevima
13. Odluka o visini osnovice i boda za obračun plate u organima vlasti Grada Mostara   za period od 01.07. do 31.12.2023. godine
14.Odluka o dopunama Odluke o plaćama i naknadama u tijelima vlasti GradaMostara
15. Odluka o prenamjeni novčanih sredstava
16. NACRT ODLUKE o načinu i kriterijima za stipendiranje učenika srednjih škola Grada Mostara
17. ODLUKA o davanju saglasnosti na izmjene i dopune Pravila Javne ustanove Druge gimnazije Mostar
18. ODLUKA o poništenju Odluke o davanju saglasnosti na privremeno korištenje nekretnine do privođenja konačnoj namjeni
19. RJEŠENJE o utvrđivanju prava vlasništva na zemljištu pod izgrađenim poslovnim objektom, po zahtjevu Antonije Gavran, Darke Sesara i Ivana Glibića
20. RJEŠENJE o utvrđivanju prava vlasništva na građevinskom zemljištu pod izgrađenim stambenim objektom po zahtjevu Ekrema Šehića sina Omera iz Mostara
21. RJEŠENJE o izmjeni RJEŠENJA po zahtjevu Salke Obradovića, iz Mostara
22. ZAKLJUČAK o ispravci greške po zahtjevu Dževada Salčina, iz Mostara

Incijative

Nakon usvajanja Dnevnog reda prešlo se na rad po tačkama Dnevnog reda
Ad.1.) Vijećnička pitanja (član 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara)
Haris Nazdraić - Dobro jutro i pozdrav svima. Kao gradski vijećnik podnosim inicijativu da Grad Mostar, odnosno Odjel za privredu, komunalne i inspekcijske poslove, zajedno sa Javnim preduzećem „Komunalno“ uvedu odvoz smeća sa ulaza ugostiteljskih objekata i radnji u Starom gradu, iznađu potrebna sredstva za kupovinu malog specijalnog električnog vozila za odvoz otpada i time stvore preduslove i uklone kontejnere za otpad sa ulaza u staru jezgru na lokacijama kod Nezir-agine džamije, na ulazu kod Hotela „Ruža“, na Titovoj ulici kod stepenica koje vode na Stari most, te kod ulice i stepenica u Ulici Kuluk i naravno prema glavnoj ulici prema programu rasporeda kontejnera treba ostaviti na lokacijama potrebnim za građane. Obrazloženje. Komunalni otpad, a pogotovo nerazvrstani i turizam u Starom gradu nikako ne ide jedno s drugim. Prvi obruč oko Starog grada u danima ljetne sezone često je zaprljan uslijed odlaganja otpada u posude i njihovog odvoza. Po uzoru na staru jezgru u Dubrovniku i Splitu nabaviti malo specijalno, po mogućnosti električno vozilo, prilagodljivo za stare jezgre i uvesti odvoz otpada iz Starog grada, sa ulaza objekata u dogovoreno vrijeme. Ovakva vrsta aktivnosti u komunali možda bi mogla naići na odobravanje sredstava od Fonda za zaštitu okoliša F BiH i Federalnog ministarstva za turizam ili drugih međunarodnih partnera i organizacija. Ovo bi stvorilo preduslove za uklanjanje kontejnera sa ulaza u Stari grad, što je i obaveza prema Odluci o komunalnom redu koju smo usvojili. Hvala lijepa.
Kažimir Miličević - Lijep pozdrav po dužnosti i časti. Ja sam siguran da ste se malo odmorili, pa ćemo danas i kvalitetno raditi, a večeras svi na utakmicu otić. Evo ja početi danas sa dvije vijećničke inicijative. Prvu inicijativu podnosim u ime Kluba vijećnika HDZ-a, te istom zahtijevam da Grad Mostar pokrene sve potrebite procedure za iscrtavanje horizontalne signalizacije na pješačkim prijelazima u Gradu Mostaru sa prioritetom iscrtavanja pješačkih prijelaza u kvartovima gdje se nalaze škole. Kao što svi znamo škola uskoro počinje, a sigurnost djece nam je na prvom mjestu.
Druga inicijativa, isto tako u ime Kluba vijećnika HDZ-a, te istom zahtijevamo da Grad Mostar pokrene sve potrebne procedure te da se iz interventnih sredstava Civilne zaštite Grada Mostara obeštete poljoprivredni proizvođači iz braniteljske udruge Blato. Navedena braniteljska udruga je dosad u više dopisa na adrese Grada Mostara i Civilne zaštite Grada Mostara upoznala iste sa stanjem elementarne nepogode na području Mostarskog blata početkom mjeseca svibnja 2023. godine, gdje ista vrši poljoprivrednu proizvodnju, na iste dopise nikada nisu dobili odgovor. Ovim putem tražimo od Civilne zaštite Grada Mostara da razmotri dostavljene dopise te u skladu sa pozitivnim zakonskim propisom obešteti navedenu udrugu iz interventnih sredstava Civilne zaštite Grada Mostara.
Predsjednik - Šta je u pitanju Amira. Načelnice, ako imate kompletan odgovor možete odmah, ako nemate kompletan odgovor bolje da idemo pismeno. Izvolite ako ima kompletan. Načelnica odjela Amira Trbonja. Izvolite gđo. Trbonja.
Amira Trbonja, načelnica odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove
Hvala predsjedniče. Pozdrav za sve prisutne. Hvala na pitanju gospodinu Miličeviću obzirom da je to jako aktuelno sada vezano za iscrtavanje horizontalne signalizacije na pješačkim prijelazima u Gradu Mostaru, akobgda u ponedjeljak počinje škole, od strane odjela i Grada Mostara pokrenute su sve aktivnosti obzirom da ide, ovaj javna objava je bila, negdje 15.09. otvaraju se ponude, ali u narednoj sedmici bez obzira na sve obzirom da imamo ugovor sa Komunalnim preduzećem počet će iscrtavanje u krugu škola pješačkih prijelaza.
A za ovo drugo dobit će odgovor, nije nama pitanje bilo upućeno. Hvala.
Predsjednik - Hvala. Nadam se da su vijećnik Miličević i Klub HDZ-a zadovoljni sa odgovorom, ne treba pismeni odgovor.
Adem Macić - Pozdravljam sve prisutne. Pokrećem vijećničku inicijativu, da Grad Mostar izdvoji sredstva za sanaciju mosta koji se nalazi ispod HE Mostar, kojim bi se povezala naselja Vrapčići i Raštani, a pogotovo što na pomenutoj lokaciji već postoje betonske stope od mosta koji je ranije bio tu, što bi značajno smanjilo visinu potrebnih sredstava. Razlog za pokretanje je da bi se izbjegle velike gužve u saobraćaju, a pogotovo vikendom prilikom saobraćajnih nesreća i ujedno povezala pomenuta naselja. Hvala.
Tomislav Primorac - Pozdrav svima. Poštovani predsjedniče vijeća, zamjenici, cijenjeni gradonačelniče, cijenjena glavna savjetnice, načelnici odjela, dragi gosti i drage kolege vijećnici. Postavljam jedno pitanje koje je lako rješivo ali uz dobru volju, naime na prošlim sjednicama postavio sam pitanje obnove vremenskog sata ispred „Projektanta“, odnosno zgrade „Projektanta“, koji već duže vrijeme nije u funkciji zbog odlaska Hypo banke koja je tu reklamirala, kao i velikog reklamnog panoa ispred također „Projektanta“, koji po mom mišljenju i ja smatram da je to i sigurnosni problem jer ima veliki svjetlosni bljesak, a posebno za one za raskrižju, još ništa od toga.
Ovaj put moje pitanje je, tko je zadužen za održavanje i opravku česmi na vodu koju su instalirane u gradu, na jednom prostoru grada, na jednom slobodno prostoru grada, to je bilo posebno interesantno, prošle godine je bila dobra ideja, instalirana je jedna česma pred Rondom, odnosno na Rondu, međutim od te česme ništa, ona ne radi, i također sam provjerio i česmu na primjer na Španjolskom trgu koja je isto u kvaru ili ispred spomenika pjesniku Šimiću koja je isto u kvaru ili djelomično ne radi? Evo to su moje primjedbe, da se malo ipak potrudimo za ljepotu na naš. Hvala vam lijepa.
Mirza Drežnjak - Dobar dan. Pozdravljam sve prisutne. Imam dvije inicijative, odnosno jednu inicijativu i jedno pitanje. Prvo inicijativa, gradonačelniku Grada Mostara, odnosno komandantu Civilne zaštite, Štaba civilne zaštite, da Štab civilne zaštite izdvoji materijalna sredstva u iznosu 220.000 KM za vodozaštitne zone,  za zaštitu vodozaštitnih zona Salakovca, Bošnjaci, te bazena Podgorani, u cilju samoodrživosti sistema distribucije pitke vode u stanjima elementarne nepogode. Vodozahvat Salakovac i Bošnjaci su dobili elaborat zaštite te su definirane vodozaštitne zone koje se bitno razlikuju od dosadašnjih. U cilju nesmetanog funkcionisanja sistema potrebno je ugraditi automatski telemetrijski sistem i izvršiti reparaciju elektrosistema. Vodovodni bazen Podgorani nikad nije adekvatno zaštićen niti su urađeni prema projektu radovi zaštite tog jednokomornog bazena. U cilju zaštite zdravlja stanovnika i samoodrživosti sistema molimo da Štab civilne zaštite odobri ova sredstva kako bi u svim prilikama stanovništvo ovog dijela grada imalo nesmetano snabdijevanje pitkom vodom.
Postoji znači i jedno vijećničko pitanje, a odnosi se znači na već moju prije pokrenutu inicijativu od dana 31.05.2022. godine, dali je Grad Mostar imao kontakt sa Cestama Federacije po pokrenutoj inicijativi od 31.05.2022. da se pokrene procedura izgradnje prostora za izlaganje i prodaju poljoprivrednih proizvoda izgradnjom posebnih traka uz magistralni put M17 za zaustavljanje automobila u skladu sa propisima o sigurnosti saobraćaja i dali je Grad Mostar predložio lokacije zemljišta, odnosno uz magistralni put koje su u vlasništvu Grada ili Javnog preduzeća Ceste Federacije u skladu sa inicijativom koja je prije godinu dana pokrenuta? Hvala.
Boška Ćavar - Dobar dan, dobro jutro. Pozdrav svima. Ja imam dva vijećnička pitanja. Prvo pitanje upućujem Javnoj ustanovi Centru za stara i iznemogla lica, a ono glasi: molim za obrazloženje odluke o djelimičnom poništavanju javnog natječaja za prijem u radni odnos od 14.08.2023., broj 0111179126/23, kojeg datuma i temeljem kojih akata je podnesena inicijativa za izmjenu pravilnika o radu u Centru za stara i iznemogla lica Mostar te sistematizaciji radnih mjesta i pokrenute procedure za usvajanje zakona o socijalnoj zaštiti, a time poništili samo jedno radno mjesto za koje je već bila provedena procedura prijema u radni odnos na neodređeno vrijeme? Obrazloženje. Centar za stara i iznemogla lica raspisuje javni natječaj za prijem radnika u radni odnos na neodređeno vrijeme za radna mjesta dva izvršitelja za održavanje čistoće i jednu medicinsku sestru tehničara i jednog fizioterapeuta. Poslije zakonom predviđene procedure 20.06.2023. direktor donosi odluku pod brojem 011117980/23 kako je utvrdila komisija za izbor kandidata za prijem u radni odnos na neodređeno vrijeme. Odluka stupa na snagu danom donošenja 20.06.2023. Kada se osoba pod rednim brojem dva medicinska sestra javila na radno mjesto umjesto ugovora na neodređeno vrijeme dobila je prvi ugovor o djelu 23.06., a drugi ugovor 23.07.2022. Po isteku drugog ugovora u usmenom razgovoru je rečeno da će stalni ugovor dobiti u augustu kada jedna djelatnica ode u mirovinu. Dana 14.08.2022. direktor Centra donosi odluku o djelimičnom poništenju javnog natječaja i to za radno mjesto medicinska sestra zbog podnešene inicijative za promjenom sistematizacije radnih mjesta. Odluka stupa na snagu odmah. Ovakvo poništavanje javnog natječaja izaziva sumnju u namještanje kandidata za ovo radno mjesto, pa molim za što iscrpnije objašnjenje i tumačenje ove odluke. Budući da je direktor ove javne ustanove i član Gradskog vijeća sigurna sam da će razlozi za gore navedene odluke biti valjani i na zakonu zasnovani. To je pod jedan.
I pod dva, 31.01.2022. sam podnijela inicijativu za hitno dostavljanje površina i pozicija dvorišta koja pripadaju stanarima po članu 39 Zakona o građevnom zemljištu. Na 27. sjednici 29.11.2022. sam također podnijela inicijativu za pomoć građanima na temelju sporazuma o zajedničkoj implementaciji aktivnosti na sistemskom ažuriranju i usuglašavanju podataka o nekretninama katastra i zemljišne knjige. Inicijative su prošle bez odgovora i potpuno zanemarene u provođenju od strane nadležnih službi. Obrazloženje. Broj problema građana koje imaju zbog neriješenih površina koje pripadaju zgradama je svaki dan sve veći i stanari nekih zgrada se bukvalno osjećaju kao da su u zatvoru Guantanamo, zgrade se ograđuju sa svih strana od osoba koje ne stanuju u istim i jednostavno im se oduzima životni prostor. Zbog raznih tajkunskih veza kao i u mnogim drugim situacijama nije do zakona već do veza povezanih lica. Sporazumom koji je gradonačelnik potpisao sa Federalnom upravom za geodetske poslove za rješavanje ovog pitanja rok je bio 120 dana, pa su stanari zgrada već 01.06.2022. mogli dobiti informaciju što im pripada.
Druga inicijativa se odnosila na pomoć građanima zbog provedbe sporazuma koji je u ime Grada Mostara potpisao gradonačelnik Mario Kordić sa Federalnom upravom za geodetske poslove i imovinsko pravne poslove dana 24.02.2022., dakle prije više od godinu i po. U četvrtoj točki ovog sporazuma gradonačelnik je potpisao provesti aktivnosti na utvrđivanju parcela zgrada u kojima je minimalno jedna etažna jedinica upisana u knjigu položenih ugovora ili drugu etažnu knjigu, izradu i usvajanje sanacionog plana i plana parcelacije, što uključuje premjer i upis tih parcela u katastar zemljišta u roku od 120 dana od dana potpisa ovog sporazuma. Dakle, ove aktivnosti su trebale biti završene do kraja maja 2022. godine. 06. kolovoza 2023. je zemljišno knjižni ured pozvao građane iz KO Mostar I Mostar II da prijave pravo na nekretninama uz potrebnu dokumentaciju iz službe za katastar i da se ti podnesci u zadanom roku neće naplaćivati. U točki 13 ovog sporazuma se također kaže da se Grad Mostar uz ostalo obavezuje na održavanju informativnih sastanaka po mjesnim zajednicama, objavi oglasa na web portalu Grada Mostara, dostavi pozivnog pisma za sudjelovanje u procesu potpisanog od gradonačelnika na sve adrese na području predmetne katastarske općine. U točki 14 se kaže „preko Centra za socijalni rad osigurati neophodne podatke i kontakt osobu za podršku mapiranju ranjivih skupina i implementaciji metodologije socijalnog monitoringa i aktivnosti na usuglašavanju podataka zemljišne knjige i katastra. 26. srpnja u Mostaru je održana konferencija pod nazivom „Konekto 2013.“ koja je trebala okupiti domaće gospodarstvenike i dijasporu za kreiranje novih poslovnih prilika i radnih mjesta. Sve se to događalo u vrijeme kolektivnih godišnjih odmora pa su građani i dijaspora ostali bez mogućnosti da prijave nekretnine bez naknade, a time smo pokazali koliko smo odgovorni prema njima, ali i prema nama samim. Na kraju bih pitala, kud plovi ovaj brod zvan Grad Mostar, odnosno briga za čovjeka, što bi morala bit u prvom planu svake lokalne uprave? Napominjem, da svaki put sve o čemu pričam potkrjepljujem dokazima. Hvala lijepa.
Alis Čolaković  - Dobar dan. Pozdrav svim prisutnim. Ja imam samo jedno vijećničko pitanje i ono je sljedeće. Znači zbog različitih informacija koje u posljednje vrijeme dolaze u pogledu zahtjeva investitora „EUROPA SOLAR“ prema Gradskom vijeću u smislu davanja saglasnosti za dodjelu koncesije za solare na obuhvatu koji se nalazi u naseljima Pijesci i Gubavica molim da mi kao stručna služba Gradskog vijeća dostavite kopiju sljedećih dokumenata: prvi zahtjev od strane Ministarstva privrede HNK-a prema Gradskom vijeću i odgovor po istom od strane Komisije za koncesije Grada Mostara, a koji je dostavljen prema predmetnom ministarstvu, kao i odgovor Gradskog vijeća prema predmetnom ministarstvu, drugo novi ponovni zahtjev Ministarstva privrede HNK-a prema Gradskom vijeću sa prilozima za istog investitora i za isti obuhvat Pijesci i Gubavica. Prilog treba da sadrži kopiju urbanističkih saglasnosti i okolinskih dozvola. Također potrebna je informacija dali je drugi ponovljeni zahtjev upućen Komisiji za koncesije Grada Mostara na obradu. Sve navedeno tražim iz razloga potrebe za davanjem blagovremene informacije mještanima ova dva naselja s obzirom da isti vode žalbeni postupak protiv ovog investitora u procesu izdavanja urbanističkih saglasnosti za ovaj obuhvat. Oba obuhvata također karakteriše i aktuelna tužba državnog pravobranioca za ponovno vraćanje predmeta u zemljište države, to jest raskida kupoprodajnog ugovora iz 2006. godine. Napomena. U skladu sa Zakonom o koncesijama HNK-a od dana prijema zahtjeva na protokol Gradskog vijeća počinje da teče rok od 45 dana da se Gradsko vijeće izjasni na navedeni zahtjev ministarstva. Prema istom zakonu ukoliko Gradsko vijeće se ne izjasni u roku od 45 dana smatrat će se da je data saglasnost, čime bi se napravio ozbiljan propust u ovom predmetu. Zbog toga zahtijevam da se ovaj rok u potpunosti ispoštuje, to jest da se u roku od 45 dana od dana prijema ovog zahtjeva ovaj predmet nađe na sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara.
Silvio Bubalo - Dobar dan. Pozdrav i poštovanje svima. Ja ću kratko, dva pitanja i jedna inicijativa. Prvo pitanje sam dobio od Udruge/Udruženja predškolskih ustanova u HNŽ/K. Dakle, ovo je njihovo pitanje. „U proteklih nekoliko godina obraćali smo se u ime privatnih predškolskih ustanova Uredu gradonačelnika kako bismo otvorili dijalog po pitanju subvencioniranja roditelja djece koja su smještena u privatnim predškolskim ustanovama. Molili bismo gradonačelnika za odgovor na pitanje kada možemo očekivati bilo kakav vid odgovora na naše upite. Podsjećamo, na području Grada Mostara trenutačno djeluje 11 registriranih privatnih predškolskih ustanova u koje je uključeno preko 1.000 djece. Javnim predškolskim ustanovama su proračunom dodijeljeni značajni iznosi dok predškolskim privatnim nije ništa. Kada možemo očekivati uključivanje i privatnih predškolskih ustanova u proračun?“ U potpisu Udruga/Udruženje predškolskih ustanova HNŽ/K.
Drugo pitanje, komunala. S obzirom da je prije 4 mjeseca usvojena Odluka o razmještanju kioska u Gradu Mostaru zanima me jeli urađen plan i dinamika uklanjanja tih objekata s obzirom da je još uvijek stoje na svojim mjestima?
I inicijativa. Molim da mi se za sljedeću sjednicu Gradskog vijeća pripreme financijski izvještaji gradskih poduzeća za 2021. i 2022. Obrazloženje. S obzirom da su izvještaji gradskih poduzeća po planu i programu rada Gradskog vijeća u drugom kvartalu molim da ih što prije uvrstite na dnevni red sjednica. Hvala.
Emina Ćorić - Pozdrav svima. Ja imam dva pitanja i jednu vijećničku inicijativu. Prvo je, koliko je od početka godine do danas izdato dozvola za muziku i koji su to ugostiteljski objekti u pitanju i kada se izdaje dozvola za muziku dali se traži rješenje o obavljanju ugostiteljske djelatnosti? Drugo pitanje, molim vas da mi dostavite spisak svih poslovnih prostora koji su u vlasništvu Grada Mostara, kome su izdati i pod kojim uslovima?
I jedna vijećnička inicijativa, da se na automate za naplatu parkinga postave instrukcije na engleskom jeziku. Mislim da ne trebam dodatno objašnjavat da je Mostar turistički grad i da svakodnevno imamo stotine turista koji kada žele da parkiraju svoje automobile na parking mjestima koja pripadaju MO-parkingu nemaju nikakvih instrukcija kako da uplate parking, pa smatram da bi to bio dobar korak za poboljšanje stanja i u MO-parkingu, a i za parkinge. Hvala.
Slavko Zovko - Dobar dan. Pozdrav svima. Ovako, imam dva vijećnička pitanja i jednu vijećničku inicijativu. molim nadležne da mi dostave odgovor u kojim dijelovima Grada Mostara se još uvijek koriste azbestne cijevi kao cijevi za vodoopskrbu stanovništva?
Drugo pitanje. Na osnovu kojeg zakona školski odbori provede natječaje za upošljavanje djelatnika u školama i to na kraju nastavne godine za tekuću školsku godinu? Pred kraj prošle nastavne godine, još uvijek tekuće, provođene su natječajne procedure za upošljavanje djelatnika u srednjim školama, gdje je taj proces provodio školski odbor, što nije sukladno zakonu o radu. U više škola natječajne procedure su odrađene pro forme, kandidati koji su dobili uposlenje znali su se i prije natječaja koji su to, a koliko se daleko otišlo protivno zakonu ponajbolje govori činjenica da su u više škola natječaje za posao proveli školski odbori, a ne natječajna povjerenstva. Dakle, upošljava se netransparentno, a da se pri tomu ne objavljuju uopće rang liste i da oni koji nisu dobili posao nemaju pravo žalbe.
Vijećnička inicijativa. Podnosim inicijativu da se dovrši park u Ulici Alekse Šantića, to jeste bivše Mile Budaka, u naselju Centar II, koji je započet prije nekoliko godina. Naime, mještani su nam se obratili iz tog naselja, tu je nekih 15 zgrada, park je djelomično samo urađen, postavljen je dio ovih kocki i nekoliko klupa. Prema nacrtu tu bi trebalo bit još nekog urbanog mobilijara i dodatne klupe i igračke i kante za otpatke. Dakle, oni su već uputili inicijativu i peticiju, pa evo s ovog mjesta inicijativa da se to završi. Hvala.
Sanel Žuljević - Hvala predsjedniče. Pozdravljam sve prisutne. Imam dva pitanja i jednu inicijativu. Sa pitanjem bih se nadovezao na kolegu Slavka pošto su vjerovatno i mene isti ljudi kontaktirali, njihovo pitanje glasi: stanari Ulice Alekse Šantića pitaju zbog čega su zapostavljeni od strane vlasti u Gradu Mostaru, naselje je skoro u potpunom mraku, pa se plaše za sigurnost svoje djece, a ni odraslima nije svejedno proći do ulaza u zgradu. Napravljeno je igralište za djecu koje nije ograđeno, pa služi kao parking za automobile, dvorišta su zapuštena, komunalna preduzeća skoro pa i ne zalaze u dvorište, te traže da napokon dobiju tretman kakav zaslužuju kao građani ovog grada i da se napokon ovo naselje iz zone ratnih dejstava pretvori u naselje koje pruža svojim stanarima adekvatne i humane uslove za život.
Drugo pitanje. Šta Grad Mostar planira učiniti vezano za činjenicu da pojedini vlasnici hotela, hostela i apartmana savjetuju svojim stranim gostima da ne plaćaju parking i kazne za nepropisno parkiranje jer ne postoji nikakva mogućnost da ih neko prisili na plaćanje, ne postoji pauk služba, ne postoji mogućnost blokade točkova vozila takozvanim lisicama, niti je moguće naplatiti kaznu prilikom napuštanja naše zemlje? Pored toga neki od njih koriste daljinske upravljače koje su dobili za spuštanje stubića i puštaju turiste u pješačku zonu kako bi parkirali svoja vozila. Ovdje konkretno mislim na Ulici Ose Gebe, gdje su čitavom dužinom ulice parkirana vozila gostiju apartmana. Pojedini stanari ove ulice su uzeli stvar u svoje ruke i duž ulice zabušili betonske čunjeve koji onemogućavaju parkiranje uz zid tržnog centra „Biosfera“ i tako napravili ruglo od ulice.
I vijećnička inicijativa. Podnosim vijećničku inicijativu, da se iz prihoda koje Grad Mostar ostvaruje od prodaje vinjeta odredi fiksni postotak koji će ići za finansiranje spasilačkih službi sa područja Grada Mostara, kao i za finansiranje „Sigurne kuće“ Mostar. Svjedoci smo u zadnjih dva mjeseca koliko puta su spasilačke službe intervenisale spašavajući goste našeg grada, a nažalost svjedočili smo i u TV prijenosu njihovoj akciji spašavanja tokom održavanja skokova sa Starog mosta. Također smo u istom periodu vidjeli koliko je žena ugroženo od strane njihovih partnera, pa su tako u našem gradu u roku od dva dana uhapšena tri nasilnika. Smatram da mi kao turistički grad koji posjećuje veliki broj turista moramo sve učiniti da naše spasilačke službe budu spremne da pomognu turistima koji je kupaju u našim rijekama i posjećuju planine oko grada da bi se isti osjećali sigurni tokom posjete i kako ne bi došli u situaciju da punimo crnu hroniku i odbijamo turiste.  Vezano za „Sigurnu kuću“, grad Sarajevo je najavio pomoć našoj „Sigurnoj kući“ i mislim da mi kao grad ne smijemo dozvoliti da drugi gradovi pomažu našim građanima pored nas kojima je to obaveza. Hvala.
Adela Gosto - Dobar dan. Lijep pozdrav svima. Pa evo da nastavim na fonu gospodina Žuljevića. U 2020. godini je formirana radna grupa na nivou Grada Mostara za prevenciju nasilja, mislim da se upravo u toj grupi nalazite vi gospođo Radmila Komadina, obzirom da u zadnje vrijeme evo svjedočimo eskalaciji nasilja kada govorimo o porodičnom nasilju zanima me dali se grupa sastala ikad više osim jednom u 2020. godini kada je formirana i ako jeste da nam kažete, odnosno da podnesete izvještaj šta je to urađeno na prevenciji od tada? Hvala.
Moje drugo vijećničko pitanje, dakle nadležnom odjelu, pretpostavljam da je to Agencija Stari grad, ali ako nije nadam se da će služba uputiti na pravu adresu. Naime, na Starom mostu su golim okom primjetne nove i veće pukotine, sama sam ih primijetila, a na dnevnoj bazi me na to upozoravaju i građani. Pretpostavljam da je za to znači zadužena Agencija Stari grad, te ih ovim putem molim da dostave izvještaj mjerača, odnosno postrojenja koje se dakle bavi, odnosno uočava promjene na Starom mostu, te da preventivno djelujemo ukoliko je potrebno.
Evo kolega Nazdraić je tražio da ova mala mobilna vozila prazne znači kante restorana, a ja tražim znači povećan broj pražnjenja kontejnera inače na dnevnoj bazi. Znači evo ove godine smo, mi smo turistički grad i svjedoci smo da jednom dnevno sigurno nije dakle dovoljno pražnjenje kontejnera jer već popodne znači to jako ružno izgleda, ne znam da li se pridržavamo odluke koju smo donijeli davno o komunalnom radu koja predviđa i pranje kontejnera određen broj puta, nisam sigurna da se pridržavamo toga broja koji stoji u odluci. Pa evo  inicijativa, za povećanim pražnjenjem kontejnera na dnevnoj bazi, a pogotovo u turističkom dijelu sezone.
Vijećnička inicijativa, da se postavi znak na početku Ulice Salke Šestića, odnosno tabla na kojoj jasno piše da je u toj ulici zabranjen saobraćaj za sva motorna vozila osim za nastanjenje u toj ulici, po uzoru na table kakve imamo u Fejićevoj ulici. Razlog znači za pokretanje, u ponedjeljak kreće nova školska godina, zbog sigurnosti učenika ova ulica je pješačka zona. Dakle, trebamo krenuti sa provođenjem odluke koju smo donijeli, a mislim da je prvi korak upravo tabla znači upozorenja. Hvala.
Ivan Zelenika - Dobar dan svima. Mene zanima kada će JP Komunalno Mostar izvršiti radni nalog od 24.05.2023. godine, broj radnog naloga 08219-19307, izdat u skladu sa rješenjem Odjela za urbanizam i građenje broj 071919307 od 3. mjeseca 2023. godine? Znači radi se o dva ležeća policajca koja treba postaviti u jednoj vrlo uskoj prometnici kojom se prometuje dvosmjerno velikim brzinama. U toku ove godine dva puta već smo imali prometnu nezgodu gdje su sa vozilima ulijetali ljudima u dvorište. Cesta inače veže naselje Iliće i Cim, vodi od Crkve Krista Dobrog Pastira prema Osnovnoj školi. Znači veliki broj djece koji kreću u ponedjeljak u školu se kreće tom prometnicom, a vozila konstantno nailaze velikim brzinama, prometnica je uska, trotoara nema, pa ću zamolit JP Komunalno ako se ikako može neko iz Komunalnog udostojit od 5. mjeseca da dođe i da nam postavi dva ležeća policajca. Hvala.
Damir Šunjić - Pozdrav svima. Pitanje postavljam Odjelu za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove, zašto još uvijek nije napravljen operativni plan održavanja zelenila u gradu i na osnovu čega se vrši nadzor i potpisuje u dnevnicima? Hvala.

