Dnevni red

 
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON
GRAD  MOSTAR
GRADSKO VIJEĆE
Broj: 01-04-115 /24
Mostar, 19.04.2024 godine,
Z A P I S N I K
sa 40. (redovne) sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara održane dana 27.02.2024. godine u prostorijama Gradskog vijeća s početkom u 10,00 sati.
Prije prelaska na Dnevni red Marija Soldo, sekretar Gradskog vijeća Grada Mostara izvršila je prozivku vijećnika i tom prilikom konstatovala da sjednici prisustvuje 33 vijećnika.
Sjednici iz opravdanih razloga nisu prisustvovali vijećnici Snježana Brkić i dr. Velibor Milivojević.
Predsjednik Gradskog vijeća je konstaovao da postoji kvorum za rad današnje sjednice, pozdravio sve prisutne i predložio sljedeći:

DNEVNI RED
1.    Vijećnička pitanja
2.    Usvajanje zapisnika sa 39. sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara;
3.    Nacrt Odluke o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „Središnja zona rekonstrukcija“ – Faza III;
4.    Nacrt Odluke o donošenju i provođenju Parcelnog plana „Polog“;
5.    Odluka o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana za područje između Partizanskog groblja i ulice Kralja Petra Krešimira IV;
6.    Odluka o pristupanju izradi izmjena i dopuna plana upravljanja (Menadžment plana) za područje Starog grada oko Starog mosta u Mostaru, upisanog na listu svjetske baštine UNESCO-a;
7.    Odluka o pristupanju izradi Regulacionog plana „Vihovići“;
8.    Odluka o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana za područje naselja Mazoljice;
9.    Odluka o izmjenama Odluke o načinu korištenja i visini naknade za uzurpirane javne površine na kojima su izgrađeni ili postavljeni objekti bez pravosnažnog odobrenja;
10.    Odluka o provođenju Prostornog plana u prograničkim naseljima i naseljima izgrađenim za pripadnike boračke kategorije stanovništva na području Grada Mostara;
11.    Odluka o privremenim rješenjima o odobrenjima za rad ugostiteljskih objekata;
12.    Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o privremenom korištenju javnih površina;
13.    Odluka o subvencioniranju smještaja djece u privatne predškolske ustanove na području Grada Mostara za pedagošku 2023/2024. godinu;
14.    Odluka o subvencioniranju prve stambene nekretnine za mlade na području Grada Mostara;
15.    Odluka o potvrđivanju Odluke gradonačelnika Grada Mostara o imenovanju zamjenika Javnog pravobranioca Grada Mostara;
16.    Izvještaj o radu Žalbenog vijeća za 2023. godinu;
17.    Izvještaj o radu Komisije za procjenu prometne vrijednosti nekretnina za razdoblje 01.01. – 31.12.2023. godine;
18.    Izvještaj o radu Komisije za koncesije za 2022 - 2023. godinu;
19.    Izvještaj o radu Agencije „Stari grad“ za 2023. godinu;
20.    Odluka o davanju u zakup poslovnog prostora Udruženju za podršku osobama sa intelektualnim i kombiniranim teškoćama „Sunce“ Mostar;
21.    Odluka o davanju na privremeno korištenje poslovnog prostora Turističkoj zajednici Grada Mostara;
22.    Odluka o davanju na privremeno korištenje novoizgrađenog objekta Vatrogasnom društvu „ Park prirode Rujište“ Mostar;
23.    Odluka o prodaji suvlasničkog dijela nekretnine po pravu prvokupa, po zahtjevu Mustafe Obada;
24.    Rješenje o brisanju zabilježbe raspolaganja nekretninama, po zahtjevu Antona Šakote;
25.    Rješenje o brisanju zabilješke raspolaganja nekretninama, po zahtjevu Ivana Tomića;
26.    Rješenje o brisanju zabilješke raspolaganja nekretninama, po zahtjevu Pere Stjepanovića;
27.    Rješenje o brisanju zabilješke raspolaganja nekretninama, po zahtjevu Zlatana Blaževića;
28.    Rješenje o brisanju zabilješke raspolaganja nekretninama, po zahtjevu Žarko Zovko;
29.    Rješenje o brisanju zabilješke raspolaganja nekretninama, po zahtjevu Ivice Šimunovića;
30.    Rješenje o odbijanju ponude o prodaji neizgrađenog građevnog zemljišta, po zahtjevu Dragomira Lazića;
31.    Zaključak o ispravci greške u Zaključku, po zahtjevu Darke Odžaka;
32.    Zaključak o ispravci greške u Kolektivnom rješenju, po zahtjevu Rajka Marčinka;
33.    Zaključak o ispravci greške, po zahtjevu Halila Maksumića, sina Mumina iz Mostara;
34.    Zaključak o ispravci greške, po zahtjevu Rasima Husovića, sinu Hasana iz Mostara;
35. Odluka o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju sportskog objekta višenamjenske sportske dvorane Gubavica;
36. Odluka o dopuni Odluke o proglašenju javnog interesa Južna obilaznica Mostar-Žovnica-Miljkovići, Rodoč-veza na M-17 i M6.1, faza III, tunel, novi Avijatičarski most, faza IV, Avijatičarski most-veza na M-17 i M6.;

Tačke 35. i 36.  su dostavljene naknadno i uvrštene su u Dnevni red, iste su razmatrali  Odbori i Komisije.     

Predsjednik Gradskog vijeća je zatim otvorio raspravu o predloženom Dnevnom redu.
Radmila Komadina, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara istakla je da se Odluka koja se nalazi pod rednim brojem 14.  Odluka o subvencioniranju prve stambene nekretnine za mlade na području Grada Mostara, skida se sa Dnevnog reda, iz razloga što  ima određenih prijedloga i sugestija. Odluka će biti pripremljena za sljedeću sjednicu Gradskog vijeća.
Zatim je predložila dopunu Dnevnog reda sa Informacijom o elektroenergetskim objektima na području Grada Mostara.
Predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić je predložio da se Informacija o elektroenergetskim objektima na području Grada Mostara razmatra prije izvještaja o radu Komisije za koncesije, to je tačka 19. prije a ona je pripremljena i ista će se dostaviti vijećnicima.

Poslije rasprave o Dnevnom redu prešlo se na glasanje o predloženim tačkama za skidanje i uvrštavanje u Dnevni red.
Za prijedlog Radmile Komadine, glavne savjetnica gradonačelnika Grada Mostara glasala su 24 vijećnika, protiv nema, 7 suzdržanih.

Poslije glasanja Predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić je konstatovao da je Informacija o elektroenergetskim objektima na području Grada Mostara,  dobila potrebnu većinu.  Zatim je predložio i dao na usvajanje sljedeći dopunjeni:

 Dnevni red

1.    Vijećnička pitanja
2.    Usvajanje zapisnika sa 39. sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara;
3.    Nacrt Odluke o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „Središnja zona rekonstrukcija“ – Faza III;
4.    Nacrt Odluke o donošenju i provođenju Parcelnog plana „Polog“;
5.    Odluka o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana za područje između partizanskog groblja i Ulice kralja Petra Krešimira IV;
6.    Odluka o pristupanju izradi izmjena i dopuna plana upravljanja (Menadžment plana) za područje Starog grada oko Starog mosta u Mostaru, upisanog na listu svjetske baštine UNESCO-a;
7.    Odluka o pristupanju izradi Regulacionog plana „Vihovići“;
8.    Odluka o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana za područje naselja Mazoljice;
9.    Odluka o izmjenama Odluke o načinu korištenja i visini naknade za uzurpirane javne površine na kojima su izgrađeni ili postavljeni objekti bez pravosnažnog odobrenja;
10.    Odluka o provođenju Prostornog plana u prograničkim naseljima i naseljima izgrađenim za pripadnike boračke kategorije stanovništva na području Grada Mostara;
11.    Odluka o privremenim rješenjima o odobrenjima za rad ugostiteljskih objekata;
12.    Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o privremenom korištenju javnih površina;
13.    Odluka o subvencioniranju smještaja djece u privatne predškolske ustanove na području Grada Mostara za pedagošku 2023/2024. godinu;
14.    Odluka o potvrđivanju Odluke gradonačelnika Grada Mostara o imenovanju zamjenika Javnog pravobranioca Grada Mostara;
15.    Izvještaj o radu Žalbenog vijeća za 2023. godinu;
16.    Izvještaj o radu Komisije za procjenu prometne vrijednosti nekretnina za razdoblje 01.01. – 31.12.2023. godine;
17. Informacija o elektroenergetskim objektima na području Grada Mostara;
18. Izvještaj o radu Komisije za koncesije za 2022 - 2023. godinu;
19.  Izvještaj o radu Agencije „Stari grad“ za 2023. godinu;
20.  Odluka o davanju u zakup poslovnog prostora Udruženju za podršku osobama sa intelektualnim i kombiniranim teškoćama „Sunce“ Mostar;
21. Odluka o davanju na privremeno korištenje poslovnog prostora Turističkoj zajednici Grada Mostara;
22.  Odluka o davanju na privremeno korištenje novoizgrađenog objekta Vatrogasnom društvu „ Park prirode Rujište“ Mostar;
23.  Odluka o prodaji suvlasničkog dijela nekretnine po pravu prvokupa, po zahtjevu Mustafe Obada;
24.  Rješenje o brisanju zabilježbe raspolaganja nekretninama, po zahtjevu Antona Šakote;
25.  Rješenje o brisanju zabilješke raspolaganja nekretninama, po zahtjevu Ivana Tomića;
26. Rješenje o brisanju zabilješke raspolaganja nekretninama, po zahtjevu Pere Stjepanovića;
27.  Rješenje o brisanju zabilješke raspolaganja nekretninama, po zahtjevu Zlatana Blaževića;
28.  Rješenje o brisanju zabilješke raspolaganja nekretninama, po zahtjevu Žarko Zovko;
29.  Rješenje o brisanju zabilješke raspolaganja nekretninama, po zahtjevu Ivice Šimunovića;
30.  Rješenje o odbijanju ponude o prodaji neizgrađenog građevnog zemljišta, po zahtjevu Dragomira Lazića;
31.  Zaključak o ispravci greške u Zaključku, po zahtjevu Darke Odžaka;
32. Zaključak o ispravci greške u Kolektivnom rješenju, po zahtjevu Rajka Marčinka;
33.  Zaključak o ispravci greške, po zahtjevu Halila Maksumića, sina Mumina iz Mostara;
34.  Zaključak o ispravci greške, po zahtjevu Rasima Husovića, sinu Hasana iz Mostara;
35. Odluka o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju sportskog objekta višenamjenske sportske dvorane Gubavica;
36. Odluka o dopuni Odluke o proglašenju javnog interesa Južna obilaznica Mostar-Žovnica-Miljkovići, Rodoč-veza na M-17 i M6.1, faza III, tunel, novi Avijatičarski most, faza IV, Avijatičarski most-veza na M-17 i M6.;

Dnevni red je sa 26 glasova Za, protiv nema, 5 suzdržanih usvojen.

Zatim se prešlo na raspravu po tačkama usvojenog Dnevnog reda.

Incijative

1. Vijećnička pitanja (član 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara),  (Izvorno)

Na početku postavljanja vijećničkih pitanja i inicijativa Predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić je pročitao jednu vijećničku inicijativu, ustvari ovo je inicijativa koju su prema meni uputili, inicijativa građanki Mostara, a odnosi se na promjenu naziva jedne ulice i ja sam obećao da ću svakako biti podnosilac ove inicijative. I kao predsjednik Vijeća i kao vijećnik pokrećem inicijativu promjena naziva ulice i predlažem da sadašnja Kalhanska ulica nosi naziv Ulica mostarskih žena. Razlog za pokretanje je: na početku Kalhanske ulice bila je Djevojačka škola, u toj ulici je bila i Škola učenika u privredi u kojoj su se obrazovale šnajderice i frizerke, a u toj ulici je bila i Medicinska škola, škola koju su većinom pohađale žene. Nazivom ove ulice, Ulica mostarskih žena, na simboličan način bi pokazali poštovanje mnogim ženama Mostara i šire. Ovo obrazloženje sam upravo prepisao od ovog udruženja i evo ovu inicijativu dajem Gradu Mostaru.