35. sjednica odgovori

Zapisnik

Ad.2.) Usvajanje Zapisnika sa  34. redovne sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara
Izvjestilac je Predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara
Glasanje: 24”Za” , nema “Protiv”  nema “Suzdržanih“
Zapisnik  je usvojen.

Ad.3.) PRIJEDLOG ODLUKE o utvrđivanju cijena pružanja usluga snadbjevanja pitkom vodom i odvodnje otpadnih voda
Izvjestilac Gradonačelnik Grada Mostara.
Ja ću kratki uvod  kako bi razumjeli šta smo radili zadnje 3 godine. Naime, dolaskom ovog Gradskog vijeća i ove Gradske uprave je svima poznato šta smo zatekli u vodovodnim preduzećima u Gradu Mostaru,  dvije radne jedinice, prečistač koji tad nije imao ni upotrebnu dozvolu, bio u nekom probnom radu, poprilično velike troškove i poprilično usudit ću se reć malo i kaotično stanje u tim preduzećima, dijelom zbog načina kako se radilo, a dijelom zbog nedostatka Gradskog vijeća i sve to skupa je rezultiralo poprilično ozbiljnim stanjem, kad smo prije dvije i po godine došli, usudit ću se reći da smo bili izloženi riziku i od problema oko vodosnabdijevanja i odvodnje u Gradu Mostaru. Tad smo odučili imenovati nove uprave u tim preduzećima kako bi napravili jedan presjek stanja, vidjeli sve šta se dešava, iskoristili mogućnost ulaska u jedan fantastičan projekat koji je šireg konteksta, jedan njegov dio se bavi upravo vodosnabdijevanjem u Gradu Mostaru, naime radi se o MEG projektu, gdje smo kao lokalna zajednica nažalost zadnji ušli, ali evo idemo ubrzanim koracima da u tom segmentu dovedemo nekakav red. Nakon silne analize stanja i pomoći Gradske uprave kroz Budžet Grada Mostara ovom javnom preduzeću u zadnje dvije godine značajne pomoći smo uspjeli nekako doć u situaciju da ozbiljno razmišljamo o konsolidaciji tog preduzeća i o  budućim koracima, kako bi  se vodosnabdijevanje i odvodnja u Gradu Mostaru odvijala nesmetano, bila osigurana za dugi niz godina. U tom kontekstu smo  i primijetili da su svi akti koji se tiču na koncu konca i cijene vode neusaglašeni sa zakonima i metodologijama izračuna cijena i ja sam tad zamolio uprave da sjednu da naprave operativne centre, da kroz svoje troškovne centre vide što to treba dalje napraviti i danas smo tu da možemo predložiti ovom Gradskom vijeću jednu Odluku koja se nadam bit će usvojena, kako bi Grad Mostar mogao nesmetano razvijat ovaj segment komunale koji je prebitan, naime radi se o snabdijevanju vodom, naravno i odvodnje.
Anton Vidačak, direktor JP Vodovod Mostar
Javno preduzeće Vodovod nakon formiranja Gradskog vijeća i nakon imenovanja novih uprava je pokrenulo vrlo žive aktivnosti na konsolidaciji poslovanja cijelog preduzeća. U tom smislu konsolidaciju treba napravit po svim parametrima, znači u organizacijskom smislu, u legislativnom smislu, u financijskom smislu, u organizacijsko-operativnom smislu, tako da mislim da smo za ovo kratko vrijeme postigli prilično značajne rezultate.
U legislativnom smislu je bio  najveći dio posla jer je zahtjevalo najviše aktivnosti i najviše razgovora, iznalaženja rješenja, alternativa i svega ostalog i to je izrodilo usvajanjem novog Statuta Društva, to je temeljni akt Društva, mi nismo bili usuglašeni sa Zakonom o gospodarskim društvima već  13 ili 14 godina.  U tom smislu izgubili smo i određene bonitete kod banaka, imali smo prijetnju  gašenja računa zato što nemamo novi statistički broj, koji nismo mogli imat zbog nepostojanja Statuta, sad  je taj dio problema je riješen.
U organizacijskom smislu smo značajno unaprijedili rad naših tehničkih službi, zatečeni broj ekipa koje su radile na terenu smo značajno unaprijedili, malo smo povećali sredstva i formirali veći broj ekipa, tako da  u posljednjih  mjesec i po, dva dana  se na terenu može primijetiti da više nema kvarova koji su trajali duže vrijeme, nemamo neko ni kašnjenje sa priključcima uplaćenim, znači ljudi koji su podnijeli zahtjev za priključenje mi smo to napravili.
Što se tiče finansijskog dijela, mi smo uradili konsolidaciju koju smo mogli iz okvira mogućnosti i poslovanja javnog poduzeća. Znači mi smo u našem poslovanju zatekli, 2021. godina bilo je 94% naplata potraživanja jer su u 2021. godini počeli su raditi sudovi, godinama prije toga je bila po 80% naplata potraživanja. U tom dijelu organizirali smo rad, računovodstvene reforme smo određene napravili iz kojih smo mogli provesti automatizam u pokretanju opomena našim korisnicima, tako da je taj dio, a što je bio i zaključak ovoga Gradskog vijeća,  da javno preduzeće, ne samo Vodovod, nego sva, poduzmu sve aktivnosti da više ni jedan račun ne može pasti u zastaru i Javno poduzeće Vodovod je to izvršilo i mi mjesečno radimo i ispunjamo svoju obavezu, tako da nema više mogućnosti padanja računa u zastaru. Moram reći da preko 50% pokrenutih tužbi se naplati  odmah nakon podizanja zato što ljudi dobiju od nas i obavijest da je pokrenuta. Tako da smo  u tom dijelu prošle godine imali ogromne iskorake financijske zbog naplate starih potraživanja iz tog dijela prihoda smo izfinansirali ova operativna unaprjeđenja o kojima sam pričao. Međutim, sad to dolazi u jednu normalnu, kad zahvatiš u nešto jednokratno to jednokratno i presuši, sad imamo redovne neke prihode, ali koji su nedostatni za naše poslovanje. Iz tog razloga  smo nakon što smo riješili Statut,  u okviru MEG projekta poduzeli aktivnosti koje smo mogli poduzet, tako da je došlo na red i ovo pitanje.
Ja sam ovdje pripremio prezentaciju. Znači JP Vodovod poznato vam je da ostvaruje značajne gubitke iz osnovne djelatnosti, a to je isporuka pitke vode, odvodnje i posljednjih godina prečišćavanje otpadnih voda. Razlog gubitaka je niska cijena vodnih usluga. U 2022. godini prihod od pružanja vodnih usluga je iznosio 6.944.000 KM, a troškovi pružanja vodnih usluga su iznosili 9.117.000 KM. Znači naš gubitak po osnovu cijene vode po troškovniku vodoopskrba i odvodnja iznosi 2.173.000 KM za prošlu godinu. To je tako godinama. Posljedice tih dugogodišnjih gubitaka su velike obaveze prema javnim prihodima i prema dobavljačima, nemogućnost redovnog izmirenja tekućih obveza, zastarjela i nedostatna tehnička sredstva i osnovna oprema za rad, niske plaće djelatnika, posljedično nedovoljna motiviranost tih istih radnika, dugogodišnje nedovoljno održavanje vodne infrastrukture i kapitalne opreme, a sve to proizvodi i ugroženost vodosnabdjevnog sistema kao posljedica svega ovoga navedenog. Gradonačelnik je u uvodu spomenuo MEG projekat, mislim da se rado o nekom vrlo dobrom projektu, da ne kažem kapitalnom, koji pomaže u konsolidaciji poslovanja JP Vodovod. Znači MEG projekat je projekat općinskog okolišnog upravljanja koji podržavaju vlade Švicarske, Švedske, Češke i delegacija Europske Unije u BiH, a provodi ga UNDP-i. Ugovorom između Grada Mostara i UNDP-a, Grad Mostar i JP Vodovod su postali sudionici projekta u okviru kojeg je naglasak na program operativnog i finansijskog unaprjeđenja poslovanja u oblasti javne komunalne usluge vodosnabdjevanja, odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda. JP Vodovod je aktivni sudionik ovoga projekta. Cilj MEG projekta je podržati jačanje operativnih i finansijskih performansi, osigurati funkcionalne vodovodne sisteme odvodnje, prečišćavanje otpadnih voda i osigurati kvalitetno održivu komunalnu infrastrukturu, osigurati zaštitu okoliša, podržati jačanje kapaciteta vodovodnog preduzeća i jedinice lokalne samouprave, jačati komunikaciju između jedinice lokalne samouprave između preduzeća i korisnika usluga. U sklopu navedenog projekta između JP Vodovod i Grada Mostara kao osnivača zaključen je i ugovor o pružanju javnih vodnih usluga na području Grada Mostara, Odluka o usvajanju je objavljena u Službenom glasniku Grada Mostara 15/22, a kojim su definisana prava i obaveze ugovornih strana, prava i obaveze Grada i prava i obaveze preduzeća Vodovod. Na osnovu člana 20, stav 13, navedenog Ugovora, JP Vodovod je dužno da cijene javnih vodnih usluga formira u skladu sa odredbama Zakona o komunalnim djelatnostima u HNK i važećom metodologijom utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga. Članom 18, stav 23, navedenog Ugovora, obaveza Grada je da donosi Odluke o cijenama vodnih usluga u skladu sa prijedlozima preduzeća, te metodologijom utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga. Članom 18, stav 32, definisana je i obaveza Grada da ukoliko preduzeće ostvari gubitak u poslovanju zbog neekonomskih cijena javnih vodnih usluga, odnosno cijena koje su manje od razine utvrđene metodologijom utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga, Grad pokriva taj gubitak sredstvima Budžeta. Sukladno odjeljku 3 navedene metodologije utvrđivanja najniže cijene koja je objavljena u Službenim novinama F BiH, broj 16/22, Društvo je ispunilo preduuslov za primjenu metodologije, to jest formiralo je i osiguralo računovodstveno definisana i po vlastitim troškovima i prihodima razdvojena 4 troškovna centra i to vodosnabdjevanje, prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, tretman otpadnih voda i zajednički poslovi.
Napominjem da je sam i Ugovor koji sam spomenuo, koji zaključen između Grada Mostara i JP Vodovod, proizvod aktivnosti MEG projekta, odnosno inzistiranja UNDP-a da se uredi pitanje vodosnabdjevanja po komercijalnim cijenama i po prihvatljivim da Grad Mostar, odnosno jedinica lokalne samouprave, omogući javnom preduzeću poslovanje, nesmetano ekonomsko i komercijalno poslovanje, da bi moglo pružiti svoje usluge svojim korisnicima.
Vama je poznato da, javno preduzeće posluje kroz dvije radne jedinice koje nažalost u proteklom periodu su dosta različite standarde imale u svom poslovanju. Preduslov svih uslova je bio ujednačavanje standarda. Mi smo te standarde usaglasili uz pomoć konsultanta u okviru MEG projekta i doveli smo do troškovnih centara i do utvrđivanja troškova i prihoda svakog pojedinog centra.U tablici, a koja vam je dostavljena u obrazloženju ove Odluke, navedeni su prihodi i rashodi po troškovnim centrima, ovdje vidite iz priložene tablice da imamo operativni prihod, znači imamo vodosnabdjevanje, imamo odvodnju, prečišćavanje otpadnih voda i zajedničke službe,upravo kako to metodologija traži, u operativnom prihodu vodosnabdjevanja imamo 7.929.115 KM, odnosi se na prihod od prodaje 6.900.000 KM i 984.000 KM je zakupnina, to je ovaj dio fiksne naknade za vodomjere koje smo uprihodovali u 2022.g., e sad troškovi su 7.353.000 KM, vidimo da je tu pozitivan rezultat ostvaren 575.000 KM.
Kod odvodnje prihod vidimo da nemamo, na fakturi nisu bile iskazivane cijene za uslugu odvodnje, a troškovi su 1.764.000 KM, tako da je tu gubitak 1.764.000 KM. Kad sam na početku rekao onih 2.000.000 KM gubitka to je kad se sabere odvodnja, vodosnabdjevanje i oduzme naknada za vodomjere koja ne bi trebala tu biti, onda dođemo do tog iznosa od 2.117.000 KM gubitka po osnovu pružanja javnih vodnih usluga, pa sami zaključite.
Dalje smo pristupili izradi metodologije, po metodologiji su predviđene sljedeće usluge, usluga vodosnabdjevanja, usluga odvodnje i imamo fiksne naknade predviđene, znači fiksna naknada za održavanje vodovodne mreže i fiksna naknada za održavanje kanalizacijske mreže. Metodologija je to predvidjela na način da javna komunalna preduzeća mogu dio troškova, troškovnih centara, pretvoriti u fiksnu naknadu, ali troškova koji se ne odnose na troškove plaća, nego isključivo na troškove održavanja. Znači fiksni dio za naknadu za održavanje vodomjera, znači ukupni iznos, vrijednost naših vodomjera u Gradu Mostaru je oko 6.500.000 KM. Pošto su naši vodomjeri dosta zastarjeli, radijski vodomjeri nisu prije stavljeni, mi smo  u ovom našem izračunu  donijeli odluku da isključivo ugrađujemo radijske vodomjere koji omogućuju daljinsko očitavanje,  gdje je godišnji potreban iznos za zamjenu vodomjera 1.316.000 KM. Znači kada ovaj godišnji iznos potreban za zamjenu vodomjera od 1.316.000 KM podijelimo sa ukupnim brojem naših korisnika kojih je 41.340 dođemo do cijene naknade za održavanje vodomjera od 2,65 KM. Ono što je prijedlog JP Vodovod je da  svi naši korisnici, domaćinstva, niveliramo taj iznos, iz razloga što imaju dva pristupa, jedan je princip ekvivalencije koji smo mi koristili u našem prijedlogu, a drugi je princip vodomjera koji je na korisničkom mjestu. Tako da bi imali sad tu situaciju da bi korisnicima koji su u kolektivnim stambenim centrima nove gradnje da kažem, a kojima mi propisujemo uvjete na koji način će se priključiti radi tehničkih rješenja, onda bi njima ova naknada bila značajno viša, znači ne bi bila 2,65 KM nego bi bila nekih 5 KM, 5,20 KM, zavisno o ovome. Dijelu starih zgrada bi dijelom bila ta naknada možda nešto niža. Mi  smo tražili prosječan korisnički odnos, da bude u najboljem obliku, u finansijskom smislu JP Vodovod bi imalo veću korist kad bi se koristilo prema korisničkom mjestu  a pogotovo radi budućih gradnja, stanogradnje koje se priprema u Gradu Mostaru, ali mi smo išli u korist naših korisnika i predložili smo ovaj princip ekvivalencije i to je ta cijena 2,65 KM.
Što se tiče izračuna fiksnog dijela cijene, ovdje vidite da su u troškovnom centru vodosnabdjevanje od ukupnih onih 7 miliona i 300 i nešto hiljada troškova, 6.806.000 KM prebačeno u varijabilni dio cijene, a samo 547.000 KM je prilagođeno za fiksni dio cijene i tih 547.000 KM su isključivo amortizacija. Znači to su ona sredstva koja se ulažu u održavanje vodovodne infrastrukture. 547.000 KM kad podijelim na 41.340 korisnika dobijemo cijenu od 1,10 KM, pričamo o cijenama bez PDV-a i to je ta predložena cijena fiksnog dijela za održavanje vodovodne mreže itd. U tom smislu ja kao direktor Vodovoda  mogu reć da mi sa ovim cijenama ako ovo Vijeće  usvoji, odnosno nije bitno cijene koje se usvoje, nego ako nam ovo Vijeće omogući ovaj prihod koji smo mi naveli, možemo reći da ćemo dovesti do tačnosti u obračunu u našim evidencijama, da će naša usluga na terenu biti vidljiva,  ljudi neće čekati na priključenja, da neće čekati na opravke kvarova i taj dio mreže, Mi smo već nešto na tom planu postigli, ali ja kao građanin ovog Grada nisam zadovoljan sa tim, a znam razlog zašto to nismo postigli-zato što su u pitanju finanSijska sredstva.
U raspravi su učestvovali: Damir Šunjić, Boška Ćavar, Anton Vidačak, Adela Gosto, Tomislav Primorac, Emina Ćorić, Slavko Zovko, Ibrahim Husnić,Predsjednik, Zineta Muratspahić, Marko Novak, Adema Macić, Slaven Bevanda, dr. Nazif Derviškadić, Sanel Žuljević, Adil Šuta, Antonio Zelenika, Gradonačelnik
Damir Šunjić - Odbor za stambeno-komunalne poslove održao je dvije sjednice po pitanju Odluke o utvrđivanju cijena pružanja usluga snabdjevanja pitkom vodom i odvodnje otpadnih voda, analizirali smo ovaj dostavljeni prijedlog, maloprije ste  dobili Amandmane  ispred Odbora za stambeno-komunalne poslove. Amandman 1, znači u članu 2, jedinične cijene i varijabilni dio, jedinična cijena usluge snabdijevanja pitkom vodom iznosi za domaćinstva 1,38 KM po kubiku, mijenja se i glasi „domaćinstvo 1,35 KM po kubiku“.
Amandman 2, u članu 2, stav 2, jedinična cijena usluge odvodnje fekalnih i otpadnih voda za sve kategorije korisnika iz prethodnog stava iznosi 0,47 KM po kubiku, a u istu nisu uračunati troškovi prečišćavanja otpadnih voda, mijenja se i glasi „jedinična cijena usluge odvodnje fekalnih i otpadnih voda za sve kategorije korisnika iz prethodnog stava iznosi 0,23/ KM po kubiku, a u istu nisu uračunati troškovi prečišćavanja otpadnih voda“.
Amandman 3,  kao što vidite radi se samo u tabelarnom prikazu usklađivanju ovih cijena.
Obrazloženje, Odbor je zasjedao, svjesni smo činjenice da cijena vode koja je donesena prije 10, 11 godina praktički ne odgovara stvarnoj cijeni vode i JP Vodovod ima otežane uslove rada zbog te cijene. Sukladno Ugovoru, odnosno projektu UNDP-a i Grada Mostara i Ugovoru koji smo mi kroz MEG projekt potpisali kao Grad Mostar i Vodovod jasno je propisana i metodologija prema kojoj se utvrđuju nove cijene vode, tako da sve ovo što je predloženo i sve ove stavke koje će se nalaziti na računu sukladno je metodologiji. Znači ono s čim se ipak ne možemo složiti je, da ovo povećanje cjelokupnog računa, ne govorim sad samo o povećanju cijene vode, govorim o cjelokupnom povećanju računa, po ovom predloženom principu za nas nije bilo prihvatljivo i radi toga smo mi uložili ove Amandmane. Sad kad pogledate na ove dvije stavke, znači sa 1,38 KM na 1,35 KM, sa 0,47 KM na 0,23 KM, izgleda možda smiješno da su mali neki iznosi, međutim to su varijabilni dijelovi koji se množe sa stvarnim kubicima potrošene vode, pa tako konkretno, na jednom prosječnom domaćinstvu koje potroši 15 kubika i koje ima odvodnju,  umjesto dosadašnjih 21,93 KM to domaćinstvo će platit 28,44 KM, što je uvećanje od nekih 6,5 KM. Za domaćinstvo koje nema odvodnju, a troši isto kubika vode, uz ove predložene Amandmane, znači umjesto dosadašnjih 21,93 KM za 15 kubika potrošene vode, došlo bi do uvećanja cijene u iznosu 24,57%, što je uvećanje 2,64 KM. Evo možemo i na nekom primjeru nižem, 5 kubika niže potrošnje znači po istom principu, domaćinstvo koje ima odvodnju povećanje bi sa 9,17 KM bilo na 12,65 KM, što je 3,40 KM povećanje cijene, a domaćinstvo koje nema odvodnju umjesto cijene 9,17 KM povećanje bi bilo na 11,20 KM, što je uvećanje od 1,90 KM. Ono na što treba obratiti pažnju, a možda zbog ponderiranje cijene vodomjera može ispast  krivo na terenu, što bi korisnici u višestambenim objektima mogli dobiti značajno uvećanje  cijena vodomjera, tako da pratimo direktore šta se događa na tom fonu, pa ako bude anomalija, odnosno pritužbi od građana u tom pravcu da možemo korigovat i radi toga smo mi evo ispred Odbora predložili jedan Zaključak, koji glasi: 1.Zadužuje se direktor JP Vodovoda Mostar da nakon 6 mjeseci primjene Odluke Gradskom vijeću Grada Mostara dostavi izvještaj o učincima iste“, 2. Zadužuje se Uprava JP Vodovod da u roku od 30 dana usvoji operativni plan smanjenja gubitaka i o rezultatima istog svako 3 mjeseca izvijesti Gradsko vijeće Grada Mostara. 3. Zadužuje se Uprava JP Vodovod Mostar da za Budžet Grada Mostara za 2024.g. delegira prioritetne projekte snabdijevanja naselja koji nemaju vodosnabdjevanje, kao i  izgradnju nove kanalizacijske i oborinske mreže, prioritet od I. građevinske zone, pa nadalje".  Rok za dostavu informacija 30.10.2023.g.