SANEL ŽULJEVIĆ:
Hvala. Pozdravljam sve prisutne. Imam jedno pitanje i jednu inicijativu. Pitanje, molim da mi se dostavi izvještaj o radu Nadzornog odbora Javnog preduzeća Vodovod, koje obavezno sadrži sljedeće informacije: tekst Poslovnika o radu Nadzornog odbora i datum njegovog donošenja, javni konkurs za izbor i imenovanje sekretara Društva, dali je i kad proveden i opravdani razlog  ako nije, javni konkurs za izbor i imenovanje Odbora za reviziju, dali je i kad proveden i opravdani razlog ako nije, i dali je pripremljen i Skupštini predložen etički kodeks.
Vijećnička inicijativa. Podnosim vijećničku inicijativu za konačno uređenje i postavljanje ograde oko ratnog groblja u Liska parku, gdje su ukopani naši sugrađani koji su život dali da bi mi sada ovdje sjedili. Svjedoci smo činjenice da nesavjesni pojedinci svakodnevno parkiraju vozila po grobovima naših poginulih sugrađana, te da odnos prema ljudima koji su dali živote za ovaj grad najviše govori o nama samim. Smatram da treba prestat sa politikanstvom i korištenjem ovih ljudi u dnevno političke svrhe. Smatram da je uz Partizansko spomen groblje ovo najveća sramota Grada Mostara i jako loš primjer koji dajemo našoj djeci, a i slika koju šaljemo vani je užasna. Ja sam već razgovarao sa gradonačelnikom na ovu temu i on je koliko sam vidio pokazao spremnost da u dogovoru sa porodicama poginulih, koji jedini imaju pravo odlučivati o ovome, konačno uredi ovaj lokalitet kako dolikuje, te ga pozivam da stupi u kontakt sa porodicama poginulih kako bi im izložio svoj prijedlog za trajno uređenje ovog groblja. Hvala.
GORAN BOŠNJAK:
Dobar dan. Lijep pozdrav svima. Imam dva pitanja i jednu inicijativu. Prvo vijećničko pitanje, načelnici odjela za komunalu, zašto već godinu i više dana u prigradskim naseljima nisu iscrtani pješački prijelazi, pogotovo u blizini škola, jer svjesni smo da imamo taj problem i da nam se i roditelji onaj žale, a vidim da se po gradu iscrtava, pa evo ako imate odgovor volio bi da ga dobijem?  
Drugo vijećničko pitanje, šefu za civilnu zaštitu i vatrogastvo, s obzirom da sam dobio informacije sa stožera civilne zaštite, zašto se nabavljaju vatrogasna vozila, odnosno auto za profesionalnu vatrogasnu postrojbu od sumnjivog proizvođača, koji nije prepoznat ni u jednoj profesionalnoj vatrogasnoj postrojbi u okruženju? Nemojte da pod krinkom najjeftinije ponude riskirate živote ljudi u gradu.
I inicijativa, pokrećem vijećničku inicijativu za novčanu nagradu od 10.000 KM Judo klubu „Herceg“ Mostar. Zašto ovo govorim? Pa na službenoj svjetskoj rang ljestvici kadeti iz ovoga kluba iz Grada Mostara imaju prvo mjesto i jedini je klub u Europi trenutno koji ima dvojicu među top prvih 5, u jednom olimpijskom sportu, i 11 državnih prvaka. Sramota je da klub koji predstavlja Grad Mostar i ostvaruje uspješne rezultate već godinu dana nitko iz Grada Mostara nije u stanju primiti. Hvala.
HARIS NAZDRAIĆ:
Dobar dan. Poštovanje svim vijećnicima Grada Mostara. Upućujem inicijativu gradonačelniku i nadležnim službama, da postave gradski sat na nekadašnjem mjestu na Španskom trgu kod Gimnazije Mostar i na mjestu Projektant. Postavka gradskog sata koji će šetačima pokazivati vrijeme i uljepšavati okruženje šetališta i trga je lijepa stvar i mislim da Mostar kao nekada treba da ima svoj poznati gradski sat. Hvala.
TOMISLAV PRIMORAC:
Poštovani predsjedniče vijeća, zamjeniče, tajnice, cijenjeni gradonačelniče, glavna savjetnice, načelnici, gosti, drage kolege vijećnici. Ja imam jedno vijećničko pitanje i jednu inicijativu. Inicijativa za gradonačelnika. Naime, gradonačelnik je isticao prioritetna rješenja problema u gradu, o čemu smo raspravljali na jednoj našoj sjednici, odnosno odboru Zapad, svakodnevno prolazim Dubrovačkom ulicom i u zadnje vrijeme ponovno sam vidio divljanje motorista od zgrade Piramide do kružnog toka Vihovići. Ja i kolega Antonio Zelenika upozoravali smo i prije na opasnost i sigurnost prometa na raskrižju kod kavane Aldi, odnosno zgrade Oaza. Moja je inicijativa da se ipak da prioritet izgradnji kružnog toka na tom dijelu Dubrovačke ulice, a to je usvojeno Regulacionom planom Zgoni II i predviđen je kružni tok na tom području i ja smatram da to jednostavno bude slično kao kružni tok kod Đačkog doma, odnosno u Ulici kralja Tvrtka. Dakle, doista je jednostavno rješenje. Napominjem da bi to smanjilo brzinu i poboljšalo sigurnost prometa. Nemojmo čekati moguću nezgodu na tom dijelu ulice.
I jedno vijećničko pitanje. Vidio sam ponovo da su se ponovno počele rušiti one male ružne kućice iznad zgrade Mostarka, međutim nije sustavno, najprije se uklonila kućica pekarnice, sad se uklonila neka tamo mala druga kućica između, ostalo ih je još 5, 4 potpuno ne rade, samo je jedna u funkciji i to prodaja tašni. Ja mislim da bi to trebalo ukloniti jer je sada baš lijepo vrijeme, može se napraviti zelena površina, što bi lijepo izgledalo u onim okolnim zgradama. Evo toliko. Hvala lijepa.
ADELA GOSTO:
Dobro jutro i lijep pozdrav svima. Dakle, jako često jeli kada govorimo o ruševinama u Gradu Mostaru govorimo o imovinsko-pravnim odnosima, mnoge od njih nisu ni u našoj nadležnosti, međutim evo jedne koja je 1/1 dakle na Gradu Mostaru, a već godinama dakle zaista predstavlja ogromnu prijetnju svim našim građanima, kako našim građanima, tako i svim onim koji posjete ovaj grad, dakle turistima. Govorim, dakle pokrećem inicijativu za rekonstrukciju i izgradnju ruševne zgrade na Šemovcu koja u vlasništvu Grada Mostara, te nema nikakvih imovinsko-pravnih prepreka, niti smetnji za bilo kakve radnje, na koje se jeli često vadimo. Ova zgrada se nalazi u samom centru grada i već dugi niz godina dakle predstavlja prijetnju. Dakle, tu postoji prolaz gdje se dolazi do druge zgrade, gdje svakodnevno dakle djeca prolaze, da ne kažem da je to postalo odlagalište, jedna divlja deponija, dakle smeća. Tako da smatram da bi grad trebao da poduzme što prije sve korake kako bi dakle sanirali ovu zgradu.
Moja druga inicijativa je dakle za postavljanje mobilnih toaleta na području Starog grada, odnosno jezgre Starog grada, oko Starog mosta. U razgovoru sa novoimenovanom direktoricom Turističke zajednice Grada Mostara došla sam do zaključka da u najfrekventnijem dakle dijelu grada nemamo javne toalete. Znamo da većina ugostiteljskih objekta ukoliko niste njihov gost vam neće dati korištenje istog, što je i razumijem. Smatram da zbog higijenskih uslova, održavanja našeg grada čistim, imamo ogromnu potrebu za postavljanjem mobilnih toaleta jer se radi o UNECO zaštićenoj zoni. Hvala lijepo.
STANKO ĆOSIĆ:
Evo predsjedniče lijep pozdrav, lijep pozdrav kolegicama i kolegama i svim prisutnima. Podnosim vijećničku inicijativu. Naime, na lokalitetu Lokve u naselju Rodoč već duže vremena se vrši nelegalno odlaganje i zatrpavanje otpada. Osim što predstavlja veliku štetu i opasnost za okoliš i prirodu, ono što je još žalosnije da se na tom lokalitetu nalazi i velik broj kuća i ljudi, što očito nije nikakav problem onima koji odlažu otpad, a posebice je velik problem kada vjetar razbacuje sav taj otpad i donese ga na sama dvorišta kuća i osim što izgleda jako ružno može bit velik izvor zaraze ljudi koji tu žive. Zbog svega navedenog upućujem vijećničku inicijativu za čišćenje i uređenje cijelog tog lokaliteta, kako bi žitelji tog područja mogli dostojanstveno živjeti kako to i zaslužuju.  
Također iskoristio bih priliku, pa bih podsjetio na jednu inicijativu od 28.10.2021. što se tiče kanalizacijske mreže u Rodoču, od Osnovne škole Bartola Kašića do mjesne zajednice. Znamo da je jako teško praviti novu kanalizacijsku mrežu, međutim možemo legalizirati ono što je već napravljeno. Tu kanalizacijska mreža već postoji, a nije legalizirana, i zbog toga mještani imaju niz problema, od čišćenja kanalizacije, šahtova i svega ostalog. Tako da evo opet upućujem vijećničku inicijativu u svezi toga, da napokon legaliziramo taj dio kanalizacijske mreže, kako bi riješili probleme na terenu. Hvala vam lijepo.
MIRZA DREŽNJAK:
Pozdravljam predsjednika, zamjenika predsjednika, kolege vijećnike, glavnu savjetnicu, načelnike odjela, šefove službi. Imam jedno pitanje i jednu inicijativu. Pitanje. Pošto je ovo Vijeće znači 31.08.2023. godine usvojilo Odluku o pristupanju izrade Regulacijskog plana Centar I, Gradsko područje Grad i obavezalo nosioca pripreme Odjel za urbanizam i građenje, Službu za urbanističko planiranje, da pripremi projektni zadatak i raspiše javni međunarodni poziv za arhitektonsko-urbanističko rješenje Regulacijskog plana Centar I, molim za informaciju dali je javni poziv objavljen i ko vrši izradu arhitektonsko-urbanističko rješenja, te kada možemo očekivati javnu raspravu po ovom pitanju?
I inicijativa, pokrećem inicijativu da Grad Mostar pripremi odluku o utvrđivanju javnog interesa izgradnje sportske dvorane Osnovne škole Bijelo polje. Grad Mostar kao korisnik eksproprijacije preko nadležnog organa uprave da provede postupak eksproprijacije nekretnine za izgradnju i uređenje pristupnog partera objektu. Obrazloženje. Obzirom da Grad Mostar ima sredstva planirana budžetom za ovu namjenu i da se privode kraju grubi radovi na objektu dvorane, za koju je neophodno osigurati pristupni put i urediti prilazni parter, koji dijelom zahvata privatnu parcelu, neophodno je što pristupiti eksproprijaciji zemljišta. Hvala.