Važno je napomenuti, da što se tiče izgleda računa vidite da nema stavke za prečistač otpadnih voda, što znači da ga Grad Mostar u potpunosti finansira, to je iznos od preko 1.000.000 KM godišnje, tako da se on ne nalazi na računima građana, što je dodatno jedno rasterećenje, u drugim općinama  u okruženju i taj prečistač se nalazi na računu. Što se tiče Odbora toliko, Gradonačelniče  molimo da se izjasnite o ovim Amandmanima.
Boška Ćavar - Ja bih vas gosp. Vidačak za početak pitala  koliko ima neplatiša u Gradu Mostaru, odnosno čiji satovi rade u suprotnom pravcu i na koji način bi to otklonili u budućnosti, da li imate neki plan? Imam  još nekoliko pitanja, možete li odmah odgovorit.
Mene zanima da li je menadžment razmišljao o nekom softveru koji bi bio vrlo koristan za menadžment Vodovoda, koji bi detektirao puknuća cijevi, naplate, ulaska-izlaska vode, ilegalne priključke, itd.? Dakle, da li se razmišljalo o takvom softveru?
Mene  dalje zanima kako je napravljen plan da plaćaju ljudi koji inače plaćaju cijenu vode? Dakle, mi koji plaćamo, ja sam savjesna i plaćam vodu redovno, bit će isto kao MO-parking, plaćat će ljudi koji poštuju zakon, a oni koji ne plaćaju oni će i tako i tako se provlačit, a takvih je polovina u Gradu Mostaru.  Zanima me koje ste vi rezultate postigli dosad od kako ste došli na funkciju i to sam već pitala koliko ste detektirali neplatiša i mogu li se vidjet vaši ugovori za MEG projekt Grada Mostara?
Anton Vidačak - Što se tiče naplate, u prošloj godini je bila 99,9%, ovaj po pojedinim segmentima ona dolazi mjesečno i do 120% u odnosu na fakturisanu vodu. Znači kad kažemo da je to 120% jasno je da se to odnosi na naplatu i iz prethodnog perioda.
Što se tiče vodomjera koji mjere u suprotnom smjeru, ja znam za dva, tri slučaja takva, nažalost radi se da i oni mjere kao takvi, samo je pogrešno postavljeno. To ima situacija u ovim nekim zgradama koje su rađene tamo 2000.-ih godina, gdje je investitor izgradio u svaki stan takav vodomjer, pa ga je stavio naopako, mi ne možemo tu ništa  napravit bez saglasnosti vlasnika da ga zamijenimo, što podrazumijeva  građevinske radove u njegovom kupatilu ili hodniku ili čemu već, tako da to nije pitanje za nas. Na to se nadovezuju zasebni vodomjeri u kolektivnim centrima sa jednim vodomjerom, ljudi ispunjavajući određene uslove mogu pristupiti izgradnji svog vodomjera. Vezano za softver po pitanju ilegalnih priključaka i otkrivanju kvarova, tu nema softvera kao tehničkih rješenja, ima određena oprema u smislu kamera, geofona, korelatora i slično, koji se koriste u radu da bi se otkrilo gdje nastaje kvar i gubitak na mreži. Svima je jasno da postoje određeni kvarovi  gdje vam nikakva tehnika ne jamči 100% otkrivanje kvara, ali ima raznih metoda da se to nađe.  U okviru  predloženih cijena jedna od aktivnosti je upravo smanjenje gubitaka vode. Mi imamo predviđene procedure za zamjenu vodomjera, za otkrivanje ilegalnih priključaka, radi se o jednome skupom procesu i  mi smo odustali od te aktivnosti upravo iz razloga što cijenom vodnih usluga je predviđeno napokon definisanje iznosa potrebnog za održavanje i zamjenu vodomjera.Ova naša procedura sad predviđa zamjenu svih vodomjera u Gradu Mostaru unutar 5 godina. Kroz tu zamjenu vodomjera je jasno predviđena i procedura, imamo je i opismenjenu i pripremljenu, koja će ići i uz medijsku kampanju i obavijest  građanima, radit ćemo zamjenu svih vodomjera i paralelno izgradnja DMA zona u tim naseljima u kojima se uradi zamjena vodomjera.
Adela Gosto - Ja sam Odluku prebrala, prije svega ću naglasiti  da mi apsolutno nismo svjesni   da mi ovdje imamo jako puno  penzionera čije minimalne penzije su 380 i nešto maraka, da su nam minimalne plate u Federaciji nekih 600 maraka. Tako da sigurno bilo kakva povećanja u momentu kada je potrošačka korpa 3 puta veća od prosječne plate u Federaciji ili 5 do 6 puta veća od minimalnih plata u Federaciji, ja neću podržati.
Član 2 Odluke, u stavu B, pa onda imamo kaže zanati i uslužne djelatnosti povećanje cijene, znači 2,23 KM, zanatstvo je deficitno, deficitno znači zanimanje i ja zaista ne mogu da vjerujem da će zanatlije, sarači, kujundžuje, koji su na izmaku, na izumiranju, koje treba da zaštitimo na sve moguće načine, plaćati veći iznos nego, e sad me interesuje u stavku C vjerske organizacije šta se smatra po ovim,  govorimo o Islamskoj zajednici i tako tim, hoće li mi neko dati odgovor, je li mislite na njih jeli, jeste, o kej. Ja zaista razumijem evo Javna kuhinja, predškolsko obrazovanje, škole, studenti, sve to zaista razumijem, sportske ustanove  koje preživljavaju od članarina, sportska udruženja, ali kada govorimo o vjerskim organizacijama ja smatram da su to institucije, uz dužno poštovanje, koje imaju ogroman kapital, koje imaju ogroman broj poslovnih prostora koje daju u najam i čije su kirije pa do tri puta veće od gradskih, tako da zanatlijama naplaćujemo vodu 2,23 KM po kubiku vode, a vjerskim organizacijama 1,42 KM. Hoćete li mi reći pošto se ovo gore sve odnosi ove cijene znači po članu, dakle ako je 1,38 KM za domaćinstvo, ako je tročlano domaćinstvo ide tri puta jeli tako 1,38 KM, po osobi vas pitam, po osobi po kubiku, po kubiku je 1,38 KM bez obzira jeli petero ljudi u kući ili sedmero, znači samo fiksni dio jeli ide, dobro, po članu, zatim kaže „korisnici iz kategorije domaćinstva plaćaju mjesečno naknadu za održavanje i zamjenu vodomjera u fiksnom iznosu od 3,10 KM za vodno mjesto, odnosno po korisniku?
Odgovor  direktora je, korisnik je jedan, jedan račun.
Drugo pitanje, pošto broj satova i broj korisnika koji ste da li ovamo u obrazloženju se meni ne slaže, dakle ako imate broj satova negdje oko 27 hiljada i nešto, a broj korisnika 41.380?
Anton Vidačak je dao odgovor što se tiče  broja satova i broja korisnika da to je zbog kolektivnih stambenih zgrada sa jednim vodnim mjestom.
Razumijem  dio koji se odnosi na standard, penzionere, male plaće, socijalna davanja i ostalo, podsjetio bih da je ovo Vijeće donijelo Odluku o izmjenama Odluke o subvencioniranju vode našim građanima, korisnicima iz socijalnih kategorija, u tom smislu ja kao menadžer unutar javnog preduzeća smatram da JP Vodovod nije socijalna služba i mislim da voda nije socijalna kategorija našim korisnicima, kao što nije ni struja, kao što nije ni telefon i mobitel,ni televizija, ni Eronet, ni Telemach itd, tako da u tome dijelu potrebno je našim korisnicima, kojih je značajan broj u Gradu Mostaru, potrebno je kroz socijalne službe naći određenu naknadu.
Tomislav Primorac - Dozvolite da i ja dam mišljenje, odnosno  primjedbu na ovu Odluku o utvrđivanju cijena usluga pitkom vodom za domaćinstva, a  koja je ukupno meni previsoka i smatram da se treba nešto drugačije rješavati. Svako poskupljenje cijene, pa i ovo, ne ide u prilog onima koji jedva krpaju kraj s krajem za normalan život. Mišljenja sam da u ovom postotku povećanje cijena pitke vode odjednom neće dobro sjesti većini građana, a posebno penzionerima jer njihovo materijalno stanje je trenutno nikad lošije, posebno uz niske penzije, cijene životnih troškova su puno porasle, evo na primjer samo za četveročlanu porodicu treba 2.600 KM. Ja molim direktora da gleda na ovu kategoriju ljudi, koja nije mala jer u Gradu Mostaru je oko 22.000 penzionera. Dakle, penzioneri su razumni ljudi i smatraju da je ovo previsoka cijena vode i da je treba korigirati. Na kraju, ja bih podržao prijedlog našega Odbora koji je dao svoj Amandman, koji je vrlo razuman i moje je mišljenje da je gledao i dobro analizirao stanje i dobro iznevelisao, posebno za pitku vodu, a i za povećanje cijene odvodnje fekalnih i otpadnih voda, zato podržavam onaj Zaključak jer je razuman i u pravo vrijeme.
Emina Ćorić - Ja imam dva pitanja. Kada je planirano izjednačenje plata radnika u Radnoj jedinci I i Radnoj jedinici II za isto radno mjesto obzirom da imam informacije da plate nisu jednake? Možete li mi dati odgovor gdje je završavalo 15 feninga po metru kubnom od korisnika Vodovoda u periodu 2012.-2020.g.koji su se namjenski naplaćivali za kredit Svjetske banke, ali ih je Vodovod zadržavao za sebe, obzirom da je u izvještaju nezavisnog revizora za 2019.g. navedeno da se od kupaca naplaćuje, ali da ta sredstva u knjigovodstvenoj evidenciji nisu posebno iskazana, niti se namjenski koriste?
Anton Vidačak - Mislim ovo pitanje vezano za izjednačavanje plaća, nije ovdje sad tema, ali evo ja mogu odgovorit, mi smo sad usvojili Statut JP Vodovod i sljedeća faza je sistematizacija i organizacija radnih mjesta. Vezano za  kredit Svjetske banke, znam, to pitanje me je zateklo kad sam došao, nažalost postoji ta Odluka Gradskog vijeća od 2011.g. gdje se navodi tamo da je 0,15 KM po kubiku, znači bila je cijena vode 0,90 KM, odnosno 0,89 KM, 15 feninga je kao namjenska sredstva za servisiranje IDA kredita i jasno da je ta cijena od 1,04 KM koja evo vrijedi do danas sumirana cijena Javnog poduzeća Vodovod, ne da nije mogla izmirivat obavezu prema IDA kreditu, nego jasno vam je da nije mogla izmirivat obveze ni prema javnim prihodima, ni prema Elektroprivredi, ni prema dobavljačima, zato upravo i jesmo u ovoj situaciji u kojoj jesmo. Što se tiče samog IDA kredita, znači nije to Vodovod zadržavao za sebe, nego jednostavno u poslovanju koristio kao i sva druge prihode, kao na kraju krajeva i  dio koji se odnosi na fiksne naknade za vodomjere. Upravo to i jest razlog zašto je metodologija, zašto su danas standardi, da se po troškovnoj metodologiji izračuna cijena vodnih usluga i osigura taj prihod Javnom preduzeću.
Slavko Zovko - Spomenuli ste MEG projekt, prema njemu postavljeni cilj Vodovodu je smanjenje gubitaka u mreži i povećanje naplate, samim tim se planiralo da se izbjegne povećanje cijena, evo to se očito nije izbjeglo, pa me zanima, znate li trenutno kolike su gubici u mreži, spominjali ste negdje oko 50% do 60%, hajmo reć 55%, ili ćete to tek spoznat kad izmijenite vodomjere u sljedećih 5 godina kako ste govorili? Druga stvar, je li provedeno sondiranje kanalizacione mreže kako bi se otkrili izvori kancerogenih tvari i na taj način se smanjili troškovi skladištenja? I pitanje, spomenuli ste da ste proveli analizu stanovništva koje je prikopčano na odvodnju, koji je to postotak i planirate li širenje te odvodne mreže?
Anton Vidačak - Vezano za gubitke, vidjeli ste  da je naša najbolja procjena da su gubici preko 57%, minimalno 57%. Vezano za sondiranje kanalizacije, ja ne znam da postoji termin neko sondiranje neke kanalizacije. Ovdje je gospodin vijećnik spomenuo kancerogene tvari, ne znam o kakvim kancerogenim tvarima se radi, pretpostavljam na osnovu komunikacije, odnosno javnog mijenja koje u posljednje vrijeme je rađeno da ne znam ono u mulju postoje određene  kancerogene tvari, pa je spominjan neki piralen, itd., itd., to jednostavno nije istina. Znači nikad nije bilo nikakvog piralena, nikad nije bilo nikakvih kancerogenih tvari. Što se tiče širenja kanalizacione mreže, ona je ipak pitanje Grada, znači sva javna vodovodna i komunalna infrastruktura je vlasništvo Grada Mostara i Grad Mostar je taj koji donosi odluke o širenju.
Ibrahim Husnić - Azbestne cijevi nigdje više u Evropi ja mislim ne postoje, samo kod nas ovdje, i mi pijemo tu vodu i ona je takva kakva je. Ima dvije godine da sam tražio da se krene u ovaj proces zaustavljanja krađe, ja je zovem klasična krađa vode, što i jest, i ona je dragi direktore preko 70% u ruralnim naseljenim mjestima, ovdje u gradu ne znam koliko je.
Imao bih tri  pitanja, da li ćemo sa ovim povećanjem cijene mijenjat azbestne cijevi, da li ćemo zaustaviti krađu vode i da li ćemo staviti mjerače u objekte gdje ja sad recimo plaćam vodu kafiću ispod sebe?
Predsjednik - Evo samo da  napomenem u svemu ovome jedinstvenom  preduzeću Vodovod, znači kako je i naglašeno da smo usvojili Statut preduzeća i preduzeće zaista ide u punom kapacitetu u jedinstveno preduzeće. U tom Statutu upravu preduzeća čine direktor i izvršni direktor, danas je s nama  i izvršna direktorica, gđa Zineta Muratspahić.
Zineta Muratspahić, izvršna direktorica JP Vodovod Mostar - Mi smo  odabrali direktora ekonomske struke, a ja sam po struci građevinski inžinjer i da kažem za izlaganje gospodina Husnića,  on kaže da mi nismo ništa  poduzeli, mi se svakodnevno trudimo da poduzmemo sve u otkrivanju ilegalnih priključaka i mi ih otkrivamo u mogućnostima koje nam dozvoljava naš budžet. A sad da vam navedem primjer znači kako ide ovaj projektnik i koliko Vodovod učestvuje u  izvođenju radova i nadzoru, znači mi ne učestvujemo apsolutno nikako i jedna inicijativa koju je prihvatio naš Gradonačelnik i Predsjednik Gradskog vijeća, odnosno ovaj Grad i Služba za infrastrukturu, jeste da odlukama mi budemo ako ništa nadzor i konsultant, da ispratimo te radove, da materijali koji se ugrađuju, odnosno cijevi, da imaju određene ateste i kvalitet, da to ne bude materijal lošeg kvaliteta, izrađen od sumnjivih materijala itd.
Anton Vidačak - Znači opće poznavanje  materijala s kojima radimo, znači što se tiče azbesta kao materijala on je kancerogen, azbest je problematičan materijal sa zdravstvene strane, ustvari problematična je azbestna prašina i udisanjem azbestne prašine dolazi do nakupina u plućima koje trajno oštećuju pluća i to je problem, poznata bolest azbestoza, ali azbest kao materijal nije kancerogen, evo Gradonačelnik klima glavom i potvrđuje. Što se tiče tih azbest cementnih cijevi one su standard, vi danas imate i u Norveškoj azbest cementne cijevi, imate ih i u Njemačkoj i u Švicarskoj i u svakom gradu, znači one su prije 40, 50 godina jednostavno bile standard i kao standard su se upotrebljavale, tako da ih i mi imamo u tome dijelu. Azbest cementne cijevi iz sistema vodovoda su izbačene jer su došli novi i bolji materijali, danas su jeftinije PHD-e cijevi koje su bolje nego azbest cementna cijev i zato su izbačene azbest cementne cijevi. Jasno da azbest cementne cijevi treba mijenjati, ali treba ih mijenjati prije svega iz razloga što proizvode gubitke, što su zbog svoje krutosti podložne oštećenjima i svemu ostalom. Znači da azbest cementne cijevi nisu kancerogene i  u sistemu vodovoda nisu štetne za zdravlje i nemojte da plašimo građane nekim netačnim podacima. Znači što se tiče gubitaka znači bili smo jasni u tome, znači usvajanjem predloženih cijena vode, ostvarivanjem budžeta za ova dva troškovna centra jasno je napravljen sistem zamjene,  održavanja vodomjera, otkrivanja ilegalnih priključaka i svega što uz to ide, i smanjenje gubitaka u konačnici. Što se tiče samog roka, rok za zamjenu vodomjera je 5 godina, to je zakonska naša obaveza. Nadam se da ćemo to ispunit jer ćemo povećat  kapacitete da bi to radili. Zamjenom vodomjera će se raditi na ilegalnim korisnicima i sve ostalo. To je jedno pitanje. Drugo pitanje je bilo, da li će se mijenjat azbest cementne cijevi, azbest cementne cijevi će se mijenjati sukladno dinamici određenih radova, samo čisto da vas informiram, da bi za zamjena azbest cementne cijevi Studenca do Grada Mostara bila nekih 12.000.000 eura, tako da to pitanje nije za Vodovod, nego nije čak ni pitanje ni za Grad Mostar, mislim da je pitanje za neke šire razine. Ono kako se bude radilo, evo sad je Predsjednik Vijeća rekao da će se radit cesta prema Blagaju, mijenjat će se i ta cijev, radi se cesta u Rodoču mijenja se i ta cijev, radimo u Ulici Petra Krešimira i tamo mijenjamo cijevi sve one koje nisu odgovarajuće, odnosno mijenjamo sve, i azbest cementne cijevi, kao i one stare lijevano željezne, kao i olovne, kao i sve ostale.
Marko Novak - Trebamo svi zajedno preuzet odgovornost da nas je sačekalo ovo da se cijena vode evo nije mijenjala 11, sad će 12 godina i da je činjenica da su sve ostale cijene otišle, da su troškovi preduzeća se povećali i da cijenu vode treba podić. Ono što je danas trebao bit predmet rasprave, je li ta cijena treba bit onakva kakvu je direktor predložio, je li ta cijena treba biti onakva kakvu je predložio kolega Šunjić u ime Odbora za stambeno-komunalne poslove i šta u tom slučaju se događa unutar poduzeća. Znači  ovo je prosječna potrošnja 15 kubika za domaćinstvo, predložena cijena 1,13 KM nova, sa uvođenjem nove naknade 0,40 KM, kolega Šunjić je ovo predložio da se smanji na 0,20 KM. Ako vidite dole na dnu ukupno povećanje računa je 10,54 KM, ako bi se usvojio ovaj Amandman danas, ako bi apsorbirali ovu cijenu i smanjili udar na građanstvo usvajanjem Amandmana došli bi na 6 i nešto KM povećanje. Znači treba podić cijenu vode, koliko, to je bilo pravo pitanje danas svima nama ovdje. Ono što je po meni direktor izostavio i dobro bi bilo do sad izađe i kaže kakve su cijene vode u usporedbi sa ostalim jedinicama lokalnih zajednica ovdje u okruženju Grada Mostara ili sa gradovima slične veličine u BiH, ako treba i šire.