BOŠKA ĆAVAR:
Dobar dan svima, a posebno gospodi iz Zavoda prostorno planiranje. Ja imam vijećničko pitanje, odnosno dva. Prvo vijećničko pitanje glasi: dali u aktima sistematizacije i u strukturi uposlenika u Gradskoj upravi Grada Mostara postoje radna mjesta za koja su dodjeljivane ugovorene usluge? Budući da su ugovorene usluge isplaćivane kroz cijelu 2023. godinu za određene poslove molim da nam dostavite benefite za Grad Mostar, ako ih je bilo, te dali ste svoje savjetnike imenovali rješenjima o imenovanju? Obrazloženje. Sukladno pozitivnim zakonskim propisima ugovor o djelu sklapa se sa fizičkom osobom za određeni radni zadatak koji predstavlja zaokruženu cjelinu, znači za neki konkretan posao. Poslovi koje će obavljat fizička osoba angažirana na temelju ugovora o djelu, ne mogu bit poslovi radnog mjesta, nego poslovi koji imaju kontinuitet. Znači ugovor o djelu se ne može sklopiti za poslove koji su predviđeni nekim radnim mjestom koji se nalazi u sistematizaciji. Nakon obavljenog posla temeljem ugovora o djelu potrebno je da fizička osoba podnese izvješće o obavljenom poslu, pa tek onda može ići isplata nakade. Obzirom da smo svjedoci kako je Grad Mostar u prošloj godini i godinama prije sklopio mnoštvo ugovora o djelu za poslove koji su predviđeni za radna mjesta koja se nalaze u sistematizaciji ovim putem pozivam nadležnu radnu inspekciju županijsku i federalnu, da u sklopu svojih ovlasti provjere sve potpisane ugovore o djelu što je Grad Mostar sklopio od 01.01.2023. do 31.12.2023., te nam dostave izvještaj o zatečenom stanju.
Drugo moje vijećničko pitanje, također za gradonačelnika, a molim i gospođu Radmilu da obrati pozornost. Dakle, građani pitaju i traže hitan odgovor, dali ste prije prijedloga odluke, a Gradsko vijeće usvojilo istu na 17. sjednici od 31.01.2022. i objavljene u Službenom glasniku broj 1/22 o parcelaciji i uplani zgrada u katastarskom operatu, provjerili dali su iste izrađene po pravilima struke i utemeljene na važećim zakonima, te donesene po zakonski utvrđenim propisima? Broj 2, dali je odluka o usklađivanju upisa titulara na nekretninama u posjedu Grada Mostara, donesena na 27. sjednici, objavljena u Službenom glasniku broj 26/22, u skladu sa Zakonom o stvarnim pravima, Zakonom o građevinskom zemljištu i Zakonom o prostornom uređenju, te dali su ove odluke donesene po zakonski utvrđenim postupcima? Budući da su se pojavile sumnje u stručnu i zakonsku utemeljenost ovih odluka, kao i moguće negativne posljedice istih, molim gradonačelnika da o ovim odlukama obavi konzultacije i pribavi stručna mišljenja od svog, pod jedan savjetnika za urbanizam, broj dva šefa službe za prostorno planiranje, broj tri šefa službe za katastar, broj četiri njihovog načelnika, kao i šefa službe za imovinsko pravne poslove, i šest javnog pravobranitelja. Pretpostavljam da stručno mišljenje i suglasnost javnog pravobranitelja već imate, pa bih molila da nam dostavite kopiju u toku sjednice. Obrazloženje. Građani Grada Mostara su se našli u čudu kada su vidjeli elaborate etažiranja sa uvjerenjima o cjelovitosti, potpisani od strane našeg odjela za urbanizam, a na osnovu kojih će se kažu u procesu harmonizacije gruntovnice i katastra upisivati vlasništvo u gruntovnicu bez suvlasničkih dijelova na građevinskoj parceli na kojoj su legalno izgrađene njihove stambene zgrade. Suprotno je to zakonu o stvarnim pravima, zakonu o prostornom uređenju i zakonu o građevinskom zemljištu. Dali je gradonačelnik u postupku izrade prijedloga gore spomenute odluke o parcelaciji i uplani stambenih zgrada provjerio valjanost njena četiri članka sa svojim prvim suradnicima odgovornim za urbanizam i imovinsko-pravne poslove i kako je moguće provesti parcelaciju temeljem odluke gradskog vijeća, a tek nakon toga tražiti od odjela za urbanizam da fiktivno potpiše elaborat o parcelaciji, bez zakonom o prostornom uređenju propisane procedure? Dali je na odluku o upisu titulara na nekretninama u posjedu Grada Mostara suglasnost dao javni pravobranitelj Grada Mostara? Nejasno je građanima kako je moguće vlasnike stanova u stambenim zgradama lišiti posjeda i prava korištenja na građevinskim parcelama njihovih stambenih zgrada samo jednom odlukom gradskog vijeća, a suprotno odredbama zakona o stvarnim pravima, zakona o građevinskom zemljištu i zakona o prostornom uređenju!? Građani ne osporavaju Gradu Mostaru da je pravni slijednik SIZ-a stanovanja i Doma za gazdovanje stanovima i da može steći SIZ-ov i Doma za gazdovanje poslovni prostor, opremu, dokumentaciju, ali osporavaju da se Grad svojom odlukom Gradskog vijeća sa četiri članka, a suprotno gore spomenutim zakonima, može upisivati kao posjednik, a zatim temeljem istih zakona koje krši i kao nositelj prava korištenja i vlasnik njihovih dvorišta na građevinskoj parceli njihovih zgrada. Obzirom na značaj projekta harmonizacije, koji može polučiti mnoge kako dobre tako i loše ishode po naše građane, tražimo hitne odgovore. Nemojte reći da vam nisam rekla i da nisam konstruktivna. Hvala lijepa.
ADEM MACIĆ:
Pozdravljam sve prisutne. Ja i nisam čak pisao, bit će pitanje, pa mislim da će mi neko konačno moći odgovorit. Interesuje me u kojoj je fazi ustvari izgradnja i postavljanje autobuskih stajališta? Mi pričamo već par godina o njima, a ja na terenu apsolutno ne vidim da se i jedno stajalište onaj postavilo, i ko je nadležan, iz kojih razloga se kasni i tako? Mislim načelnica je tu i da će mi odgovorit na to, zato nisam ni pisao pitanje.

P
Hvala. Evo načelnica Amira Trbonja već ima odgovor. Izvolite gđo. Trbonja.

AMIRA TRBONJA, načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove
Hvala predsjedniče. Pozdrav za sve prisutne. Znači mi smo u 2023. godini, odnosno Odjel za privredu, komunalne i inspekcijske poslove, ovaj putem postupka javne nabavke pokrenuo postupak izbora najpovoljnijeg izvođača radova za autobuska stajališta. Obzirom da je žalbeni postupak okončan tek u 2024. godini mi smo odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača prošle sedmice gradonačelnik potpisao, sada ide potpisivanje ugovora, tako da će u narednih nadam se mjesec dana se početi sa postavljanjem, odnosno izgradnjom tih stajališta. Hvala.
SILVIO BUBALO:
Dobar dan. Pozdrav i poštovanje svima. Dva kratka pitanja i inicijativa. Zašto se uposlenicima Grada Mostara za siječanj 2024. nije ispravno obračunala isplaćena plaća po dostavljenim platnim listama kao knjigovodstvenim dokumentima i prikazanom osnovicom u visini od 425 KM? Zašto platne liste Grada Mostara ne sadrže dijelove koji čini osnovnu plaću državnog službenika i namještenika, a to su osnovica za obračun plate i bod? Kratko obrazloženje. Očigledno nešto nismo dobro uradili, dosad smo svaki spor sa zaposlenicima izgubili, sad izgleda ulazimo u treći spor. De ove sjednite, ispravite i da više ne spominjemo ovo, ovo sam pitao i na odluci o plaćama. Ja kad god pitam kažu „u redu je“, a nama onda za mjesec dana stignu tužbe!?
Drugo pitanje. Pitanje za novo Komunalno poduzeće, odnosno kako se ono već naziva ne znam, kada će se početi dostavljati računi građanima putem emaila s obzirom da je to već uradilo i JP Vodovod? Obrazloženje kratko. Nama mlađima je tako lakše, to smo trebali uradit ima 10, 20 godina, meni se stvarno ne ide radi 10, 12 KM u red stajati i čekat. Dajte dostavite nam email da platim i da više ne idem tamo u red. Ubrzat će naplatu, redovnije će bit i bit će jednostavnije i smanjit će se na kraju i troškovi samog poduzeća ne slanjem ovih koverata.
Inicijativa. Ovo je prema Mo-busu, Mostar-busu, molim da se djeci iz klubova koji su članovi Sportskog saveza Grada Mostara, koji za dolaske na treninge koriste javni gradski prijevoz, omogući besplatna vožnja redovnom gradskom linijom Mostar-busa. Obrazloženje. S obzirom da veliki broj djece dolazi na treninge u grad, kao i djeca na treninge u prigradska naselja, na primjer Plivački klub, ili ako će ić negdje ili dolazit u Borsu nemam pojma, dobro bi bilo da im omogućimo besplatan prijevoz, linije ionako voze, autobusi su više nego prazni, a oni uz neku iskaznicu mogu onda besplatno ići na treninge, da barem roditeljima olakšamo. Hvala.

SLAVKO ZOVKO:
Dobar dan svima. Poštovanje. Imam dvije vijećničke inicijative i jedno vijećničko pitanje. Prva vijećnička inicijativa. Molim da se usklade semafori kako bi se osiguralo pravodobno uključivanje zelenog svjetla, to jest da bi se omogućio ovaj efekt zelenog vala, to je staro već 110, 120 godina i mislim da možemo to realizirati, a posebice u ovim frekventnijim prometnicama, kao što su ne znam Avenija, odnosno kralja Tomislava ili ovdje Bulevar, čak mislim da na Bulevaru je dosta to solidno, možda još nešto malo korigirati, a Avenija je katastrofa. Na taj način bi smanjili, odnosno izbjegli nekad prometne gužve.
Druga vijećnička inicijativa. Evo spominjala je kolegica Gosto i kolega Ćosić već ove nelegalne deponije, ja ću sa inicijativom ponudit rješenje, kao svojevrsnu prevenciju, na način da se na te dijelove grada gdje se najčešće stvaraju te nelegalne deponije, da se postave ove mobilne kamere i da bi na taj način prevenirali, odnosno da oni koji to rade ili planiraju radit, zbog tih istih kamera to ne rade zbog straha od sankcioniranja i slično i samim tim bi ulaganjem u to spriječili i uštedjeli ovaj novac koja komunalna poduzeća troše kako bi sanirali te nelegalne deponije. Mislim da je uvijek jeftinija prevencija, nego sanacija.
Vijećničko pitanje. Kada ćemo u Gradskom vijeću Grada Mostara dobiti izvještaj o spajanju komunalnih poduzeća? Hvala lijepa.
IVAN ZELENIKA:
Dobar dan i lijep pozdrav svima. Ja imam dvije, hajde recimo da su ovo vijećnička pitanja, a više su urgencije na odgovore pojedinim institucijama koje su se obratile Gradu Mostaru, a do današnjeg dana nisu dobile odgovor. Počet ću sa dopisom, odnosno zahtjevom Hrvatskog katoličkog pogrebnog društva sv. Ante Padovanski Mostar, zahtjev, odnosno predmet njihovog upita je bila lokacija za novo groblje obzirom da su poprilično puna sva katolička groblja na području Grada Mostara i iskazala se potreba za osiguravanjem adekvatnog prostora za izgradnju novog katoličkog groblja. Oni su svoj zahtjev uputili čak, pazite sad 2003. godine, nisu dobili odgovor i nakon toga ponovno upućivali zahtjev 2006., 2010., 2012., i konačno 05.01.2022. godine prema urbanizmu Grada Mostara i Službi za prostorno planiranje, nikakav konkretan odgovor, pa čak ni poziv na sastanak nisu dobili. Ovim putem ja apeliram da netko iz navedenih odjela i službi se javi gospodi i odgovori na njihov upit obzirom da oni su bili zainteresirani za jednu lokaciju na Vihovićima, otvaramo i izgradnju, odnosno izradu Regulacijskog plana Vihovići, pa smatram da je danas ovo pitanje adekvatno, da možemo planirati takve lokacije, a svakako da je kao prvo kulturno odgovorit kad vas neko nešto pita.
Drugo pitanje odnosi se na urgenciju, na odgovor prema Mjesnoj zajednici Miljkovići, koji su više navrata tražili postavljanje stacionarnog radara u mjestu Miljkovići, na magistralnoj cesti Mostar-Čitluk, zaista radi se o magistralnoj cesti, međutim mještani Miljkovića trpe strašne prometne nezgode pri svakom izlasku iz svog naselja na ovu magistralnu cestu i mislim da postavljanje jednog ovakvog radara na toj lokaciji bi uveliko smanjio, odnosno smanjio broj prometnih nezgoda, a povećao sigurnost mještana Miljkovića kada se uključuju na ovu cestu. Znam da će Grad Mostar odgovorit da ta cesta nije u njihovoj nadležnosti, međutim kao jedinica lokalne samouprave može u suradnji sa ministarstvom unutarnjih poslova podnijeti zahtjev i aplicirati, odnosno dogovoriti postavljanje ovog stacionarnog radara, koji sad trenutno znam da u ministarstvu unutarnjih poslova ima. Pa evo dvije urgencije, da se odgovori ljudima, odnosno da se odgovori institucijama koje su službeno poslale zahtjev prema urbanizmu Grada Mostara i Zavodu za prostorno planiranje. Hvala.
ISMAR BEŠO:
Hvala predsjedniče. Ja imam dva pitanja. Prvo pitanje, Službi za organizaciju i personal, molim vas da mi bez odlaganja dostavite kadrovsku strukturu uposlenih u Gradskoj upravi Grada Mostara, koja uključuje sljedeće: broj uposlenih državnih službenika i broj namještenika, razvrstano po gradskim službama, sa iskazanom nacionalnom strukturom navedenih, zaključno sa 31.01.2024. godine, broj uposlenih državnih službenika na rukovodećim pozicijama, te njihovu nacionalnu strukturu, sljedeće broj lica angažovanih ugovorom o djelu, sa informacijom u kojoj službi su angažovani i na kojim poslovima, koliko dugo su angažovani, pri čemu zahtijevam da mi se dostavi i kompletna informacija dali su ugovori obnavljani u zadnje dvije godine. Obrazloženje. Duboko je ukorijenjeno mišljenje, ali i opći dojam, da je u Gradskoj upravi izražen nacionalni disbalans uposlenih, postoji indicija da su neke atraktivnije službe, pa i cijeli gradski odjeli, ekskluzivno rezervisani za jedan narod, što je nedopustivo. Gradska uprava na čelu sa gradonačelnikom ima priliku da kroz dostavu gore traženih podataka demantuje tezu o nacionalnom disbalansu. U protivnom predlažem zaustavljanje svih aktualnih konkursa za prijem državnih službenika i namještenika dok se ne ustanovi nacionalna struktura uposlenih te načini postizanje balansa, a uvažavajući zakonsku obavezu poštivanja nacionalne strukture zaposlenih po popisu stanovništva.
Drugo pitanje, odjelu za finansije i nekretnine, koliko je u posljednje dvije godine iz budžeta Grada Mostara utrošeno sredstava, a na osnovu isplata ugovora o djelu, odnosno konkretno na lica angažovana na osnovu ugovora o djelu u gradskim službama i Uredu gradonačelnika. Prema saznanjima kojima raspolažem postoji indicija da je u Gradskoj upravi angažovano više desetina, pa i nekoliko stotina lica na osnovu ugovora o djelu i to na poslovima koje rade državni službenici koji su zaposleni u Gradskoj upravi. Motivisan činjenicom da je krivično djelo angažovati bilo koga ugovorom o djelu gdje imamo sistematizovano radno mjesto molim vas da mi dostavite traženu informaciju. Hvala.
IRMA BARALIJA:
Lijep pozdrav svima. Imam dva pitanja. Prvo evo odmah pošto vidim načelnika urbanizma tu, može, možda i zna, ako ne zna, ako može da mi odgovori. Dakle, nedavno se radila ova priključna cesta na magistralni put M17 na području Gornjeg Zalika, nadam se da znate o čemu se radi, moje je pitanje dali se naknadno planira raditi neki sistem odvođenja tih oborinskih voda sa magistrale pošto ono što se trenutno dešava jeste da komplet parking iza zgrade koja je tik uz tu cestu pliva i nemoguće je funkcionisati i kretati se, vozila su ono dopola u blatu i slično, jeli plan da se radi neki sistem, ako nije, možda evo i načelnice da se provjere odvodi u neposrednoj blizini, možda je to problem, ne znam, ali u svakom slučaju mislim da moramo riješiti taj problem?
Drugo pitanje, za MO-parking, da mi dostave ako imaju tačan broj parking mjesta u neposrednoj blizini Gradske tržnice i dali znaju dali postoje neki ilegalno sagrađeni objekti na tom području, odnosno objekti koji se nalaze na nekadašnjim parking mjestima pošto su me kontaktirali stanari koji dobivaju kazne jer nemaju gdje da parkiraju, a kažu da postoje nelegalno izgrađeni objekti, ako znaju za njih dali su poduzeli nešto da ih se ukloni?
To su dva pitanja.
Prva inicijativa. U vječitoj borbi za kvadrat hlada i kub čistog zraka, evo načelnice ovdje, ponovo pokrećem inicijativu za održavanje jedne godišnje akcije pošumljavanja, vidjeli smo nedavno kako djeca sjajno pošumljavaju sa svojim profesorima i roditeljima, uz pomoć Grada Mostara, ali ja mislim da to ne treba biti incidentna situacija nego treba grad da preuzme i da ponese baklju i da kaže „mi ćemo svake godine“, evo na primjer 22. aprila je Dan planete zemlje. Djeca su plaćala sadnice, evo kolegica kaže, u svakom slučaju ono što je moja inicijativa jeste, da grad stane iza takve akcije, da to pređe u tradiciju da jednom godišnje svi, evo i vijećnici, zašto ne, zajedno i sa učenicima i sa sugrađanima idemo i da sadimo, a vjerovatno bi bilo i privatnih kompanija koje bi donirale u tom slučaju sadnice i slično.
Druga inicijativa jeste prema odjelu za društvene djelatnosti. Kad već nismo uspjeli kupiti kuću u kojoj su živjeli Matvejevići koja se nalaze u neposrednoj blizini, pa pretvoriti tu kuću ili u institut Predraga Matvejevića ili u neki muzej ili slično, pokrećem inicijativu da se uspostavi ili organizuje ili pokrene književna stipendija Grada Mostara pod nazivom Predrag Matvejević. Mislim da su to simbolična sredstva, to bi se radilo dakle o par hiljada možda konvertibilnih maraka. Obično takve stipendije podrazumijevaju i smještaj za književnika u toku mjesec dana i neku simboličnu naknadu. Mislim da bi bilo dobro ne samo za književnike koji bi možda pisali u Mostaru i o Mostaru, nego bi i brendirali Mostar kao grad pisca je realno historijski imamo i razloga za to, uvijek smo imalo sjajne i nagrađivane književnike i književnice na ovim područjima, imamo ih i danas. Tako da se nadam da će biti sluha u odjelu za društvene djelatnosti, Božo možete li klimnut. Hvala.

P
Hvala vijećnici Baralija. Ja više nemam prijavljenih vijećnika, ima li još neko? Molim? Evo Dejan ima odgovor na neko pitanje. Izvolite.        

DEJAN KVESIĆ, savjetnik gradonačelnika Grada Mostara za urbanizam
Dobar dan svima. Hvala na pitanju. Evo odgovor gospođi Irmi. Što se tiče znači odvodnje onog dijela Mazoljica i Zalika mi smo svjesni tog problema, trenutno radimo Regulacijski plan Zalik i ja se nadam na idućoj sjednici da će se on naći u formi nacrta, a u okviru tog regulacijskog plana će se svakako tretirati i odvodnja. U sporazumu koji Grad Mostar ima sa Cestama Federacije u okviru rekonstrukcije sjevernog ulaza u Grad Mostar u jednom segmentu je obuhvaćeno financiranje i odvodnje oborinskih voda iz naselja Mazoljice i to će bit trajno rješenje za taj problem.
Još jedna informacija, evo kroz nekih 10-ak, 15-ak dana, će se radit na implementaciji privremenog rješenja sjevernog ulaza u Grad Mostar semaforiziranim raskrižjem. Eto to je to. Hvala.

Zapisnik

2.  Usvajanje zapisnika sa 39. sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara
Obzirom da o zapisniku nije bilo  prijavljenih za raspravu  zapisnik sa 39. sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara je sa 22 glasa „Za“ usvojen.

3. Nacrt Odluke o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „Središnja zona rekonstrukcija“ – Faza III;
Uvodno izlaganje o ovoj tačci Dnevnog reda podnio je Dejan Kvesić, savjetnik gradonačelnika Grada Mostara za urbanizam  koji je naglasio da je Gradsko vijeće Grada Mostara na sjednici održanoj 27.09.2023. godine, donijelo odluku o pristupanju izradi ovog regulacijskog plana koji je objavljen u „Službenom glasniku“ broj: 25/23. Prema izvodu iz Prostornog plana Opštine Mostar i odluke o provođenju istog, ovo područje se u planu namjene površina nalazi u zoni za pretežno individualno stanovanje. Površina ovog obuhvata je 11,7 hektara, a ograničena ulicama maršala Tita, braće Brkića, X Hercegovačke brigade i rijekom Neretvom. Cilj pristupanja izradi ovih izmjena i dopuna regulacijskog plana je bio kompletiranje ovog prostora sa planiranim objektima, poboljšanje prometnog rješenja i rješavanje zelenih površina uz rub rijeke Neretve. Odlukom o pristupanju definisani su nosilac pripreme i nosilac izrade.

Zatim je prisutne o ovom planu ispred Zavoda za prostorno uređenje kao nosioca izrade upoznao v.d. direktora Mirza Šahović koji je naglasio da se se radi o prostoru koji je gusto naseljen,  intervencije se uglavnom odnose na mahalsko stanovanje koje je definisano urbanističko tehničkim uslovima.  Ovim planom definisane su četiri zone intervencije, jedna je Ulica Mladena Balorde, koja bi dobila svoju fasadu i tu rađene pojedinačne intervencije na objektima, predviđeno je da svi oni objekti koji mogu da se nadziđavaju ili rekonstruišu  da se to uradi, da bi se dobilo fasadno platno, pojedinačno se išlo tu objekat po objekat. Vrlo bitan momenat je prilaz sa Carinskog mosta prema Željezničkoj stanici, odnosno Autobuskoj stanici, koju bi također definisalo fasadno platno,  na svim glavnim ulicama koje se nalaze u obuhvatu. Treće fasadno platno i pojedinačne intervencije su na objektima duž Ulice maršala Tita, na potezu od Razvitka do Autobuske i Željezničke stanice. Četvrta tačka je intervencija koja ne ulazi u ovu zonu mahalskog stanovanja, kompleks Musale koji je pod zaštitom spomenika, ansambl kompletan trga Musala, u kojem nema intervencije, osim istočne  fasade, koji je neuređen prostor i kojim bi dobili stočnu fasadu trga Musala. Također se na njemu nalazi zona predviđena za izgradnju spomenika, koja nije tačno definisano u metar, ostavljena je zelena površina koja bi mogla ostaviti neke šire  okvire projektovanja koliki bi bio taj spomenik. Kompleks kod Vatrogasnog tornja je detaljnije rješavan u smislu ansambla, to je  neuređen prostor, ima toranj,  devastirani objekti dižu se na P + 1, radi se o totalnoj rekonstrukcija ovih objekata. Vatrogasna kula koja se tu nalazi neće se uklanjat, ona je iz 1901. godine,  jedan od repova urbanosti grada i historijski bitan objekat jer je stara 123 godine.  Oko njega bi se nalazio javni objekat koji bi mogao biti muzej u službi tog vatrogasnog objekta. Postojeći objekat se uklanja i dobivamo mali trg,  da bi formirali objekat vrtića,  obrazovni objekat i to je jedan prostor koji od Šipada do Bejruta i  Željezničke stanice, postoji jako puno stanovnika i objekat vrtića je potreban. Formiramo mali trg i te objekte otvaramo prema Razvitku, da bi ansambl hotela, bašče mogli urediti na kvalitetan način. Radi se o nekom malom proširenju objekta, da bi se formirala podzemna garaža koja je je hotelskom sadržaju potrebna. Radi de o prilazu pristupne rampe sa Titove ulice koja je neuslovna i neadekvatna, radilo bi se o prilazu u garažu sa javne saobraćajnice, sa sjeverne strane i izgradnjom te garaže dobio bi se adekvatan i potreban broj mjesta sa hotelskim sadržajima. Kod ovog plana je bitno da je uz Neretvu po federalnom zakonu o vodama, stavljen pojas koji je od 15 metara i objekti koji su u tom pojasu a nisu u katastru zabilježeni, ulaze u demoliciju. Definisana je tačna linija vodnog dobra od strane Federacije u užem urbanom području Mostara, koja će se naknadno nanijeti i tada će se vidjeti tačna liniju gdje se to nalazi i koji objekat zahtjeva  intervenciju, vjerovatno ni ovi objekti neće ulazit u demoliciju. Pola objekata koji su već izgrađeni i koji se nalaze tu preko 100 godina također ulaze u taj pojas i potrebno je definisati tačno vodno dobro unutar urbanog područja Grada Mostara koje neće ulazit u to, negdje imaju litice, negdje se Neretva više širi, negdje je šire područje, tako da će se naknadno ubaciti linija vodnog dobra.