Anton Vidačak - Znači  cijene vodnih usluga u okruženju, polazimo od najniže cijene u Hercegovini, u Posušju imamo cijenu 1,25 KM naknada za vodu, znači cijena vode, kad kažem 1,25 KM to je u nas ova predložena 1,13 KM, bez PDV-a, znači neto cijena u Posušju je 1,25 KM, oni odvodnje nemaju nikako, a imaju fiksnu naknadu od 5 KM, naša ukupna fiksna naknada predložena ovom cijenom je 4,06 KM. Široki Brijeg ima, ista je cijena u Širokom Brijegu, isto nemaju odvodnju, Stolac ima 1,39 KM cijenu vode,  0,04 KM je odvodnja jer u jednome dijelu neku malu mrežu imaju izgrađenu, a imaju 2,41 KM fiksnu naknadu, Čapljina ima cijenu vode 1,30 KM, odvodnju 20 feninga, a 3,10 KM fiksne nakade, Ljubuški ima cijenu 1,21 KM voda, 30 feninga odvodnja, a 4,91 KM fiksna naknada, Grude imaju cijenu 1,25 KM vode, odvodnju 30 feninga, a 6,25 KM je fiksna naknada, Neum ima cijenu vode 1,10 KM, odvodnje 93 feninga, a fiksni dio je 3 KM, Čitluk ima 1,60 KM varijabilnu cijenu vode, 60 feninga odvodnje. Tako da mi sa ovim cijenama i predloženim opet bi ostali na najnižoj razini, a pogotovo sa ovom koja je predložena Amandmanom. U Jablanici je cijena 60 feninga voda, 30 feninga odvodnja, u Jablanici je poznato vam je komunalno poduzeće u stečaju upravo iz ovih razloga. U Tuzli je cijena vode 1,10 KM, odvodnje 34 feninga, što se tiče Bijeljine u Bijeljini je na primjer 1,17 KM voda i 1,17 KM odvodnja, u Banja Luci je 0,94 KM voda, a 0,24 KM odvodnja, Zenica je 0,70 KM voda, a 0,54 KM je odvodnja, Zenica  je donijela odluku za narednih 5 godina unaprijed povećanje cijena itd.
Adem Macić - Zasmetalo mi je kad je direktorica spomenula samo Sjever, ja bih upitao direktoricu je li se samo na Sjeveru ta voda  kako ste rekli  se krade, molim, znamo mi svi da svuda ima toga i stvara nervozu to što pojedinci rade. Evo sad smo imali prije dva dana sastanak u vezi ovih vodozaštitnih zona, pa su rekli da ljudi koji su skoro uz,  gdje je uzeta voda, da imaju te  zone da ljudi ne mogu dobit priključak za vodu jer moraju uradit te vodonepropusne septičke jame koje koštaju 10.000, 12.000 KM. Znači sad su oni oštećeni da  neko može dobit bez marke, a ovaj drugi da plaća 10.000, 12.000 KM.
Slaven Bevanda - Znači mi smo svjedoci nekih činjenica da Grad Mostar nije imao Gradsko vijeće više od 8 godina, da bi mi vrlo vjerojatno ili ne mi ali neki naši koji su bili naši prethodnici, ove cijene ili korigirali ili mijenjali u nekom prethodnom periodu. Mi smo potpisali neke ugovore, imamo MEG projekat, imamo obaveze, građani moraju znat da ono što Vodovod ne može finansirat da će građani platit kroz budžet, takva je obaveza i mislim da je tako i preuzeta, ako ja dobro tumačim. Znači i to je dobro da kažemo građanima šta je istina, cijena koju god danas ovo Vijeće usvoji ono što bude nedostatak platit će građani kroz budžet, neće znači direktno na računima, ali platit će se gubitkom drugih usluga. Ja se ovdje sa nekim stvarima ne mogu složiti, nekada mislim da bi mi trebali razvijat neke druge modele u pogledu potrošnje vode, mislim da bi trebala biti jedna cijena za potrošnju vode do 15 kubika, koju troši prosječno domaćinstvo, a da bi svaki naredni kubik trebao biti skuplji, tako da ovi što ulijevaju vodu u svoje bazene plaćaju malo skuplje svoj luksuz, pa i tu vodu.
Što se tiče socijale i ovoga,  mislim da mi možemo na drugi način intervenirat kako pomoć socijalno ugroženima i možemo mi neke druge kategorije definisat kako pomoć ljudima, ja sam za to da se uhvatimo u koštac, ali ovdje je jasno mjerljivo, mi moramo imat neku optimalnu potrošnju koja bi bila cijena za građanstvo, ako je to optimalna potrošnja 15 kubika po jednom kućanstvu, po domaćinstvu, ja govorim optimalna, onda formirajmo cijenu za 15 kubika  ali ja govorim od 16.-og kubika treba taj kubik bit skuplji i ljudi će tada, prvi ja ili drugi ili moja obitelj, racionalnije koristit vodu. Znači ako želimo pomoć građanima, ako želimo bit socijalno osjetljivi, mi moramo razvijat druge modele utvrđivanja cijene.  Znači to želim apelirat za neku budućnost, govorim za neku budućnost, znači da je potrošnja kriterij, da je potrošnja nekakav kriterij za utvrđivanje cijene.
dr. Nazif Derviškadić - Moram da odgovorim direktoru, da je azbest u vodi tihi ubica iz sjene. Ko se bavi fizikom pa protok vode kroz azbestnu cijev za 20 godina 30% unutrašnjeg pojasa se skine i ide nama u organizam. U Njemačkoj je svugdje izbačen azbest, u Bugojnu je masa oboljelih od karcinoma zbog azbestnih cijevi. To je samo bila jedna mala replika, ali kao ljekar morao sam odgovoriti.
Sanel Žuljević - Ja imam par pitanja. Prvo direktore kad govorimo o socijalnim slučajevima, račun za mobitel i račun za vodu koja je izvor života ne mogu bit u istoj rečenici nikako. Druga stvar, kako je ovo Vijeće izabrano mi konstantno spašavamo javna preduzeća zbog dugova koji su nastali nesavjesnim poslovanjem, da li je i protiv ijednog bivšeg menadžera pokrenuta krivična prijava za nesavjesno poslovanje!?
Pitanje, koliki je dug Vodovoda za vodonaknade koje su naplaćene od građana, vodonaknade koje se naplaćuju od građana koliko ste vi dužni? Koliko je Grad Mostar uplatio na vaš račun za prečistače vode? Ovo znači kad znamo koliki su gubici ovo je po meni kažnjavanje platiša, znači 60% ljudi ne plaća vodu, 40% ljudi plaća i mi samo njih kažnjavamo.
Što se tiče otkrivanja divljih priključaka, da li imate ikakvu stimulaciju za inkasante koji prijave divlji priključak? Govorili ste da se ne može uć u kuće da se pregleda, ja koliko se sjećam Elektroprivreda je u svaku kuću ušla i pregledala ima li divljih vodova, mislim da postoji opcija, morate vidit kako su oni to radili da se pregleda.
I ovo zadnje pitanje, korisnici iz kategorija domaćinstva plaćaju mjesečnu naknadu za održavanje i zamjenu vodomjera u fiksnom iznosu od 3,10 KM za vodomjerno mjesto, odnosno po korisniku. Ako zgrada koja je vodno mjesto ima 20 korisnika da li oni plaćaju samo 3,10 KM ili svi po 3,10?
Anton Vidačak, direktor JP Vodovod
Vezano za postojanje naknade, ne znam sad napamet naše obaveze, imaju bilanse i bit će predmet izvještaja o radu pa će bit točno napisano, milionski su dugovi po osnovu vodnih naknada i ne samo to, nego i redovno neplaćanje, upravo zato što je niska cijena vodnih usluga, što je opet dodatan problem, mi moramo počet plaćat sve naše obaveze, mi ne plaćamo struju,  plaćamo račun struje od 25.000 KM, pričamo o EP HZ HB, kojoj ćemo platiti 25.000 KM, a njihov račun prema nama je 40.000 KM.
Što se tiče prečistača otpadnih voda, dosad je rad prečistača finansiran iz Budžeta Grada Mostara, znači troškovi su izmirivani prema Javnom preduzeću i one su cirka do sada bile nekih 1.100.000 KM godišnje u ovih prethodnih godina, na taj dio je još Grad Mostar plaćao struju direktno Elektroprivredi, nije Vodovod plaćao. Tako da sad su naši procijenjeni troškovi po ovome dijelu koji se radi oko 1.500.000 KM godišnje, plus troškovi koji će nastati zbrinjavanjem mulja itd.
Adil Šuta - Iz ovih rasprava i izlaganja direktora vidljivo je da imamo  složeno stanje u okviru opskrbe same vode, kanalizacije, oborinske odvodnje, itd. i očito je da ovaj problem koji je dugogodišnji ne može biti riješen samo kroz povećanje vode niti to možemo predstaviti da ono što ne bude ovo Gradsko vijeće usvojilo u iznosima koje je traženo od JP Vodovod da će se to namiriti samo iz Budžeta Grada Mostara. Mislim da je Amandman Odbora za komunalno-stambene poslove  po meni prihvatljiv i  trebalo bi dopuniti iz ovih rasprava zaključke kako bi upravo sublimirali sve ove rasprave koje smo imali da bi unaprijedili stanje. A u kom smislu? Vidljivo je iz rasprava da nije prihvatljivo povećanje cijena vode kao što je predložilo JP Vodovod i upravo ovi Amandmani koje je predložio nadležni Odbor su prihvatljivi i oni naravno iziskuju da se razlika u cijeni koja će  ovdje biti nadomiri iz nekih drugih izvora. Ti izvori najjednostavnije bi bilo da to bude iz Budžeta Grada Mostara, a znamo da je Budžet  ograničen i da on ne može zadovoljiti sve želje i zahtjeve kako javnih preduzeća, tako i obrazovnih, socijalnih i svih drugih ustanova koje očekuju da Grad Mostar finansira sve njihove zahtjeve i želje. U tom smislu očekujemo od Uprave JP Vodovod  da on poduzmu dodatni angažman kako bi upravo ove gubitke vode, trebate detektovati, zato vam trebaju određena sredstva, a drugim dijelom su iz stare, zastarjele neadekvatne mreže  gdje uslijed puknuća cijevi i ostaloga  dolazi do gubitka vode od izvorišta, pa do samih krajnjih korisnika, od jednoga bazena, drugog, itd. I mislim da u tom smislu trebamo napraviti jedan operativni plan koji će sagledati na koji način će se Vodovod u narednom periodu ponašati, šta su prioriteti u Gradu Mostaru s aspekta izgradnje nove vodovodne mreže, znamo da imamo naselja koja nemaju pitku vodu, znamo da imamo i u urbanom dijelu, a i šire nismo izvršili izgradnju kanalizacione i oborinske odvodnje i u tom smislu očekujemo iskorake i proaktivni pristup od nove Uprave JP Vodovod. Znači od vas očekujemo da u tom smislu budete proaktivni, da prilikom pravljenja Budžeta za 2024.g. sagledate upravo  ove prioritete i donesete adekvatne prijedloge, kao što ste sami rekli  i u vezi projektovanja proširenja, izgradnje, zamjene, kako bi Gradsko vijeće to sagledalo i u okviru realnih mogućnosti  stavilo u Budžet Grada Mostara.
Antonio Zelenika - Maloprije je kolega rekao da je većina te krađe vode u prigradskim naseljima, svi smo svjesni vjerojatno da i jeste puno veća nego u gradskim, a uvođenjem nećemo reći nametom nego uvođenjem ove kanalizacije i odvodnje uvest ćemo je najviše na gradski dio. A prvo pitanje je bilo ovo, ima li ikakve šanse da u zgradama možemo znači naći te korisnike koji ne plaćaju, znamo svi dobro koliko ima stanova u gradu koji se iznajmljuju studentima raznoraznim, a niti ima evidencije nikakve da se iznajmljuju i tu se voda troši, a ta se voda dijeli na stanare zgrade. Interesuje me još jedna stvar, ovdje sam postavljao pitanje  vezano za vodu i za izvorišta vode, pa znam da je zakon  kantonalni  donešen o zaštiti izvorišta. Ja sam s načelnicom i pričao i znam da se radi nova analiza izvorišta i toga punjenja podzemnih akumulacija, trebalo bi poraditi na tome, ne znam je li se razmišljalo o zaštiti tih izvorišta jer ima nelegalne gradnje i  oko toga.
Gradonačelnik - Ja bih htio ono samo na kraju možda nekakav mali siže napraviti jer puno je toga rečeno, mediji nas prate pa će sigurno biti interpretacija ovakvih i onakvih, pa možda nekako da izvučemo ono „hajlajte“, osnovne stvari koje se ovdje trebaju ipak istaknuti, a to je, da je sve Gradska uprava činila da što duže ne idemo s ovakvom odlukom, naime da napravimo sve što je u našoj moći da kad se bude odluka donosila da to bude odgovorno, racionalno i s razlogom. Naravno Vodovod je dobio zadatak, zajedno sa  komunalnim odjelom, da odluku pripremi na način da nam daju točne podatke, ja nemam nikakvog razloga sumnjat u ove podatke i iz tog svega sad kad bi htio čovjek izvuć najbitnije stvari, to je, da mi imamo još uvijek najjeftiniju cijenu vode u regiji, to je pod 1, pod 2, da je povećanje ispod 10%, mislim negdje oko 8% do 9% je povećanje kubika vode, da ove naknade o kojima smo pričali i koje većina pretpostavljam ljudi koja nije baš duboko u ovoj temi ne razumije, to su neke naknade koje su uobičajena praksa i u svijetu i kod nas i zakonska nekakva obaveza.
Meni što je važno evo samo da to ostane ovo minimalno moguće povećanje, a naravno vi ćete sad glasat za ovu odluku. Usput evo ja ću reć amandmane smo pogledali i oni su razumljivi i prihvatljivi trenutno u ovom momentu, pogotovo u kontekstu da je Gradsko vijeće donijelo odluku kroz MEG projekat, tako da prihvatamo ove amandmane tako da će te glasati za odluku sa amandmanima. MEG projekt između ostalog predviđa u svojim tim smjernicama, tranšama, odnosno komponentama projekta, između ostalog stvaranje DMA zona koje će smanjiti, odnosno dat Vodovodu mogućnost iznalaženja ilegalnih priključaka. Uglavnom ovo je jedan proces koji traje, ova odluka o usklađivanju i metodologiji cijena je samo jedan mali segment čitavog procesa MEG.
I još, završit ću s ovim, znači po svim analizama trenutna kvaliteta vode bez obzira dali su to pvc cijevi, azbestno-betonske cijevi, itd., da ja ne bih proturiječio svom kolegi, nisam zadivljen znanjem u medicini Tonijevim, već očekujem da ovo zna jer ovo je njegova tema i on kao odgovoran direktor mora znati od čega su mu cijevi i kako to utječe na ljude, međutim po svim analizama voda, pitka voda u Gradu Mostaru spada u jednu od najkvalitetnijih voda u Europi i to mora ostati da ne bi slučajno neko sutra vodu kroz kakve cijevi provodio i ostalo.
Predsjednik - Evo prije svega zaista diskusije opozicije su bile dobre mislim što se tiče toga, ali mi smeta nešto radi budućnosti rada Vijeća i nas inače, da ako nešto usvojimo i donesemo, hoćemo grad evropski, sa svim evropskim standardima, znači ne možemo onda, po meni barem, glasati za odluku koju usvajamo o pristupanju MEG projektu, pa ne možemo donijeti i glasati, a svi smo glasali, mislim da smo jednoglasno to podržali odluku o cijenama vodnih usluga u skladu sa prijedlozima preduzeća te metodologijom utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga, gdje smo to definisali evo u članu 18, stav 23 ovog ugovora, i onda danas kažemo „e mi nećemo podržati ovo“. Ovo je proisteklo iz onoga što smo do sada mi već usvojili, znači usvojili smo i metodologiju koju imamo, usvojili smo i ugovor kojim smo rekli da će Vodovod predložiti, a Odjel za privredu i komunalne djelatnosti evo izaći zajedno sa gradonačelnikom kao predlagač i onda ovdje kažemo. Između ostalog nađemo i najbezbolniji način u svemu ovome kad moramo pratiti i povećanje radi opstojnosti JP o kojem mi kao osnivači Gradskog vijeća Grada Mostara moramo voditi računa, onda zaista moramo biti i objektivni i reći da se ne može poslovati pozitivno sa već pripremljenim evo nekakvim zavezanim rukama da kažem menadžmentu, da ne može on raditi u skladu sa svojim finansijskim planovima i da može biti na korist kao što je i do sada bilo i još bolje da povećamo na veći nivo opskrbu vode cijelom Gradu Mostaru i stanovništvu, uz ovakvu kao što je rekao gradonačelnik najbolju vodu koju imamo u regiji, imamo dovoljan pritisak vode, ovog ljeta nismo uopšte nikakvih znači redukcija i nije to sve slučajnost.
Predsjednik je zaključio raspravu i istakao  da je Gradonačelnik  pojasnio da su  amandmani  Odbora za stambeno komunalne poslove prihvaćeni od strane predlagača.
Dao je Odluku o utvrđivanju cijena pružanja usluga snadbjevanja pitkom vodom i odvodnje otpadnih voda  sa Amandmanima na izjašnjavanje.
Glasanje: 24”Za” , 1 “Protiv”  6 “Suzdržanih“
Odluka sa Amandmanima je usvojena.
Glasanje za  Zaključak Odbora za stambeno-komunalne poslove  koji glasi:
1. Zadužuje se Uprava JP Vodovod d.o.o. Mostar da nakon 6 mjeseci primjene odluke  
   Gradskom vijeću Grada Mostara dostavi izvješće o učincima iste.
2. Zadužuje se Uprava JP Vodovod da u roku od 30 dana usvoji operativni plan
    smanjenja gubitaka i o rezultatima istog svako 3 mjeseca izvijesti Gradsko vijeće   
    Grada Mostara.
3. Zadužuje se Uprava JP Vodovod Mostar da za budžet Grada Mostara za 2024. godinu
    delegira prioritetne projekte snabdijevanja naselja koji nemaju vodoopskrbu, kao i
    izgradnju nove kanalizacijske i oborinske mreže, prioritet od I. građevinske zone, pa
    nadalje.  Rok za dostavu informacija 30.10.2023. godine.
Glasanje: 29”Za” , nema “Protiv”  nema “Suzdržanih“
Zaključak   je usvojen.
Predsjednik  je pozvao predsjednicu Komisije za koncesije Amiru Trbonja da da obrazloženje po točkama 4. i 5. Dnevnog reda
Predsjednica Komisije za koncesije gđa. Amira Trbonja - Privredno društvo „KREATIVE“ d.o.o. Međugorje Čitluk podnijelo je u skladu sa zakonom zahtjev, odnosno samoinicijativnu ponudu nadležnom ministarstvu za dodjelu koncesije i nakon toga nadležno ministarstvo je proslijedilo stručnoj službi Gradskog vijeća zahtjev. Komisija je obradila predmetni zahtjev, ustanovljeno je da je predmetni zahtjev u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom. Interes jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom o koncesijama sadržan je u članu 53 i 54 Zakona o koncesijama. Komisija je donijela i dostavila vama mišljenje/saglasnost, odnosno da se može dati pozitivno mišljenje za dodjelu ove koncesije. Ova koncesija se nalazi u K.O. Jasenica.  Što se tiče drugog zahtjeva, na isti način je obrađen, radi se o koncesiji u K.O. Polog, ispunjeni su znači zakonske pretpostavke za dodjelu iste.
Ad.4.) Davanje mišljenja/saglasnosti za koncesiju Privrednom društvu „KREATIVE“
d.o.o. Međugorje Čitluk
Glasanje: 22”Za” , nema “Protiv”  3 “Suzdržana“
Dato je pozitivno mišljenje/ saglasnost za koncesiju.