Nakon izlaganja v.d. direktora Zavoda Mirze Šahovića, Salem Marić u svojstvu  predsjednik Odbora za urbanizam, građenje i zaštitu okoline je naglasio da je Odbor razmatrao ovu Odluku  i zauzeo je stav da Odluka može ići u daljnu proceduru s jednim prijedlogom koji se odnosi na to da se  član 15 Odluke treba izbaciti i na taj način bi član 16. postao član 15. a član 15 kaže „od dana stupanja na snagu ove odluke na prostornoj cjelini regulacionog plana ne mogu se obavljati bilo kakve radnje koje su suprotne ovim izmjenama i dopunama ovog plana“. To je potrebno jer već imamo na snazi regulacioni plan iz 2012. godine, to je bilo i u prošlim odlukama da se ne stavlja zabrana dok se ovo ne usvoji plan. Prijedlog Odbora je prihvaćen i od  strane predlagača.

U rapravi po ovoj tačci dnevnog reda učestvovali su Adela Gosto i Sanel Žuljević.
Adela Gosto  se osvrnula na problem tla na kojem se grade objekti u Gradu Mostaru, koliko vodi računa o tome. Naglasila je da je potrebno izraditi stručni elaborat geotehnike i geomehanike, da se zna o kakvoj vrsti tla se radi. Geotehnički i geomehanički uslovi su osnova za izradu bilo kakvog  idejnog projekta. U najranijoj fazi mora se znati gdje se šta gradi, da li se radi o klizištu i kad se radi legalizacij objekata mora se znati šta se mora napraviti, da li trebaju neki potporni zidovi da se sačuvaju temelji, da ne postane klizište.
Sanel Žuljević  je naglasio da je imao razgovor sa neformalnom grupom građana vezano za ovaj plan i oni smatraju da se ovaj regulacioni plan donosi mimo Zakona o principima lokalne samouprave i uredbe Vlade. Zatim je istakao da ako je moguće da se u određenom periodu u mjesnoj zajednici koja obuhvata ovaj regulacioni plan stavi na uvid nacrt i da tu bude stručna osoba koja će ljudima u periodu neki 2, 3 sata dnevno objašnjavati šta je predviđeno planom. Javna rasprava može se održati na prostoru mjesne zajednice ili u školi, jer ljudi prijete tužbama.
Predsjednik Gradskog vijeća obzirom da nije bilo više prijavljenih  za raspravu dao je Odluku na usvajanje.
Odluka je sa 28 glasova  „Za“, „Protiv“ nema,  „Suzdržanih“ nema, usvojena

4.  Nacrt Odluke o donošenju i provođenju Parcelnog plana „Polog“;
Dejan Kvesić, savjetnik gradonačelnika Grada Mostara za urbanizam je podnio uvodno izlaganje i tom prilikom istakao da je Gradsko vijeće Grada Mostara na sjednici održanoj 31.08.2023. godine, donijelo Odluku o pristupanju izradi parcelnog plana „Polog“, i ista je objavljena u „Službenom glasniku“ broj: 23/23. Prema izvodu iz Prostornog plana Opštine Mostar i odluke o provođenju istog, objavljenog u „Službenom glasniku“, broj: 11/90 i izmjenama i dopunama Prostornog plana Opštine Mostar i odluke o provođenu istog, objavljeno u „Službenom glasniku“ broj: 29/22, ova zona prenamijenjena je u stanovanje sa pretežno individualnom izgradnjom, u režimu građenja R3, znači trećeg stepena. U skladu sa zakonom potrebna je izrada parcelnog plana. Izmjenama i dopunama Prostornog plana i prenamjenom ovog područja u zonu individualnog stanovanja usvojena je odluku o pristupanju ovog obuhvata, ukupne površine 5,14 hektara, definisali odlukom nosioca pripreme i nosioca izrade i pripremili dokument u formi nacrta. U skladu sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji nakon usvajanja nacrta, obaviti će se javni uvid  u dokumet i održati javna rasprava u skladu sa programu uključenja javnosti, sagledati sve primjedbe i sugestije i dokument pripremiti u formi prijedloga i uputiti na Gradsko vijeće.

Mirza Šahović v.d., direktor Zavoda za prostorno uređenje Grada Mostara, se prije izaganja o nacrtu Odluke o donošenju i provođenju Parcelnog plana „Polog“ osvrnuo na izlaganje Adele Gosto i Irme Baralije a vezano za pitanja koja su postavljena a tiču se geomehanike i područja gdje to treba. Tom prilikom je naglasio da je u  fazi izrada regulacionog plana Zalik, na koji se nadovezuje Regulacioni plan Mazoljice, u pregovorima se sa Vodovodom koji treba da uradi svoj dio posla posebno na području Gornjeg Zalika, iznad magistrale, na koji se nadovezuje regulacioni plan, vodovod ne radi oborinske vode. Da bi se regulacioni plan uradio kako treba potrebno je napraviti preduslove.
Na tom području apsolutno je potrebno da Grad donese odluku da se uradi projekat geomehanike, da se zna kakvo je tlo, kako se šljunak slijeva na magistralu, trebaju li odvodni kanali, trebaju li  tu podzide, neke dijafragme i  regulacioni plan će se na to nadovezat. Prije rata na tom području su se sadili borovi, ne samo radi zazelenjavnja, nego zbog toga što borovi imaju jako duboke korijene,oni sprječavaju eroziju tla na tom području. Osnovni  problem je rješenje kompletnog tog područja iznad magistrale je u infrastrukturi,  ono što će se uraditi, što će pokazat projekat geomehanike i ono što će uradit Vodovod i kanalizacija, na šta se može nadovezati, zaštita tog područja i u regulacionim planovima koji će se tačno definisati kanali ili prostor za pošumljavanje. Saobraćaj je tu ključan, pored izlaza iz Mostara, potrebno je uvezat Gornji i Donji Zalik, napraviti jedno saobraćajno i infrastrukturno rješenje.

Vezano za  Parcelni plana „Polog“, tu je osnovna stvar teren koji je u jako velikom nagibu i  saobraćajna povezanost tog obuhvata, odnosno prostora gdje bi se radila individualna gradnja, sa cestom kroz Polog, odnosno Mostar-Široki Brijeg. Urađena je rekonstrukcija te ulice, prilaza, i formirane su na osnovu pada terena je nekoliko terasa i  interne saobraćajnice s kojima bi se prilazilo faktički parcelama s gornje strane. Sve su parcele kojih je preko  40  formirane  da imaju kvadraturu od 750 do 850 kvadrata. Jedna ili dvije parcele su manje i veće od ove kvadrature i njih je diktirao  teren i to je normalan standard. Svi objekti su 10x12, dakle 120 kvadrata u osnovi, sa 3 etaže. Kad plan bude u prijedlogu definisat će se tačne građevinske linije i regulacione linije, odnosno pristupi parcelama. Bitno je istaći da se ovdje radi o kaskadnom terenu, na kojem bi se od 3, 4 terase formirali stambeni objekti.

Poslije izlaganja Dejana Kvesića i Mirze Šahovića otvorena je rasprava o ovoj tački dnevnog reda. U raspravi su učestvovali Marko Novak, Mirza Šahović i Slaven Bevanda.

Marko Novak je u svom izlaganju istakao da je ovo dobar primjer kako bi se trebali raditi i u ostalim dijelovima Grada Mostara i kako bi ovo trebala biti jedna od poticajnih mjera i za mlade da im se omogući kupovina nekretnine, odnosno zemljišta gdje mogu graditi svoju kuću po nekim normalnim cijenama, a pritom da su papiri od te zemlje jasni i čisti. Zamolio je ako je moguće, s obzirom da će biti organizirana javna rasprava na ovu temu, a da je većina mještana naselja Polog zainteresovana za ovo područje, ako je moguće da  se ta jedna ili  jedina javnu raspravu organizuje u osnovnoj školi u Pologu, kako bi na taj način svi  mještani bili uključeni i prisutni na samoj javnoj raspravi, kako bi kasnije izbjegli eventualne nejasnoće..Druga stvar, da se izbaci barem jedan ovaj međuput i na taj način dobije još jednu dodatnu površina i kvadratura s obzirom da se radi o prigradskom naselju, znači ne radimo gradska naselja, ne radimo zgrade, gradimo prigradsko naselje gdje se prave porodične kuće. Zatim je predlažio da parcele gdje je moguće budu oko 1.000, 1.200, 1.500 kvadrata, a ne ovako kako je predloženo 700 kvadrata, jer smatra da je to  u prigradskom naselju malo i istakao da bi to trebala da dva polja prva lijevo ostanu ovako po 800 kvadrata, ali  desno da budu malo većih kvadratura.
Mirza Šahović v.d. direktora Zavoda za prostorno uređenje Grada Mostara je naglasio da  pridruživanje po ovom pravcu se mogu pridruživat parcele ako je potrebno dakle da budu veće, međutim ovaj poprečni pravac velik je pad terena i ove 3 saobraćajnice koje su formirane, formirane su upravo radi pada terena. Ako se jedna izbaci bit će prevelik pad, otići će na preko 7, 8 metara dakle jedno iznad drugog, tako da je kaskadno.
Slaven Bevanda je naglasio da sve ovo što se radi ovi  parcelni planovi,  radi se uređenje  i kvalitetno uređenje i stanovanje u budućnosti u prigradskim naseljima i slobodnim zonama ukazao je na problem statusu zemljišta. Nemamo zemljišnoknjižne izvatke uz ovaj plan, zavod u ovome trenutku ili služba bila je dužna imati. Ako se ovo vodi kao erar ili opštenarodna imovina potrebno je da otvorimo pitanje koja su to zemljišta Grada Mostara, jer  smatram da sve ono što je prostornim planovima bilo predviđeno kao zona stanovanja a vodilo se kao opštenarodna imovina i erar po valjanim zakonima koji su bili i prije rata, imovina kojom je raspolagala tada Skupština Opštine Mostar, odnosno građevinskim zemljištem po zakonu o građevinskom zemljištu bila nosilac raspolaganja tadašnja Skupština Opštine Mostar koja je te parcele dodjeljivala, odnosno prodavala putem licitacije. Potrebno je kod ovih stvari otvoriti ovo pitanje da se ne dođe u situaciju uradimo parcelni plan,  počnemo raspisivat, za pojedine lokacije licitaciju, a imovinska služba postavi pitanje vlasništva, odnosno javni pravobranilac, bilo naš, bilo državni. To pitanje se mora jer se donosi regulacijski plan i za Mazoljice,  tu je problem i legalizacije, a zemljište je istog statusa.
Marko Novak je replicirao Slavenu Bevandi i naglasio da javnost ne treba da bude zabrinuta za ovaj parcelni plan, i naglasio da je on inicijator ove izrade i stavljanja ovoga u prostorni plan. Grad ima pravo raspolaganja gradskim građevinskim zemljištem. Zato se i išlo u izmjene u prostornom planu i ovo je unutar Prostornog plana Grada Mostara. Definisano je kao gradsko građevinsko zemljište i kao takvo ima grad s njim pravo raspolagat i izuzima se iz odluke o zabrani raspolaganja državnom imovinom, odnosno već postoje sudski presedani kako se može uknjižiti grad, odnosno kako grad ovo zemljište i zemlju može prodavat i dodjeljivat drugim licima.
Saven Bevanda je u replici Marku Novaku istakao da imamo ovdje predmeta koji su  dolazili i koji su bili od naše imovinske službe, odnosno pojedinih službenika, predloženi za odbijanje, a ja se isto slažem da tamo gdje je gradsko građevinsko zemljište da s njim raspolaže grad ili ostalo građevinsko zemljište koje se nalazi u područnim zonama da s njim raspolaže i treba raspolagat jedinica lokalne samouprave, ali mi imamo problem ili ćemo možda imat problem sa gruntovnicom, o kojem niko ne razumije, a ja bih ako imaju tu neko pismeno pravno mišljenje, gospodine Novak ako ga vi imate od nekoga, pogotovo od ureda OHR-a, ja bih bio sretan da ga pogledam.