Ad.5.) Davanje mišljenja/saglasnosti za koncesiju Privrednom društvu „GLOBALIS“
d.o.o. Mostar
Glasanje: 22”Za” , nema “Protiv”  4 “Suzdržana“
Dato je pozitivno mišljenje/ saglasnost za koncesiju.

Ad.6.) ODLUKA o davanju prethodne saglasnosti za imenovanje člana Nadzornog odbora JP „DEPONIJA“ d.o.o. Mostar
Izvjestilac je u ime Gradonačelnika glavna savjetnica  gđa.  Radmila Komadina
U skladu sa člankom 20. Odluke o vršenju ovlaštenja i obaveze Grada Mostara u gospodarskim društvima pripremljena je Odluka o davanju prethodne suglasnosti za izbor člana Nadzornog odbora JP Deponija d.o.o. Mostar. Ovo se radi prvenstveno iz razloga što je bivši član NO podnio ostavku i naravno da je formirano povjerenstvo koje je provelo cjelokupnu proceduru i ako se dobije suglasnost na današnjoj sjednici Vijeća ide na skupštinu Društva koja vrši imenovanje. Mandat novoizabranog člana traje koliko traje i mandat znači prethodnog sastava Nadzornog odbora.
U raspravi su učestvovali: Goran Bošnjak, Sanel Žuljević, Predsjednik, Gradonačelnik
Goran Bošnjak,  Komisija za izbor i imenovanje
Povjerenstvo je zasjedalo, imenovanje može ići u daljnju proceduru i dobilo je suglasnost i Kluba naroda.
Sanel Žuljević - Pitanje,  pošto se u svim medijima gospodin Čuljak pojavljuje kao voditelj Ureda Gradonačelnika i savjetnik Gradonačelnika, a koliko ja znam savjetnik Gradonačelnika ne može bit član Nadzornog odbora po Zakonu o sukobu interesa, pa molim odgovor.
Predsjednik - Gospodin Čuljak nije savjetnik Gradonačelnika, znači niti je voditelj. On je tu ugovorom o djelu, Gradonačelniku pomaže kao savjetnik, ali nije savjetnik. Mi imamo samo dva savjetnika, to su savjetnici koji su našom sistematizacijom predviđeni i to je gospodin Željko Karačić i gospodin Dejan Kvesić.
Gradonačelnik - Jučer imali jedan vrlo konstruktivan sastanak sa ministricom federalnom, a tema je bila između ostalog danas spominjani mulj u Gradu Mostaru i ovdje još jedanput da ponovim, znači nikad u mulju u Gradu Mostaru nije bilo nedopuštenih sredstava da bi on trebao biti tretiran ovako kako ga danas tretiramo, odnosno da ga izvozimo maltene kao otpasan otpad i enormna sredstva trošimo na to…..
Tako da se nadam skorom rješenju i ovim putem zahvala svima s viših razina vlasti koje razumijevaju ovaj problem i pokušavaju naći rješenja zajedno s nama, a ovdje je tema Deponije, naravno nastavno na taj sastanak smo imali i sastanak oko Deponije, gorući problem zadnje 3 godine, koji evo nažalost ipak na moje razočarenje ne uspijemo do kraja riješit, ali uvijek se čini nekako da smo još tik do rješenja, da nam treba samo malo dobre volje i razumijevanja, isto smo se jučer dotakli te teme i u tom kontekstu je meni prevažno da gospodin Čuljak bude dio tog tima koji će se baviti sad intenzivno dalje ovom temom jer je uključen sve u procese zadnje 2 i po, 3 godine kako zajedno radimo i u tom kontekstu je i moja želja bila da on bude prijedlog i evo hvala vam da ste to usvojili. Ne postoje nikakve zakonske prepreke.
Glasanje: 23”Za” , nema “Protiv”  4 “Suzdržana“
Odluka je usvojena.

Ad.7.) ODLUKA o stavljanju van snage Odluke o izradi Regulacionog plana u obuhvatu ulica Kneza Domagoja, Hrvatskih branitelja-Bulevar narodne revolucije iza stambenog objekta „Mukoša“ do ulice Adema Buća, granicom obuhvata Regulacionog plana historijskog gradskog područja Grada Mostara, desnom obalom rijeke Neretva do ulice Kardinala Stepinca – Gradsko područje Grad
Izvjestilac će biti savjetnik gradonačelnika Dejan Kvesić, ali ja bi odmah zamolio pošto je tačka 8 vezana za tačku 7, maltene isto, da odmah i tačku 8 izvijesti po ovom pitanju.   
Ad.8.) ODLUKA o pristupanju izradi Regulacionog plana Centar I Gradsko područje Grad
Dejan Kvesić, savjetnik Gradonačelnika za urbanizam
Ne bih u potpunosti interpretirao Odluke već ću se odmah reflektirati na sama obrazloženja. Naime, 2010. godine Gradsko vijeće Grada Mostara je donijelo Odluku o pristupanju izradi ovog Regulacionog plana, objavljen u Službenom glasniku 15/10. Nakon te Odluke o pristupanju izradi nijedan korak nije poslije učinjen kako bi došlo do forme prednacrta, nacrta ili prijedlog ovoga dokumenta. U toj Odluci je definirano da je rok za izradu tog Regulacionog plana 6 mjeseci, znači istekao prije nekih 13 godina, samim tim smatramo da bi tu Odluku trebalo poništiti, a već zadnjih pola godine kroz rad u Odjelu za urbanizam planiramo pokrenuti znači u istom tom obuhvatu izradu Regulacionog plana pod novim imenom, evo ovako složnim, ali se definitivno radi o istom obuhvatu. Regulacioni plan bi se zvao Regulacioni plan Centar I, rok za izradu tog regulacijskog plana bi bio 9 mjeseci, uveli bi u odnosu na prethodnu Odluku i neke novine, gdje bi nakon usvajanja ove Odluke izradili projektni zadatak zajedno sa nositeljem izrade i raspisali međunarodni natječaj za izradu arhitektonskih rješenja za ovaj obuhvat, kako bi pokušali iz tih arhitektonskih rješenja izvući smjernice za daljnju razradu prednacrta i nacrta ovog dokumenta. Znači ovo je inicijalna Odluka o pokretanju, nakon toga bi se na Vijeću nalazili i arhitektonski prijedlozi međunarodnog natječaja i prednacrt, odnosno nacrt dokumenta i akobogda evo i prijedlog. To bi proces bio vrlo složen i zahtijevan, pokušali bi završiti u ovih godinu dana, ako ne bude nekih smetnji.
I za tačku 8. je istakao, znači u okviru Odluke Centar I uveli smo znači u samoj metodologiji izrade raspis  međunarodnog natječaja, nositelj pripreme i nositelj izrade bi pripremili projektni zadatak, raspisali natječaj, imenovali komisiju, vrednovanjem i valorizacijom tih pristiglih radova određene elemente bi uputili nositelju izrade da upotrijebi u izradi forme prednacrta i nacrta ovog dokumenta.
Gradonačelnik je istakao, ovo je sama tehnika i ostalo, ja ću malo kontekst ovoga svega jer se radi o Odluci Centralne zone. Svi svjedočimo godinama da u tom dijelu Grada imamo svega, počev od nekakvih političkih sporova, od različitih pogleda na taj dio Grada, do osporavanja izgradnje objekata koji imaju urednu dokumentaciju  i svašta nam se tu dešavalo. E sad da ne otvaram diskusiju, nije mi to uopće namjera, već više da shvatite u kom smjeru i kako razmišlja ova Gradska uprava, a to je da smo evo još jedanput pokazali i hrabrost i  volju i želju da centralni dio Grada, koji treba biti nekako možda najljepši dio Grada Mostara, barem je tako u svim normalnim gradovima kad dođete u centar tamo je sve nekako puno ljepše nego je po periferijama i valjda je to tako i logično, a nažalost u Mostaru zbog dešavanja u povijesti i svega što nam se dešavao taj centar nekako svi zaobilazimo, nikako ne skupimo dovoljno hrabrosti da idemo jedan iskorak, da razgovaramo, razmišljamo i da u nekoj konstruktivnoj diskusiji zajedno donosimo dobre odluke, koje će jednostavno te možda nesporazume nekako pomaknut u nekom drugom smjeru Meni je drago evo i zajedno s vama da ćemo u sljedećih godinu dana koliko će nam vrlo vjerojatno trebat za ovo donošenje, nadam se i kraće, ali evo da ćemo u nekom budućem periodu svi promišljati i razmišljati ovaj dio. Drago mi je da je odluka pala i da idemo i na nekakav međunarodni natječaj, šta je ideja bila, mi opterećeni možda nekad svakodnevnom politikom ili dnevnom politikom možda nismo uvijek objektivni prema svom Gradu i prema prostorima koje dijelimo, mislim da će nam tu dobro doći sugestije, prijedlozi, savjeti, razmišljanja, viđenja nekoga ko nije prolazio ovako tešku sudbinu ko što smo mi prolazili, a nama će ovdje biti da u jednom momentu te planove pogledamo, da odlučimo šta je najbolje za ovaj Grad jer smo preuzeli odgovornost za ovaj Grad u ovom  mandatnom razdoblju i da donesemo odluku i možda jedanput zauvijek zakopamo te sjekire koje nas stalno vraćaju u prošlost. Drago mi je da smo se odlučili da idemo u ovom  smjeru i odgovorni kakvi jesmo do sada bili mislim da ćemo donijet najbolje odluke.
U raspravi su učestvovali: Sanel Žuljević, Gradonačelnik, Dejan Kvesić, Sanel Žuljević
Sanel Žuljević je  predložio jedan amandman na  Odluku (točka 8)
Amandman  glasi, dodaje se član 4 koji glasi: obustavlja se izdavanje novih dozvola za građenje u rejonu obuhvata Regulacionog plana Centar I do usvajanja ovog plana. Dosadašnji članovi 4, 5, 6, 7 i 8 postaju članovi 5, 6, 7, 8 i 9.  
Gradonačelnik je pojasnio da sve moguće amandmane na ovakve Odluke ja osobno ću odbiti iz vrlo konkretnog razloga, zato što upravo pokušajima i intervencijama sad na ovakve Odluke koje smo mi  zadnjih godinu dana promišljali i razmišljali kako doći do onog prvoga koraka da krenemo u rješavanje tih problema koje imamo, bi mogle bilo kakvim amandmanom ili bilo čim biti iskompromitirane. U tom kontekstu smatram da je i onda bilo politikantstvo, da je i danas pokušaj nečeg što ne želim ni razumijevati, odgovorno tvrdim Odluka ovakvo generički kako je napravljena može jedino proći i mislim da je to dobar put i u tom kontekstu bih volio da svi odgovorni budemo prema ovakvoj  Odluci i da krenemo i da dođemo do cilja, a ne da raspravljamo sad hoćemo li ovako ili onako ili ćemo amandmanima pokušavat nešto napravit.
Predsjednik - Mi smo prije kod usvajanja regulacionih planova i pristupanju izradi regulacionih planova isto ovako postupili i rekli da smo skinuli onu tačku ograničenja znači u izgradnji, baš iz ovih razloga, jer nismo bili sigurni je li to važe planovi, ne važe planovi, vi znate da smo imali i pitanje od kantonalnog ministarstva po tom pitanju, pa nismo to bili uskladili, onda smo rekli da ne stavljamo onu tačku znači o zabrani gradnje jer sve dok se ne usvoji ovaj imamo komisiju za stručno mišljenje, imamo onaj stari regulacioni plan, tako da ovo po meni nije ni bitno niti nema potrebe, a ne možemo imati dva kriterija i dva aršina, jedan kad donosimo neke planove, a sad neki posebni planovi kad se donese da kažemo sad to treba nešto drugačije.
Dejan Kvesić - Znači izrada ovog Regulacionog plana definitivno nema alternativu, na prošloj sjednici komisije za davanje stručnih ocjena koja je nadležna za ovaj ovdje obuhvat nalazile su se recimo 2 tačkaste intervencije i vrlo teško je kroz komisiju donijeti ispravnu odluku kad gledate samu mikrolokaciju a ne gledate širi kontekst cijelog obuhvata. Tako da izradom  kvalitetnog regulacijskog plana ćemo konkretno pokrenut razvoj ovih blokova ovdje u centru Grada.
Amandman Sanela Žuljevića
Glasanje: 6 ”Za”, 15 “Protiv”  8 “Suzdržanih“
Amandman nije usvojen.

Ad.7.) ODLUKA o stavljanju van snage Odluke o izradi Regulacionog plana u obuhvatu ulica Kneza Domagoja, Hrvatskih branitelja-Bulevar narodne revolucije iza stambenog objekta „Mukoša“ do ulice Adema Buća, granicom obuhvata Regulacionog plana historijskog gradskog područja Grada Mostara, desnom obalom rijeke Neretva do ulice Kardinala Stepinca – Gradsko područje Grad
Glasanje: 29”Za” , nema “Protiv”  1“Suzdržan“
Odluka je usvojena.

Ad.8.) ODLUKA o pristupanju izradi Regulacionog plana Centar I Gradsko područje Grad
Glasanje: 29”Za” , nema “Protiv”  1“Suzdržan“
Odluka je usvojena.