Predsjednik Gradskog vijeća obzirom da nije bilo više prijavljenih za raspravu dao je Odluku na usvajanje.
Odluka je sa 28 glasova  „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, usvojena.

5.  Odluka o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana za područje između partizanskog groblja i Ulice kralja Petra Krešimira IV;

Dejan Kvesić savjetnik gradonačelnika Grada Mostara istakao je da su granice obuhvata ovog plana definisane u grafičkom prilogu ove odluke. Zadnje izmjene na ovom obuhvatu su rađene 2012. godine. Ovom odlukom je definisan nosilac izrade Službu za urbanističko planiranje i nosilac izrade Zavod za prostorno uređenje. U skladu sa svojim zadacima imaju  obavezu da snime teren, urade projektni zadatak, pripreme dokument u formi nacrta, održe javni uvid i javnu raspravu i pripreme dokument u formi prijedloga. Rok za izradu ove odluke povećana je na 6 mjeseci za sve tri odluke, jer smatramo da bi 3 mjeseca bila preambiciozna. Zakonski osnov za ovu odluku je Zakon o prostornom uređenju HNK-a, „Službene novine“ broj: 4/04,  i Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostorno-planske dokumentacije Vlade F BiH.

Predsjednik Gradskog vijeća obzirom da nije bilo prijavljenih za raspravu dao je Odluku na usvajanje.
Odluka je sa 30 glasova  „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“, nema usvojena.

7.  Odluka o pristupanju izradi Regulacionog plana „Vihovići;
Dejan Kvesić, savjetnik gradonačelnika Grada Mostara za urbanizam je naglasio da ovom odlukom pristupa izradi Regulacionog plana „Vihovići“. Regulacioni plan se donosi na razdoblje od 5 godina od dana usvajanja, granice obuhvata definisane su grafičkim prilogom i iznose ukupno 21,15 hektara. Rok za izradu ovog regulacinog plana je 6 mjeseci. Odlukom su definisani nosioci izrade i nosioci pripreme. Pravni osnov je  Zakon o prostornom uređenja HNK-a, „Službene novine HNK-a“ broj: 4/04 i Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostorno-planskog uređenja. Razlog donošenja ove odluke je taj što je Prostornim planom Opštine Mostar broj: 11/90 i izmjenama broj: 7/09 naveden obuhvat i utvrđen režim gradnje I stepena i tu postoji postoje obaveze izrade regulacinog plana. U ovom obuhvatu u proteklih nekoliko godina ima više inicijativa za izmjenu i izradu regulacionog plana i definisanje ovog prostora, što se tiče i saobraćajnog aspekta i aspekta očuvanja.

Predsjednik Gradskog vijeća obzirom da nije bilo prijavljenih za raspravu dao je Odluku na usvajanje.
Odluka je sa 30 glasova  „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“, nema usvojena.

8.  Odluka o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana za područje naselja Mazoljice;
Dejan Kvesić, savjetnik gradonačelnika Grada Mostara za urbanizam podnio je uvodno izlaganje o ovom planu. Regulacioni plan se donosi na period od 5 godina, granice obuhvata su definisane u grafičkom prilogu, rok za izradu ovog plana je 6 mjeseci. Nosilac izrade je Zavod za prostorno uređenje grada Mostara,  a nosilac pripreme je Služba za urbanističko planiranje u Odjelu za urbanizam Grada Mostara. Zakonska osnova za  Zakon o prostornom uređenja i Uredba o jedinstvenoj metodologiji. Prostornim planom Općine Mostar, broj: 11/90 i 7/09 je za navedeni obuhvat utvrđen režim gradnje prvog stepena te prema namjeni površina ova zona se nalazi u zoni za pretežno individualnu izgradnju, gdje postoji obaveza izrade regulacionog plana. Razlog za donošenje ove odluke, plan koji se mijenja donesen je prije više od 20 godina, a postoje izvjesne intervencije u prostoru koje je potrebno na neki način definisati kroz izradu novog regulacionog plana odnosno kroz izmjene postojećeg regulacionog plana.

U raspravi po ovoj tački dnevnog reda učestvovali su Salem Marić, Anel Kljako, Dejan Kvesić i Mirza Šahović.

Salem Marić  u svojstvu predsjednika Odbora za urbanizam, građenje zaštitu okoline je istakao da je Odbor razmatrao ovu Odluku i smatra da odluka može ići na usvajanje.
Anel Kljako  u svojstvu predsjednika Odbora za ekonomski razvoj je naglasio da je Odbor razmatrao ovu tačku i predlaže zaključak, kojim se zadužuje Grad da izradi plan geomehanike za ovo područje. Generalno stav Odbora za ekonomski razvoj da se na svim područjima gdje postoji opasnost od klizišta ili postoji potreba da se izradi plan geomehanike da se to i uradi.
Dejan Kvesić, savjetnik gradonačelnika Grada Mostara za urbanizam je odgovorio da su u Budžetu Grada Mostara za 2024. godinu planirana sredstva za izradu geomehaničkih elaborata i svakako se planira to uraditi.
Mirza Šahović, v.d. direktor Zavoda za prostorno uređenje Grada Mostara je istakao da su istočne granice plana, su granice urbanog područja koje se definišu prostornim planom, dakle prostorni plan bi definisao, a kad bi se novi prostorni plan radio mogao bi definisati i proširit urbano područje. Ono su granice urbanog područja koje mi ne možemo na ovom nivou  pomjerat, ono regulacioni ide do granica urbanog područja i to je dotle, s tim da bi trebalo zaustavit tu izgradnju pošto će ići istočno kuće do unedogled, tako da bi trebalo to urbanizirati i povuć jednom liniju sa pošumljavanjem i nema daljnje gradnje.  
Predsjednik Gradskog vijeća obzirom da nije bilo više prijavljenih za raspravu dao Odluku na usvajanje
Odluka je sa 30 glasova  „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“, nema, usvojena.


6.    Odluka o pristupanju izradi izmjena i dopuna plana upravljanja (Menadžment plana) za područje Starog grada oko Starog mosta u Mostaru, upisanog na listu svjetske baštine UNESCO-a;
Haris Nazdraić se u svom izlaganju osvrnuo na  Odluku o pristupanju izradi izmjena i dopuna plana upravljanja (Menadžment plana) za područje Starog grada oko Starog mosta u Mostaru, upisanog na listu svjetske baštine UNESCO-a.  26. juna 2019. godine donesena Odluka o proglašenju nacionalnog spomenika historijskog urbanog krajolika Grada Mostara i u toj odluci su navedene dvije najznačajnije i najbitnije stvari za staru jezgru a to je donošenje regulacionog plana, koji je istekao 2017. godine. Grad mora stalno vršiti pritisak prema zakonodavcu, odnosno nivou F BiH-a, da se taj plan konačno usvoji i druga veoma važna stvar je plan upravljanja koji treba da se donese. Odluka precizira da je 12 mjeseci rok za izradu plana upravljanja, ali to ne smije da bude izgovor da se drugačije i bolje ne odnosimo prema Starom gradu i ovom cijelom području. Mora se riješiti kupovina vozila za kupljenje komunalnog otpada iz posebnih kanti kod ugostitelja i suvenirnica, to je navedeno u Odluci o proglašenju nacionalnog spomenika, znači na području Staroga grada ne mogu biti kontejneri na njihovim ulazima, mora se posebna vrsta komunalne aktivnosti organizovati. Čišćenje Radobolje cijelim tokom, a posebno u dijelu Starog grada gdje Radobolja protiče ispod terasa ugostiteljskih objekata, popravak napuknuća na kaldrmi, revitalizacija osvjetljenja Starog mosta, što je proces koji je započet, implementacija sredstava za projekt osvjetljenja platoa novom rasvjetom, zelenilom, uređenjem kaskada i postavljanjem novog urbanog mobilijara, to je također predviđeno projektom za ovu godinu, razmišljanje o naplati prelaska preko Starog mosta i jačanja sadržaja u Starom gradu, uvođenje reda i pravila u način prezentacije i postavljanja proizvoda u Staroj jezgri jer često u ljetnoj sezoni se ne može proći od štandova, izbačenih platformi, frižidera, škrinja i ostalog. U ovoj odluci postoji posebni kriterij kako poslovni prostori mogu prezentirati svoje proizvode i zabranjeno je kačenje roba i proizvoda na tendama, izlaganje izvan okvira stalaka i vitrina. Posebna pažnja mora se posvetiti održavanju kamenih dijelova Starog grada, rastinja, vegetacije, te obala Radobolje i Neretve. Održavanje i rekonstrukcija odvodnih rešetki i slivnika, uređenje fasada, projektom urediti mjesto za reklame, panoe i klime. U odluku o proglašenju nacionalnog spomenika navodi se da ruševni objekti moraju biti zaštićeni mrežom i panoima u kojima se oslikava kakva je bila građevina ranije ili prije, znači ruševine se moraju stalno čistiti od otpadaka i vegetacije.
Adela Gosto je naglasila da je jednim dijelom i inicijator ovog plana upravljanja i da  zadnjih  10 mjeseci održavani su sastanci sa UNESCO-om pri izradi ovog plana upravljanja Starim gradom. Ovaj plan upravljanja treba prije svega da unificira izgled stare gradske jezgre. To mora biti jednoobrazno, odnosno mora biti unificirano. Plovidbeni put rijeke Neretve se mora odrediti, da se zna kuda to čamci mogu  da upravljaju, koji je to broj čamaca, a naravno da će o tome sve struka da kaže. Odluka je dobra i trebala bi do kraja ove godine biti i završena. Naplata prelaska preko Starog mosta nije moguća jer je to uskraćivanje ljudskih prava, to nisu zidine neke koje vi možete ili ne možete posjetit, vi morate preć preko Starog mosta, tako da ne možete naplaćivati put preko kojeg morate preći.
Agencija za Stari grad trebala je bolje da radi, ovdje se radi o planu koji je već postojao i koji je istekao davno i gdje su se iskazali neki novi momenti koje nismo imali, a jako su potrebni za sadašnje razgovore sa Agencijom Stari grad, sa Turističkom zajednicom Grada Mostara, sa UNESCO-m. Pojavili su se novi momenti o kojima se ranije nije vodilo računa i to je sada  izmjena i dopuna onoga, baza će biti stari plan.
Ivan Zelenika  je istakao da se ne treba čekati menadžment plana upravljanja Starim gradom kad ima Agenciju Stari grad koja je osnovana da radi  upravo ono sve što je ranije nabrojano. Sad je samo pitanje je li ona to radila i hoće li da radi. Agencija ima poprilično velika sredstva u Budžetu Grada Mostara koja se njima dotiraju, odnosno kojim oni upravljaju. Kad se govori o kantama i svim ostalim stvarima, popravljane kaldrme, drvenarije i svega što treba raditi na godišnjem nivou i preventivno djelovati da se taj prostor dodatno ne devastira je  bila obaveza Agencije Stari grad.

Predsjednik Gradskog vijeća obzirom da nije bilo više prijavljenih za raspravu dao  Odluku na usvajanje.
Odluka je sa 30 glasova  „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, usvojena.

9.  Odluka o izmjenama Odluke o načinu korištenja i visini naknade za uzurpirane javne površine na kojima su izgrađeni ili postavljeni objekti bez pravosnažnog odobrenja;
Radmila Komadina, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara je podnijela uvodno izlaganje i istakla da Odluka o načinu korištenja i visini naknade za uzurpirane javne površine na kojima su izgrađeni ili postavljeni objekti bez pravomoćnog odobrenja za građenje je donesena i prošle godine. Obzirom da na području Grada Mostara postoji dobar dio objekata koji još nisu uspjeli riješiti svoj pravni status, odnosno legalizovati takve objekte, ukazala se potreba da se izmjeni ovakva odluka, izmjena ove odluke se prvenstveno odnosi na rok na koji se donosi, znači od 01.01. do 31.12.2024. godine. Što se tiče osnovne odluke u njoj su bili obuhvaćeni samo ugostitelji, i ukazala se potreba da se njom obuhvate sva privredna društva, odnosno privrednici koji obavljaju bilo koju vrstu djelatnosti. Članom 7. stavom 3 ove odluke, propisana je sama procedura na koji način bespravni graditelj ili korisnik poslovnog prostora u kojima se obavljaju djelatnosti podnosi zahtjev Odjelu za urbanizam i građenje da bi dobio rješenje o uzurpaciji. Na osnovu toga rješenja podnosi zahtjev nadležnom Odjelu za privredu, komunalne i inspekcijske poslove da mu se može odobriti obavljanje bilo koje vrste djelatnosti u takvom poslovnom objektu.

Antonio Zelenika u svojstvu zamjenika predsjednika Odbora za urbanizam, građenje i zaštitu okoline je istakao, da je  Odbor razmatrao ovu odluku i sagledane su primjedbe koje postoje od građana, i korisnika prostora, kao broj podnesenih zahtjeva za legalizaciju, broj riješenih, odbijenih, obustavljenih postupaka  u nadležnim Odjelima koje su dobili od nadležnih Odjela.
Zatim je pročitao prijedlog Odbora a vezano za član 3. Odluke a to je da se „ubacuje“ dio koji glasi „a na osnovu urbanističko-tehničkih uslova i mišljenja kojima je potvrđeno da se objekat može legalizovati izdatih od odjela za urbanizam i građenje, te potvrde od odjela za finansije i nekretnine da je u postupku rješavanje imovinsko-pravnih odnosa“.

Predsjednik Gradskog vijeća je naglasio da se na sjednici Odbora za urbanizam, građenje i zaštitu okoline predlagač prihvatio ovaj  prijedlog Odbora i on je satavni dio Odluke.
Odluka je 32 glasa „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, usvojena.

10.  Odluka o provođenju Prostornog plana u prograničkim naseljima i naseljima izgrađenim za pripadnike boračke kategorije stanovništva na području Grada Mostara;
Radmila Komadina, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara ispred predlagača vezano za Odluke o provođenju Prostornog plana u prograničkim naseljima i naseljima izgrađenim za pripadnike boračke kategorije stanovništva na području Grada Mostara, u obrazloženju  odluke je navedeno na šta se odnosi i  zbog kojih razloga se predlaže donošenje iste. Bivše općine Grada Mostara su donosile regulacione planove i planove parcelizacije za naselja koja su navedena u članu 1. odluke i na osnovu istih su se dodjeljivala zemljišta bez naknade, kao i oslobađanje rente, a sve u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima. Da se ne bi donosili posebni regulacioni planovi za sva ova područja koja su navedena u članu 1. odluke, zaključeno je da bi bilo najbolje da se za ovakve objekte ide sa primjenom prostornog plana u naseljima i da se primjenjuje režim gradnje koji je određen prostornim planom.  U članu 3. same odluke navedeno je da će se za građevine i objekte prilikom obračuna rente priznati ostvarena prava po rješenjima kojima je stečeno pravo korištenja na građevinsko zemljište od strane bivših općina i kojima su utvrđeni uslovi uređenja prostora, odnosno urbanistička saglasnost za izgradnju naselja za smještaj osoba. Donošenjem ovakve odluke bi  riješili status svih ljudi koji koriste ovakve objekte.

U raspravi po ovoj tačci dnevnog reda učestvovali su Salem Marić, Ibrahim Husnić, Slaven Bavenda, Damir Šunjić, Anel Kljako, Kažimir Milićević i Tihomir Sesar

Salem Marić u svojstvu predsjednika Odbora za urbanizam, građenje i zaštitu okoline naglasio da je Odbor razmatrao Odluku i zaključio da se  članu 1. iza „Vrapčići“ dodaju „Križ-Dračevice“.
Ibrahim  Husnić, predsjednik Komisije za posebne kategorije stanovništva je istakao da je  Komisija  za posebne kategorije stanovništva razmatrala odluku. Međutim uvidjelo se da nedostaju neki lokaliteti koji su u istom rangu kao i nabrojani, da na terenu ima i pojedinačnih rješenja koji su izdati u tom periodu. Na osnovu toga Komisija je donijela Zaključak, koji glasi, „U Odluci o provođenju Prostornog plana u prograničkim naseljima i naseljima izgrađenim za pripadnike boračke kategorije stanovništva na području Grada Mostara, u članu 1. iza riječi „Vrapčići“ briše se tačka i dodaje sljedeće „i ostali lokalitet i naselja na kojima su ostvarena prava po rešenjima kojima je stečeno pravo korištenja na građevinskom zemljištu radi izgradnje objekata na osnovu akata kojima su utvrđeni uslovi uređenja prostora i urbanistička saglasnost za izgradnju naselja za smještaj osoba iz kategorije navedene populacije“.
Slaven  Bevanda je predložio da se naziv naselja Buna novo naselje briše „novo naselje“ i ostane samo naseljeno mjesto Buna jer na Buni nije dodijeljivano samo u novom naselju, , nego je dodijeljivano i u dijelu starog naselja dio parcela.
Damir  Šunić je postavio pitanje, koje se odnosilo na novo naselje u Raštanima, jer u odluci stoji da će se prilikom razmatranja zahtjeva o urbanističko-tehničkim uslovima a ljudi u novom naselju Raštani 1998. godine, su dobili kolektivno rješenje o dodjeli zemljišta i nisu nikad dobili nikakve urbanističko-tehničke uslove i nikakav drugi dokument nemaju,  da li će ova odluka bit provodiva za ovaj slučaj i na koji će se način riješiti njihov problem?
Anel Kljako je naglasio da  amandman koji je predložio odbor za boračka pitanja sveobuhvatan i uopšte ne treba da se nabrajaju ova naselja kad je ovaj amandman obuhvatio sve .
Kažimir Milićević je istakao da se slaže sa  amandmanom Komisije za posebne kategorije stanovništva kao i prijedlogom Slavena Bevande za Bunu.
Tihomir Sesar ispred Odjela za urbaniza i građenje je istakao da se „Buna novo naselje“ brišu riječi „novo naselje“, ostaje samo Buna, a vezano za  pitanje Damira Šunjića a koje se odnosi na novo naselje u Raštanima, tim ljudima priznati će sva stečena prava koja imaju i Rješenja koja postoje,
Predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić dao je Odluku s amandmanima koji su prihvaćeni od strane predlagača a to je da se Buna novo naselje briše „novo naselje“i  da stoji samo Buna, zatim iza „Vrapčića“ dodaju „Križ-Dračevice“ i  amandman Komisije za posebne kategorije stanovništva na usvajanje.
 
Odluka je sa 30 glasova „Za“, „Protiv“ nema,  „Suzdržanih“ nema, usvojena.