Ad.9.)ODLUKA o pristupanju izradi Parcelnog plana Polog Gradsko područje Jugozapad
Izvjestilac je Dejan Kvesić, savjetnik Gradonačelnika za urbanizam
Ovom Odlukom pristupa se izradi parcelnog plana Polog Gradsko područje Jugozapad, granice obuhvata definirane su u grafičkom prilogu ove Odluke, rok za izradu plana je 3 mjeseca, Odlukom smo definirali nositelja pripreme-Službu za urbanističko planiranje pri Odjelu za urbanizam i nositelja izrade Zavod za prostorno uređenje. Razlog donošenja Odluke je veliki interes za izgradnju individualnih obiteljskih kuća na ovom području koji smo proglasili zonom za individualno stanovanje u prošlogodišnjim izmjenama Prostornog plana Grada Mostara.
U raspravi su učestvovali: Marko Novak, Predsjednik
Marko Novak - Samo mogu pozdravit  ovakvu Odluku i pristupanje izradi Parcelnog plana jer živim u Pologu i ponosim se tim, inicijativa je išla par puta preko ove govornice, iskreno se nadam da nećemo ostati na primjeru Pologa da ćemo ovakve i slične stvari imati i u ostalim mjestima u okruženju Grada Mostara. Riječ je o sljedećem, ostale lokalne zajednice, mislim na općinu Čitluk, općinu Široki Brijeg već su davno odradile parcelne planove i to stanovništvo gravitira tom području jer dobiva parcelu od jednoga duluma ili 1.000 kvadra sa čistim papirima. Grad Mostar ima jako nesređene zemljišne knjige,ušli smo uproces harmonizacije i nadamo se da će to uroditi plodom i da ćemo ovakve situacije imati ne samo u Pologu, nego i u svim naseljima da ljudi imaju mogućnost neometano graditi svoje vlastite objekte
Predsjednik - Odbor za urbanizam o ovoj tački je raspravljao i mi smo mišljenja da ova Odluka može ići na usvajanje i da je sve u skladu za zakonom. I Komisija za Statut pravne akte  i nadzor zakonitosti je razmatrala, pošto nije tu predsjednik Komisije ja kao zamjenik  također kažem da je ovo razmatramo na Komisiji  i da može ići na usvajanje Gradskom vijeću Grada Mostara.
Glasanje: 28”Za” , nema “Protiv”  1“Suzdržan“
Odluka je usvojena.
Slijedeće su tačke 10. ODLUKA o donošenju i provođenju Regulacionog plana poslovna zona Miljkovići i tačka 11. ODLUKA o donošenju Programa uređenja građevinskog zemljišta za Regulacioni plan poslovna zona Miljkovići u Mostaru
Izvjestilac  po ove dvije tačke je Dejan Kvesić, savjetnik Gradonačelnika za urbanizam
Gradsko vijeće Grada Mostara na sjednici održanoj 28.06.2022.g donijelo je Odluku o pristupanju izradi Regulacionog plana poslovna zona Miljkovići, objavljeno u Službenom glasniku 15/22. Prema izvodu iz izmjena i dopuna Prostornog plana Opštine Mostar i Odluke o provođenju istog, Službeni glasnik 29/22, namjena površina, prostor u obuhvatu navedenog plana predviđen je kao poslovna zona sa režimom gradnje prvog stupnja R1, gdje postoji zakonska obveza izrade regulacijskog plana ili urbanističkog projekta. Nakon usvajanja Odluke snimili smo postojeće stanje, definirali projektni zadatak, uradili smo prednacrt i nacrt dokumenta, nacrt smo usvojili ovdje na sjednici Vijeća nekad prije 4-5 mjeseci, održali nakon toga javni uvid i javnu raspravu 14.06.2023g., sagledali sve primjedbe i pripremili ovaj dokument u formi prijedloga. Što se tiče površine, površina obuhvata je 180 hektara, u ovom regulacijskom planu smo obuhvat podijelili u prvu fazu i drugu fazu, gledajuć prvu fazu podijelili smo je u blokove, nekih 9 blokova, sa zoning parcelama za daljnju razradu kroz idejna rješenja tih poslovnih objekata.
Mirza Šahović, direktor Zavoda za prostorno planiranje Grada Mostara
Ovdje se radi o onom što smo objasnili i u nacrtu, dakle radi se o prostoru koji smo preparcelisali, koji smo omogućili za potencijalna ulaganja i osnovno je bilo što se tiče saobraćaja, provučene nove saobraćajnice i u odnosu na staru koja vodi  prema kamenolomu, pošto je bilo upita oko toga puta, dakle radi se o izmještanju na kružni tok koji je preblizu bio,  ovaj makadam koji danas vodi na kružni tok je na projektovani kružni tok preblizu bio, radi se gore o izmještanju. U donjoj zoni imamo područje  kuća i imamo spomenik. Još što je bitno naglasit je, recimo da je projektovana elektro infrastruktura kompletna, da je optimalno projektovana,  ne može se raditi o velikim fabrikama, velikim potrošačima nekim  jakim, radi se znači o nekim optimalnim fabrikama za neku manju proizvodnju. Isto tako vodovod i kanalizacija, glavni kolektori su provučeni, a onda bi se dalje radilo to posebno.
Ono što je bitno isto reći, da je po programu uređenja za naknadu javnog zemljišta cijena negdje oko 25 KM po kvadratu, red veličine, za usvojeni plan Gajevi je bilo negdje 23 KM, a puno više urađene infrastrukture je bilo na Gajevima nego ovdje, ovdje nema nikako infrastrukture, tako da 25 KM zarez nešto je sasvim realna cifra.
U raspravi su učestvovali: Adil Šuta, Damir Šunjić, Slavko Zovko Dejan Kvesić
Adil Šuta - Evo što se tiče same tačke podrška naravno za sve regulacione planove, a posebno ovdje se radi o novoj poslovnoj zoni u Gradu Mostaru koja će omogućiti investiranje i možda bi iskoristio ovu priliku, evo tu je i glavna savjetnica, nema gradonačelnika, znači imamo usvojenu jednu poslovnu zonu Gajevi, danas trebamo da usvojimo drugu poslovnu zonu, mi smo donijeli Odluke o mogućnosti investiranja po povlaštenim uslovima u Gradu Mostaru i ja bi volio i evo tražim da vi pokrenete aktivnosti kako bi već u ovim novousvojenim poslovnim zonama pokrenuli stvari sa mrtve tačke, pokrenuli javne pozive za investiranje, izvršili potrebnu parcelizaciju. Čekamo odluku o parcelizaciji  u Južnom logoru, Gajevima, poslovna zona Miljkovići i mislim da je to jedan dodatan i potreban prihod Gradu Mostaru za dalji razvoj u narednom periodu, a sve ono u skladu sa strategijom koju smo usvojili. To bi bila moja opservacija oko ove tačke, znači podrška za regulacioni plan, a istovremeno instrukcija i poziv prema Gradskoj upravi da pokrenu aktivnosti na realizaciji planova.
Damir Šunjić - Mi smo usvojili Odluku o pogodnostima za nove investitore koji se pojave, međutim na neki način diskriminiramo  one postojeće na teritoriju Grada Mostara koji bi prešli u te industrijske zone i proširili svoje poslovanje, pa evo ili preko odjela Gradske uprave ili evo preko nekog od naših odbora da do iduće sjednice pripremimo Odluku kojom bi obuhvatili sve one postojeće pravne subjekte s teritorije Grada Mostara koji ipak odluče preći u poslovnu zonu i proširit svoje poslovanje da imaju iste pogodnosti kao i svi oni koji dolaze sa strane.
Slavko Zovko - Čitao sam ovu javnu raspravu i tamo se spominje neki put od nekih 300 metara koji je privatna osoba vjerojatno na svoju ruku izradila i to se ne nalazi u regulacijskom planu. E sad je pitanje što je s tim, jeli inspekcija izašla na teren i kakvi su daljnji koraci?
Dejan Kvesić - Znam o kojoj se primjedbi radi, trenutno znači kroz ovaj obuhvat koji je rekao sam 180 hektara, 1.800 duluma imamo, imamo više puteva koji su ilegalni putevi, šumski ili požarni ili ne bitno kakvog karaktera, činjenica je da jedan dio od tih puteva se trenutno koristi, imamo problem sa mještanima koji osporavaju korištenja tog puta. Međutim, mi usvajanjem regulacionih planova, detaljnih planova, upravo i definiramo te nove puteve koji će bit dalje tretirani, razrađivani i  implementirani na terenu. Moguće da se dio tih novih puteva poklapa sa ovim postojećim putevima, ali to sad u ovom momentu ne mogu napravit uporedbu.
Ad.10.) ODLUKA o donošenju i provođenju Regulacionog plana poslovna zona Miljkovići
Glasanje: 24”Za” , nema “Protiv”  6“Suzdržanih“
Odluka je usvojena.

Ad.11.) ODLUKA o donošenju Programa uređenja građevinskog zemljišta za Regulacioni plan poslovna zona Miljkovići u Mostaru
Glasanje: 24”Za” , nema “Protiv”  6“Suzdržanih“
Odluka je usvojena.

Ad.12.) ODLUKA o adresnom sistemu Grada Mostara i označavanju naseljenih mjesta, naselja, ulica i trgova nazivima te zgrada brojevima
Izvjestilac Gradonačelnik Grada Mostara
Tomislav Tomić, ispred Služba za katastar  nadležne za adresne podatke
Predsjednik - Komisija  za Statut  i Odbor za urbanizam i građenje su razmatrali ovu tačku gdje je bio prisutan i gospodin Tomo i mi smo dali neke sugestije koje vjerovatno su i prihvaćene i da ova tačka može ići na sjednicu Gradskog vijeća Grada Mostara na usvajanje.
Tomislav Tomić, ispred Službe za katastar  - Grad Mostar je tek prošle godine započeo sa izgradnjom jednog informacijskog sistema adresnih podataka i praktički smo tek prošle godine počeli sa izgradnjom te baze podataka. U saradnji sa Federalnom geodetskom upravom i kantonalnom geodetskom upravom pokrenuta je prva faza koju smo završili, a to uključuje prikupljanje podataka s terena, znači postojeći kućni brojevi, te podatke smo prikupili za sva naseljena mjesta sada do ove godine i to nam je sad postojeće stanje koje moramo na neki način revidirati vrlo sustavno jer postoji jako veliki broj bb-ova, duplih brojeva, neke granice ulica nisu jasne. Čak i sa granicama naseljenih mjesta će bit možda nekih izmjena, tako da ćemo imat dosta intervencija koje zahtijevaju, koje su u nadležnosti Gradskog vijeća, dakle imenovanje novih ulica, ako se radi o izmjenama granica naseljenih mjesta i ostalo, to sve Gradsko vijeće mora donijet odluke. Tako da je ova Odluka je neka temeljna Odluka koja nam omogućava da nastavimo dalje sa ovom revizijom. Ono što je zanimljivo, mi smo tu predvidjeli da će Vijeće imenovati jedno Komisiju koje će u suradnji sa Službom za katastar pripremiti Odluke koje će nam trebati za imenovanje novih ulica, izmjene granica, itd. Ta Komisija će biti veza između nadležne službe i Vijeća jer te Odluke će zaista trebat pripremit kvalitetno, to će trebati i raspraviti naravno i što se tiče adresnog registra stvarno nas čeka puno posla jer zaista ta revizija će pokazati da će biti jako puno izmjena. To su neke osnovne stvari, samo bih naglasio  da mi dobivamo vrlo kvalitetnu bazu podataka, znači geoinformacijski sistem koji će zadovoljit sigurno sve potrebe. Te podatke će bit lako dijeliti korisnicima,  prvi put ćemo imati podatke koji će se moći koristit za navigaciju, da vas navigacija dovede točno do kućnog broja.
U raspravi su učestvovali: Ivan Zelenika, Tomislav Tomić, Predsjednik, Ibrahim Husnić, Ivan Lesko, Vlatko Marinović
Ivan Zelenika - Evo prije nego što krenemo i otvorimo raspravu ako nas samo možete onda detaljnije izvijestiti sa jučerašnjeg sastanka, odnosno sa jučerašnje sjednice Odbora za urbanizam i građenje o izmjenama ove predmetne odluke koju ste usuglasili i eventualno prihvatili u novom prijedlogu na Odboru.
Tomislav Tomić - Tu smo napravili malu izmjenu u članu 16 i 15 koji kaže o toj Komisiji, dakle u članu 15 je pisalo da postojeći nazivi ulica, znate neka naseljena mjesta imaju podjele na ulice, a neka nemaju podjele na ulice, nego samo je to jedno naselje, mi smo ovom Odlukom definirali koja naseljena mjesta imaju podjelu na ulice i trgove i tu smo rekli u članu 15 da postojeći nazivi ulica i trgova, to smo sad pojednostavili znači da se odnosi na sva naseljena mjesta koja imaju podjelu na ulice, da će sadašnje, trenutno, znači postojeće stanje, te podjele na ulice će se koristit dok ne napravimo reviziju. Kada napravimo reviziju doći će do određenih promjena i tada ćemo donijeti odluku o svim ulicama, dakle tada ćemo definirati koje ulice postoje. Znači mi moramo strogo znati, kada odaberemo jedno naseljeno mjesto postoji stroga lista ulica, a tu je vrlo u podacima, sad kad bi vi uzeli podatke iz MUP-a, iz CIPS-a, podatke naše, to se ništa ne bi slagalo, to bi bilo ulica nekih izmišljenih. Mi to dakle strogo moramo definirat i nakon revizije ćemo donijeti odluku koja će dati popis tih ulica. Da, i onda sam samo izmijenio pošto član 15 da predviđa se formiranje povjerenstva, a dali smo rok u članu da će to povjerenstvo zajedno sa službom provesti reviziju najkasnije 12 mjeseci od dana imenovanja povjerenstva. Dakle, kad se formira to povjerenstvo mi ćemo odmah krenut sa tim poslom. Povjerenstvo će davati prijedloge odluka za imenovanje, koje će se naravno prije raspraviti.
Tu sam samo još izmijenio ovo mjerilo karte pošto sastavni dio ove odluke je karta, mjerilo 1:50.000, jer to kad isprintamo cijelu kartu grada širina A0 formata je skoro metar, tako da je ovo primjerenije mjerilo. Ja se nadam da imate uvid u tu kartu gdje se vide postojeće granice naseljenih mjesta. Pisalo je 1:25.000, ja sam to izmijenio jer ako je 1:25.000 to je širina 2 metra, a ovo je zadovoljavajuće 1:50.000 jer ovo je pregledna karta na kojoj su bitni samo nazivi naseljenih mjesta i granice koje su vide.  
Predsjednik - U članu 3 „nazivi naseljenih mjesta, naselja, ulica i trgova ispisuju se latinicom“, znači ovdje po zakonu ja sam rekao da se pripremi tačno da se vidi šta zakon precizira. Naravno, da kućni brojevi neće sigurno biti dvojezični, ali naseljena mjesta mislim da  trebaju ići dvojezično. Da naseljena mjesta dvojezično, ali naziv ulice i kućni broj to ne može, ne ide to nigdje dvojezično, trebamo precizirati  da li je to, kućni brojevi naravno ostaju znači na latinici, ali i latinica je bosanski i hrvatski jezik jer imamo primjer evo kažem šetnica/šetalište i ostalo, znači i tu trebamo biti jasni da li dvojezično gdje piše evo šetnica ova ovdje treba li pisat i šetnica i šetalište, to su stvari koje mi trebamo znači precizirati. Ovo je za diskusiju, onda treba i amandmanski djelovat ako će ova Odluka onaj ići ovakva, ako je nećemo vratiti u nacrt.  U članu 4 ovo gdje piše, „sastavni dio ove Odluke je karta Grada Mostara u mjerilu“, evo sad je 1:50.000, ovdje treba dodati „u skladu sa članom 5 Statuta“, da ne bi išli koja je to karta Grada, a član 5 Statuta kaže znači da teritorija Grada obuhvata jedinstveno nepodijeljeno područje u skladu sa stanjem područja prema katastarskim crtama rubnih dijelova na dan 1. januar 1991. godine modificiranog Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH potpisanim 14. decembra 1995.g. Znači to je  konačna karta, ona Deytonska, da se to isto precizira.
Sljedeće je bilo pitanje oko člana 15 gdje smo rekli da se ovo postojeći nazivi ulica i trgova u naseljenim mjestima, pa je nabrojano Cim, Ilići, Mostar i Rodoč, da se ovo briše.  
Tomislav Tomić-  Znači odnosi se na sva naseljena mjesta koja imaju podjelu na ulice.
Predsjednik - Znači „koji će se koristiti do završetka revizije sustava ulica i trgova u njima, koja će se provesti najkasnije do 12 mjeseci do dana donošenja ove odluke“. I onda smo rekli da u stavu 2, sustav ulica i trgova u naseljenim mjestima, iz člana 6 briše se ovo „s izuzetkom naseljenih mjesta iz stavka 1 ovog člana odredit će se naknadno posebnom Odlukom“.
I ovdje ovo je bilo diskusija Gradsko vijeće će imenovati Komisiju za adresni sistem, a obaveza Komisije će bit definirana posebnom Odlukom Gradskog vijeća. Da ne bi bilo dileme ovo nije Komisija za promjenu naziva ulica već stručna Komisija koja bi radila sa katastrom, a najviši broj tih ulica  sigurno bi bio iz katastra i iz mjesnih zajednica najvjerovatnije koji bi ovo radili i pomogli u jednu ruku možda i Vijeću i onoj Komisiji koju je Vijeće imenovalo za imenovanje promjena naziva ulica.
Ibrahim Husnić - Mene nekoliko stvari interesuje, zašto su pojedina mjesta izostavljena ili zašto su dodata mjesta koja apsolutno nemaju nijednoga stanovnika i ne znam iz kojeg razloga se nalaze među naseljenim mjestima Grada Mostara? I ovo pitanje, šta je kriterij za, kaže „na području Grada Mostara na ulice i trgove dijele se naseljena mjesta Blagaj, Cim, Gnojnice, Ilići, Mostar, Potoci, Rodoč, Vihovići, Vrapčići i Ortiješ, šta je kriterij bio pa da izuzmete ova druga mjesta, nešto mi je tu nelogično, šta je kriterij bio da recimo stavite Gnojnice ili Ortiješ u ovu kategoriju, ako je to broj stanovnika ili ako je infrastruktura onda i druga mjesta ispunjavaju sasvim te kriterije da bi se mogla tu naći? Gornje Opine su naseljeno mjesto najstarije na ovom prostoru Grada Mostara.
Tomislav Tomić, Služba za katastar - Što se tiče iz člana 4,  tu je popis svih naseljenih mjesta, dakle ovo je popis službenih naseljenih mjesta u Gradu Mostaru koji se vodi u Zavodu za statistiku, to je  službeni popis naseljenih mjesta. Da bi se promijenio ovaj popis potrebno je provest proceduru na Federalnom parlamentu i izmjenu napravit. To je način izmjene.
Kriterij za podjelu na ulice je broj stanovnika, kao što ste rekli dakle u zakonu je preko 2.000 stanovnika stavljeno, ako je naseljeno mjesto preko 2.000 dakle da postoji podjela na ulice, u zakonu ovom županijskom adresnom iz 2013.  
Ivan Lesko, direktor Uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove HNK
Uprava koja je pokrenula priču o adresnom registru u F BiH i u BiH, mi smo kao kantonalna uprava to prvi uradili i usvojili zakon kao što je rekao predsjedavajući 2013.  Što se tiče ovih pitanja samo ću se na tom zadržat, znači vi ste gospodine predsjedavajući rekli za kartu, ova karta je preglednog karaktera i ona je isto zasnovana na karti iz Federalnog zavoda za statistiku, tako da nije problematično da bude ovakva karta kao što je predloženo jer je ona zapravo službena karta podjele na naseljena mjesta preuzeta iz Federalnog zavoda za statistiku. Ovaj dio oko naziva naseljenih mjesta, nije to samo u statistici zapisano, nego postoji Zakon o naseljenim mjestima SR BiH koji sad treba promijeniti i prvo se daje inicijativa iz predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, pa se to obrađuje, pa ide u zavod za javnu upravu, pa onda ministarstvo pravosuđa priprema zakon i onda se ide na federalni Parlament da se to usvoji. Tako da ako vi želite mijenjat, nova naseljena mjesta dodjeljivat, to nije nikakav problem, evo to je otprilike ono što sam htio reći.
Vlatko Marinović - Jako bitna Odluka koju Gradsko vijeće svakako treba donijeti i u svakom slučaju nešto što zahtijeva povjerenje u stručne službe Gradske uprave, pa samim tim mislim da Gradsko vijeće ne treba pretjerano ni politizirati ovakvu Odluku niti na neki način izazivati bilo kakvu vrstu nepovjerenja u rad stručne službe kojoj je ovo opis i sama nadležnost. I mislim da stručna Služba Gradske uprave vjerojatno će imati ne samo nadležnost da formira samu listu svih naselja, međutim sve to u okviru zakonskih norme koje su sada trenutno na snazi i to je gospodin Tomić i napomenuo svima nama jer određene stvari nisu ni u nadležnosti Gradskoga vijeća i ne mogu ni biti bez obzira što pojedinci ili mi svi emotivno ili pojedinačno mislimo o tim određenim temama, dakle  ako je nešto federalna nadležnost, a u ovom slučaju svakako jeste, možemo se samo ravnati po onome što točno stoji u zakonu na federalnoj razini. Također možda određene stvari jesu u gradskoj nadležnosti, na primjer postoje neke gramatičke greške u određenom smislu, na primjer  naselje Baćevići, da li je to ć ili č već odavno postoji nekakva dilema i ne moramo se ovdje toliko zamarati, ali jeste u onome smislu na koji način i u prometnom označavanju i u označavanju samoga naselja jako bitno za riješiti. Ono jedino što sam ja shvatio iz onoga što je Odbor za urbanizam i građenje naglasio i mislim da je to dosta dobar Amandman, a to je da se upravo ovaj članak 15 samo isključivo veže sa članom 6, tako da ne izdvajamo tih 6 krupnih naselja, nego svih ovih 10 koji su navedeni u samome članu 6 i to jesu, oni oni polaze od te pretpostavke broja stanovnika i to je zakonska osnova.
Predsjednik - Mislim da je Služba uradila ogroman posao, to sam i rekao u uvodu sigurno, ali ja mislim da ovo pošto je prva Odluka, nismo je imali prije, možemo ovo kako smo i rekli da vratimo u nacrtu, uz ove sve sugestije i prijedloge da se još jednom razmotre.
Glasanje: 30 ”Za” , nema “Protiv”  nema “Suzdržanih“
Odluka je usvojena.

Ad.13.) Odluka o visini osnovice i boda za obračun plate u organima vlasti Grada Mostara za period od 01.07. do 31.12.2023. godine
Izvjestilac je u ime Gradonačelnika glavna savjetnica  gđa.  Radmila Komadina
Evo vijećnici znaju da je Sporazum o obračunu plaće za vremenski period od 01.01. do 30.06.2013. godine kao i Odluka koja je reguliSala visinu osnovice i boda bila na Gradskom vijeću. Obzirom da je taj Sporazum istekao i da je Sindikalno vijeće državnih službenika i namještenika Gradske uprave i vatrogasaca podnijelo zahtjev poslodavcu da se uskladi visina osnovice sa federalnom osnovicom i naravno da je zahtjev bio i mogućnost povećanja plate. Na tom sastanku je dogovoreno da ide usklađivanje sa federalnom osnovicom, međutim povećanje plaće obzirom na sredstva koja su osigurana u Budžetu za 2023. nije bilo moguće. Iz tog razloga i obzirom da je to evo obaveza predloženo je Gradskom vijeću da donese Odluku o visini osnovice i vrijednosti boda,  što se danas nalazi i na vašim stolovima.
Marko Novak - Odbor je zasjedao i  stav Odbora je  tačke 13, 14, i 15. mogu  ići u proceduru.
Glasanje: 30”Za” , nema “Protiv”  nema “Suzdržanih“
Odluka je usvojena.

Ad.14.) Odluka o dopunama Odluke o plaćama i naknadama u tijelima vlasti Grada Mostara
Izvjestilac je u ime Gradonačelnika glavna savjetnica  gđa.  Radmila Komadina
Mi smo ovakvu Odluku već imali  na prošloj sjednici Gradskog vijeća, međutim  pritisak je jako velik i tada smo rekli da će se pripremiti cjelovita Odluka vezano za sve one izmjene koje trebamo napraviti i one Odluke koje je Vijeće usvojilo kako bi bile inkorporirane u tu Odluku. Gradonačelnik je dostavio prijedlog Odluke o dopunama Odluke o plaćama i naknadama vezano za dodatak od 20% koji se odnosi na komunalne redare i više referente za izvršenje. Uporište  za donošenje ovakve Odluke se nalazi u Zakonu o namještenicima i u Kolektivnom ugovoru gdje je predviđeno da za ona radna mjesta kod kojih postoje posebni uslovi rada, koji su štetni za zdravlje ili može prouzročiti posljedice za zdravlje, da se može utvrditi pravo na poseban dodatak. Iz tih razloga evo predlažemo donošenje ovakve Odluke.
Predsjednik -  Evo ja ću otvorit diskusiju i reći ću pošto sam upoznat sa Odlukama o plaćama, da ova Odluka ne rješava dosta stvari, da još ima dosta stvari kad se u pitanju plaće koje nisu riješene ni onom odlukom iz 2012.g., gdje nisu baš bili usklađeni  koeficijenti. Znam kod našeg sekretara Vijeća, kod šefova službi, kod načelnika Odjela, interne revizije tako da ostaje u obavezi, ovo je samo privremena mjera radi ove 2 kategorije koje su oštećene, ako stvarno na terenu sada rade komunalni redari i ovi izvršioci, a nadam se da ćemo imati veoma brzo i novi prijedlog Odluke o plaćama u Gradskom vijeću Grada Mostara.
Glasanje: 30”Za” , nema “Protiv”  nema“Suzdržanih“
Odluka je usvojena.

Ad.15.) ODLUKA o prenamjeni novčanih sredstava
Marko Novak - Dužni smo pojašnjenje vezano za ovu Odluku s obzirom da se predloženom Odlukom ustvari radi zamjena postojećih lampa i ovaj dio bi se odradio preko međunarodne organizacije UNDP-a, s time da ostaje nepopunjena pozicija nove javne rasvjete, izgradnje nove javne rasvjete na gradskim područjima Jug, Jugozapad i Zapad. Ova Odluka kao ovakva može ić s tim da će na sljedećoj sjednici odmah da budete upoznati doć prijedlog izmjene Proračuna s kojim će se tražit povrat 200.000 KM za izgradnju nove gradske rasvjete na gradskim područjima Jug, Jugozapad i Zapad. Evo samo molim da na sljedećoj sjednici onda imate razumijevanje, ima već u Budžetu, samo preraspodjelom ćemo to donijet.
Glasanje: 30”Za” , nema “Protiv”  nema“Suzdržanih“
Odluka je usvojena.

Ad.16.) NACRT ODLUKE o načinu i kriterijima za stipendiranje učenika srednjih škola Grada Mostara
Izvjestilac je u ime Gradonačelnika načelnik Odjela društvenih djelatnosti Božo Ćorić
Na jednoj od zadnjih sjednica inicijativa je bila da se krene u stipendiranje učenika srednjih škola, tzv. deficitarnih zanimanja, Odjel je napravio Odluku, Odluka je rađena na platformi Odluke za stipendiranje studenata koja je već duži niz godina u upotrebi i ona ima prohodnost, a naravno ovdje su ubačeni karakteristični elementi koji su sad bitni za stipendiranje srednjoškolaca, odnosno bodovanje i način na koji način će se stipendirati. Tako da ova Odluka moći će imati i prohodnost i karakter da se sa njom može raditi. U Budžetu nisu planirana sredstva za ovu godinu, ali ako ovo usvojimo ovdje možemo na jednoj od narednih sjednica donijeti Odluku o preraspodjeli sredstava jer će biti sredstava, pod znake navoda viška, na stipendijama i preusmjerit ih na stipendiranje đaka srednjih škola. Odluka je u formi nacrta, a ukoliko ne bude suviše sugestija ili primjedbi onda bi je podigli u formu prijedloga tako da je možemo i na ovoj sjednici usvojiti.
U raspravi su učestvovali: Mirza Drežnjak, Kažimir Miličević, Slavko Zovko, Jasmin Pandur, Adela Gosto, Predsjednik
Mirza Drežnjak - Odbor za društvene djelatnosti je razmatrao tu odluku o stipendiranja, u skladu sa zaključkom koje je ovo Gradsko vijeće donijelo znači da se sredstva koja su nekad se usmjeravala za stipendiranje studenata, pošto sad kanton stipendira sve redovne studente, da se uvede ta kategorija stipendiranja srednjih škola. U skladu s tim odjel društvenih djelatnosti je napravio prijedlog odluke, međutim sama odluka u svom nazivu ne stoji da je odluka za stipendiranje učenika deficitarnih zanimanja, nego učenika srednjih škola. Znači predlažemo da se promijeni sam naziv odluke da se odnosi na stipendiranje učenika deficitarnih zanimanja srednjih škola i onda samim tim u kriterijima koji su dati za bodovanje to ne treba dole da stoji, nego svi koji budu aplicirali bit će učenici sa deficitarnim zanimanjima i naravno njima pripadaju odmah ti bodovi, plus evo po uspjehu, ako  nemamo novac za sve učenike onda po uspjehu da se raspodijele ta sredstva.
Kažimir Miličević - Mislim da smo različito razumjeli Odluku, naravno da ćemo  stipendirati deficitarna zanimanja u srednjim školama, možda je pogrešno formulirano ovo bodovanje  ne bih u to ulazio, a u jednom članku ove Odluke kaže se da će Gradonačelnik svake godine donijeti Odluku koja su to deficitarna zanimanja i naravno da će to Gradonačelnik donijeti u saradnji sa ravnateljima srednjih škola i javno mnijenje iskoristiti, tj. poduzetnike, da mi vidimo šta je to deficitarno ovdje jer koliko ja znam građevinski  zanati su najpotrebniji, ali ako napravimo samo za građevinske zanate sve 4 godine mislim da smo tu promašili  jer kad razgovaramo sa ostalim ravnateljima srednjih škola i oni imaju svoje neke zahtjeve za koje kažu da bi bilo potrebno. Ovo je dobra Odluka, ako je treba vratiti u nacrt nek ostane u nacrtu, ali mislim da ovo trebamo ostaviti i da svake godine se donese koje je to deficitarno zanimanje.
Slavko Zovko - Ja ću se referirati na isti članak kao i kolega Miličević, zanima me jeli Gradonačelnik već donio odluku o tim deficitarnim zanimanjima? Znači nije, dobro. Podržavam Odluku načelno i mislim da bi bilo dobro da ostane da se vrednuje i izvrsnost ne samo deficitarna zanimanja. E sad me tu, mislim da smo pogriješili mjesec, mislim da je sa ovom Odlukom trebalo ići u svibnju ili tako nešto, prije upisa u srednje škole, pa da na taj način potičemo deficitarna zanimanja, odnosno upise u deficitarna zanimanja, sad učenici koji su se upisali oni su se već upisali.
Jasmin Pandur - Mi smo o ovom nacrtu Odluke raspravljali na Komisiji za mlade, nismo imali neke posebne primjedbe, generalno slažemo se sa ovom Odlukom. Međutim, na tragu što su kolege govorile po pitanju deficitarnih zanimanja  mi već imamo Odluku po kojoj smo radili i prošle godine, Odjel je sigurno upoznat koja  zanimanja trebamo staviti kao deficitarna. Što se tiče same Odluke, slažem se s Mirzom po ovom pitanju i da donesemo znači konkretno, samo možemo staviti u ime odluke da se radi samo o deficitarnim zanimanjima, a i kolega je već govorio što se tiče same izvršnosti možemo to razdvojiti kroz neki drugi član iz razloga da kažem ova neka zanimanja koja su sada trenutno deficitarna možda neće imati hajde da kažem veoma dobre ocjene, neće imati tako odlične ocjene iz kojeg razloga bi znači ova druga zanimanja potisla ova deficitarna zanimanja.
Adela Gosto je predložila Amandmane  na ovu Odluku. - Amandman 1, u članu 10, nakon članka b, odnosno nakon stupca b, dodaje se novi c, koji bi glasio: za prosječnu ocjenu 5,0, dakle imamo do sada sve 3,5, 4,5 5,0, dakle za prosječnu ocjenu 5,0 u prethodnoj školskoj godini za srednju, odnosno završenom razredom osnovne škole, 17 bodova. Postojeći član c koji smo imali postaje član d, te se dodaje stupac e, priznanje sa školskih, kantonalnih i državnih takmičenja, priznanje o ostvarenim rezultatima na školskim takmičenja 2 poena, priznanje na ostvarenim rezultatima na kantonalnim takmičenjima 5 poena, priznanje o ostvarenim rezultatima na državnim takmičenjima 10 poena.
Amandman 2, dodaje se član 11 u ovoj Odluci, učenicima generacije i učenicima koji pohađaju dvije srednje škole u isto vrijeme dodjeljuje se direktna stipendija. Obrazloženje: vjerujem da bi dopunom ove odluke ovim članovima podržali izvrsnost, takmičarski duh, te bi pokazali djeci kako se predanost, napor i učenje zaista isplate i nagrade na kraju.
Predsjednik - Ovo je Odluka koja  prvi put obuhvaća srednjoškolce i mislim da svakako naziv Odluke treba biti deficitarna zanimanja i podrazumijeva se iz teksta, ali ja nisam spreman, ovo je fin iznos u odnosu na fakultete, imamo 150 KM stipendije za fakultete, ovo je srednja škola 200 KM. Ovo može biti podsticaj djeci da upisuju deficitarna zanimanja a  ako bi mi išli i na sve ostale, gimnazijalce i ostalo mislim dobili bi kontraefekat, imali bi veliki pritisak od tih ljudi, a nama fali deficitarnih zanimanja, uglavnom zanatskih  zanimanja kojih vidimo na tržištu da puno fali. Predložio je Zaključak, da uz  ove sugestije i prijedloge, da se vrati i da se na narednoj sjednici nađe u formi prijedloga.
Glasanje: 30”Za” , nema “Protiv”  nema “Suzdržanih“
Nacrt Odluke je usvojen.

Ad.17.) ODUKA o davanju saglasnosti na izmjene i dopune Pravila JU Druge gimnazije Mostar
Izvjestilac načelnik Odjela društvenih djelatnosti gosp.Božo Ćorić
Evo opet škola, promjena zanimanja, odnosno uvođenje naziva u škole, koje je škola pripremila, ona je tehnička Odluka, pa evo pozivam vas da donesemo i ovu Odluku i da damo suglasnost Drugoj gimnaziji da uvede nova zanimanja, smjerove.
Glasanje: 30”Za” , nema “Protiv”  nema “Suzdržanih“
Odluka je usvojena.
Slijedeće tačke 18, 19, 20, 21 i 22 je razmatrala Komisija za Statut  i Odbor za urbanizam i građenje i saglasni su  da ovo može ići na sjednicu Gradskog vijeća na usvajanje.

Ad.18.) ODLUKA o poništenju Odluke o davanju saglasnosti na privremeno korištenje nekretnine do privođenja konačnoj namjeni
Glasanje: 30”Za” , nema “Protiv”  nema“Suzdržanih“
Odluka je usvojena.

Ad.19.) RJEŠENJE o utvrđivanju prava vlasništva na zemljištu pod izgrađenim poslovnim objektom, po zahtjevu Antonije Gavran, Darke Sesara i Ivana Glibića
Nije bilo rasprave.
Glasanje: 30”Za” , nema “Protiv”  nema“Suzdržanih“
Rješenje je usvojeno.

Ad.20.) RJEŠENJE o utvrđivanju prava vlasništva na građevinskom zemljišta pod izgrađenim stambenim objektom po zahtjevu Ekrema Šehića, sina Omera iz Mostara
Nije bilo rasprave.
Glasanje: 30”Za” , nema “Protiv”  nema“Suzdržanih“
Rješenje je usvojeno.

Ad.21.) Rješenje o izmjeni Rješenja po zahtjevu Salke Obradovića iz Mostara
Nije bilo rasprave.
Glasanje: 30”Za” , nema “Protiv”  nema“Suzdržanih“
Rješenje je usvojeno.

Ad.22.) ZAKLJUČAK o ispravci greške po zahtjevu Dževada Salčina iz Mostara
Nije bilo rasprave.
Glasanje: 30”Za” , nema “Protiv”  nema“Suzdržanih“
Zaključak je usvojen.

Nakon ovoga završena je 35. redovna sjednica Gradskog vijeća Grada Mostara.

ZAPISNIČAR              PREDSJEDNIK
Marija Soldo            Salem Marić