11.  Odluka o privremenim rješenjima o odobrenjima za rad ugostiteljskih objekata;
Radmila Komadina, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara je u svom izlaganju ispred predlagača naglasila se radi o prijedlogu Odluke o privremenim rješenjima i odobrenjima za rad ugostiteljskih objekata. Ona se donosi iz razloga što Odjel za privredu, komunalne i inspekcijske poslove ima velikih problema vezano sa zahtjevima stranaka koji su svoje objekte izgradili na privatnom zemljištu, odnosno nisu na uzurpiranim javnim površinama već zemljištu koje je u njihovom vlasništvu, međutim nisu sredili status takvog objekta, znači nisu ishodovali upotrebnu dozvolu, iz tog razloga ovakvi zahtjevi stoje. Što se tiče odluke ona je nadležnost gradskog vijeća, obzirom da član 72. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti predviđa samo usaglašavanje poslovanja po isteku privremenog rješenja i  pripremljena je takva odluku da bismo riješili sve ove zahtjeve koji se nalaze u odjelu. Ne bi bilo loše da se Gradsko vijeće izjasni o ovakvim zahtjevima, odnosno statusu ovakvih objekata, znamo da ovo ne može ići beskonačno ili da se donese neki zaključak u ovome pravcu koliko ova privremena odobrenja, mada je ovdje rečeno da ona vrijede znači 12 mjeseci od dana izdavanja rješenja. Potreban je prelazni period da bi se ljude moglo upoznati vezano za status njihovih objekata da ih oni moraju rješavat. Poenta je u tome jer Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti na području kantona kaže da svaki poslovni prostor bez obzira po kojem osnovu se izdaje mora imati upotrebnu dozvolu.
U raspravi po ovoj tački dnevnog reda učestvovali su Salem Marić, Ibrahim Husnić, Amira Trbonja načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove, Marko Novak, Boška Ćavar, Damir Šunjić, Adela Gosto, Ivan Zelenika, Slaven Bevanda, Adem Macić, Radmila Komadina.
Salem Marić u svojstvu predsjednika Odbora za urbanizam, građenje i zaštitu okoline je naglasio da je Odbor razmatrao Odluku i zaključio je da ova odluka ne treba da se odnosi samo na ugostiteljske objekte jer je to diskriminacija već i na ostale privredne objekte i  samim tim se mijenja i naziv odluke i u članovima gdje se  spominje. Prijedlog je prihvaćen i od predlagača.
Ibrahim Husnić je u svom izlaganju naveo da je i ranije na sjednicama Gradskog vijeća predlagao da se krene u rješavanje ovoga problema i pokrene proceduru da jednogodišnje upotrebne dozvole neće važit, a da to se najavi prije na godinu dana zainteresovanim stranama. Legalizacija ne ide iz razloga što njima pogoduje ta jednogodišnja upotrebna dozvola, tako da i nemaju ambicija da legalizuju objekte koji su na crno i koji služe samo njima.
Amira Trbonja, načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove je kazala da intencija ove odluke nije bila samo za objekte koji nisu legalizovani, a koji su napravljeni na privatnom zemljištu jer pored tih objekata imamo postupke  gdje je već pokrenut postupak legalizacije, u fazi su dobivanja građevinske dozvole, zatim postoje postupci gdje je ostavinska rasprava pokrenuta na tim objektima, a imaju čak i uknjiženi objekti u zemljišno-knjižnom uredu Općinskog suda u Mostaru. Znači postoji niz raznih situacija koje se ne odnose samo na legalizaciju, većina ovih objekata odnose se na ova dva primjera.
Marko Novak zatražio pojašnjenje člana 2. ove odluke jer smatra da je isti suvišan,  čitajuć ga kao da se otvara mogućnost da im produžavamo rad u objektima koji nemaju čiste papire odnosno isti su nelegalni.
Amira Trbonja, načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove je istakla da ako se donosi odluka ne može se stavljati u neravnopravan položaj dali neko otvara ili već je otvorio ugostiteljski objekat. Na vijeću je konačna odluka i iz tog razloga je i predložen ovakav član. Član 2. odnosi se na slučaj ako je pokrenut postupak ostavinske rasprave,  čovjek ima  i upotrebnu dozvolu i upisan je u zemljišno-knjižni izvadak i ne može ostvariti i dobiti rješenje u nadležnom odjelu, odnosno službi za privredu, iz tog razloga ovaj član 2.
Boška Ćavar je postavila pitanja koliko godina čekaju ljudi i koliko godina se mogu produživat upotrebne dozvole, zašto se ne legalizuju ti objekti, kakvi su to problemi? Ima li neka statistiku koliko godina se produžavaju rješenja za takve objekte?
Amira Trbonja, načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove je odgovorila da ne zna  napamet, ti podaci se nalaze u Odjelu gdje se mogu i dobiti.
Damir Šunjić je naglasio da se treba brisati član 2. jer na ovaj način nikad se neće uvest red. Takođe  bi u odluci trebalo da stoji da se uz zahtjev priloži i izvod iz regulacionog plana ili urbanističko-tehnički uslovi kojima se može dokazat da će se taj objekat legalizovati i samo na taj način mu se može odobrit.
Adela Gosto je istakla da će se raditi o diskriminaciji i da će biti problema imat ćemo tužbe.  Ne može se praviti diskriminaciju, nekome dozvoljavati, nekome ne dozvoljavati. Ovo na godinu dana ljudima dajemo rješenje, nakon godinu dana ako postoje neke malverzacije  neće se  produžiti, ali ne može se ukidati  da nekome se daje dozvola, drugima ne. Zatim je naglasila da se ova odluka donosi i ide se u susret onim nelegalnim, zato što Odluka o legalizaciji ne funkcioniše. Mora se raditi izmjena i dopuna odluke o legalizaciji. Ona je neiskoristiva,  dovodimo dakle ljude u ovu pat poziciju, dakle mi smo krivi, prvo prostorni plan.
Ivan Zelenika je u svom izlaganju naglasio da i ovo sad što se izdaje privremeno na godinu dana za postojeće objekte i postojeće obrte koji se nalaze u nelegalnim objektima treba izdat sa nekim rokom, ako želimo spriječiti da imamo u sljedećih godinu dana ili sljedeće 2 ili 3 godine novih ovakvih situacija. Članom 2. znači onemogućiti dodatno otvaranje obrta i izdavanje dozvola u nelegalnim objektima, ako želimo ovaj problem sasjeći u korijenu.
Slaven Bevanda je ukazao na to da Vijeće već godinama izlazi u susret nelegalnim graditeljima, to već traje godinama, kroz donošenje odluka o legalizaciji evo i do sada godinama produžili ljudima da to mogu uraditi. Razumno rješenje da one osobe koje su u fazi i postupku legalizacije da im se produži i to kategorijama koje nisu urbana površina i da ne dajemo mogućnost da uvodimo nove kategorije u idućim godinama članom 2.  Kada čitamo ovaj prvi dio, gdje stoji „ugostitelji koji su imali izdata privremena rješenja o odobrenju za rad i koji nisu ishodili upotrebnu dozvolu, te nisu u kategoriji uzurpirane javne površine, mogu podnijeti zahtjev za nastavak rada, za izdavanje privremenog rješenja sa rokom važenja od 12 mjeseci od dana donošenja rješenja“, dodao  bih sad ovdje samo zarez „pod uslovom da uz podnošenje zahtjeva dostave dokaz da su podnijeli zahtjev za legalizaciju“. Zači ne može neko ne imat postupak legalizacije a mi čekamo njegovu upotrebnu dozvolu. Podržao je prijelog Damira Šunjića, iz razloga što se može desiti da planom tu nije predviđena legalizacija, da je objekat predviđen za demoliciju.
Irma Baralija  postavila pitanje zašto se ne bi  dao i jednima i drugima razuman rok, ako nam je cilj da se radi neka uđu neka rade, ali da im damo rok, hoće li biti godina dana, ali da ne mogu nakon te godine ponovo na privremeno rješenje još godinu dana, nego im dati neki rok.
Adem Macić je naglasio da se kod rasprave o ovoj Odluci priča o nekim rokovima od godinu dana, ali šta ako je čovjek privrednik podnio zahtjev za legalizaciju prije 2, 3 godine ili više godina. Korektno je da bude godinu dana, ali je onda i korektno da službe kažu da će to završit. Postoje ljudi koji hoće da budu sa upotrebnom dozvolom, stalno se priča da privatnici i privrednici da oni hoće da se izvlače, znači imamo li u gradskoj administraciji te probleme, imamo da ljudi „ganjaju“ papire po 3, 4 godine. Mora se naći neka sredinu, ako ćemo ograničavat godinu dana onda moraju i gradske službe da daju ljudima za pola godine odgovor pa onda neće biti izbjegavanja.

Radmila Komadina, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara je istakla da ovi što postavljaju pitanja zašto nisu legalizovani objekti zasigurno ne amnestira sve one koji  koliko godina od rata i ostalo nisu uspjeli u većem broju srediti status svojih objekata. Zadnji propis o legalizaciji koji je kanton donio, je važio do 01.07.2007. godine,  svi zahtjevi koji su tada bili podneseni  rješavali su se godinama od strane nadležnog odjela i mislim da i sada ima takvih zahtjeva koji nisu riješeni, to je glavni problem. Odluka o legalizaciji je donesena 2021. godine. Tiho Sesar je dao jedan pokazatelj vezano za primjenu odluke o legalizaciji, vezano za broj zahtjeva koji su podneseni, koliko je riješeno takvih zahtjeva i koja je problematika što se tiče rješavanja samih zahtjeva, gdje je taksativno naveo šta je problem. Vrlo brzo bi trebali imati na sjednici Gradskog vijeća  izjašnjenje nadležnog odjela o primjeni ove odluke i koji su zaista problemi što se veći broj zahtjeva nije mogao riješiti. Iz ove rasprave vidljivo je da bi član 2. trebalo brisati. Sazrelo je vrijeme  da se riješe statusi ovakvih objekata, ovo ne može ići u nedogled, ali evo pokušali smo na neki način riješiti  i ove zahtjeve koji se nalaze u odjelu. Predlagač prihvata  vaš prijedlog  da se  briše član 2.

Poslije rasprave predsjednik Gradskog vijeća je dao na usvajanje Odluku, sa izmjenama koje su tražene tokom rasprave a što je prihvatio predlagač, to je brisanje člana 2. i mijenjanja naziva odluke da bude privrednih, umjesto ugostiteljskih i gdje se god nalazi riječ ugostiteljskih treba da piše privrednih objekata.

Odluka je sa 20 glasova  „Za“, „Protiv“ nema i 5 „Suzdržanih“ usvojena.

12.  Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o privremenom korištenju javnih površina;
Radmila Komadina, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara je istakla da je svrha donošenja ove Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o privremenom korištenju javnih površina ta što je nadležna služba za inspekcijske poslove imala dosta problema u primjeni ove odluke vezano za otvorene bašte. Što se tiče otvorenih bašta uz njih imamo različite vrste pratećih sadržaja, kao što je privremeni šank, žardinjere, saksije, suncobrani, rashladni uređaji i slična oprema. Izmjenom ove odluke želimo to da  preciziramo da bi inspektorima u nadzoru kad rade vidjeli da je obuhvaćen i ovaj sadržaj.
Roka važenja je od 01.01. do 31.12.2024. godine i član 3. što se tiče same osnovne odluke da je zabranjeno na uređenim zelenim površinama, tu je iskorišten onaj dio prostorno-planske dokumentacije gdje su zone predviđene tim dokumentima predviđene za sport i rekreaciju da se samo izuzetno može dozvoliti obavljanje na njima ako se radi o nekim gradskim manifestacijama, ali izuzetno i gdje će se konkretno svaki slučaj cijeniti.

Predsjednik Gradskog vijeća obzirom da nije bilo prijavljenih za raspravu, a Odbori i komisije koje su je razmatrale nemaju primjedbi i prijedloga,  dao je Odluku na usvajanje.
Odluka je 30 glasova  „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, usvojena,

13.  Odluka o subvencioniranju smještaja djece u privatne predškolske ustanove na području Grada Mostara za pedagošku 2023/2024. godinu;
Mario Kordić, gradonačelnik Grada Mostara je podnio uvodno izlaganje i naglasio da analizirajući druge lokalne zajednice u periodu pripremanja ove odluke se vidi  prilično neuravnotežena praksa kad je u pitanju predškolski odgoj, Sve lokalne zajednice, imaju svoj način na koji su regulisale ovu problematiku i nismo našli niti jednu odluku koja je obuhvatila sveobuhvatno ovu cijelu tematiku i adekvatno se pobrinula da to bude jedan dobar način uvezivanja javnog i privatnog sektora. Prilikom izrade ove odluke prvenstveno se vodilo misao, a to je da se izjednači nivo usluge predškolskog odgoja u privatnom sektoru i u državnom, odnosno gradskim vrtićima. Da bi uopšte neko pristupio Budžetu Grada Mostara na način kako smo to predvidjeli da ga subvencioniramo javnim novcem, imali smo potrebu, a i obavezu, da izjednačimo kvalitetu usluge u jednom i u drugom slučaju.
Analizirajući cijelu ovu problematiku došli smo do saznanja preko izvještaja nadležnog odjela da cijena privatnih vrtića se kreće od 220 do 360 KM trenutačno, a cijena koštanja djeteta u gradskom vrtiću je preko 400 KM. Jasno  se da zaključiti da se ne može nikako raditi o istom nivou usluge, a i razgovarajući sa korisnicima vrtića, odnosno s njihovim roditeljima,  došlo se do saznanja da je usluga u privatnim vrtićima poprilično šarolika i vrlo netransparentna, odnosno nejasno je šta koji vrtić za izvjesnu cijenu nudi. Postoje i zakonske norme koje definišu ovu oblast, zakon o predškolskom odgoju našeg Kantona predviđa izvjesne standarde koje trebaju vrtići ispoštovati i to je slučaj u gradskim vrtićima Grada Mostara, pa smo se rukovodili da to bude minimum usluge i zakonska je obaveza kako bi uopće pustili privatni sektor da bude dio predškolskog odgoja zajedno sa gradskim vrtićima. Postojala je dilema, da li ovakvom jednom odlukom sprječavamo neku dodatnu uslugu, odnosno da li privatni sektor, „gušimo“ u njihovim kreativnostima i svemu ostalom ako im zadamo neku cijenu koja je maksimalan nivo usluge. Međutim ovim se definira minimalan nivo usluge da bi se participiralo u subvenciji Grada Mostara, a naravno da privatnim vrtićima ostaje mogućnost da nude i dodatne pakete usluga, koje na koncu konca ne vidim zašto ne bi mogli i državni, odnosno gradski vrtići nuditi, uz naravno naplaćivanje te dodatne usluge i da bude roditeljima na volju dato da li će takvu jednu uslugu koristiti i dodatno platiti. Odluka je dobro koncipirana, puno se radilo na njoj, sve situacije smo predvidjeli, pojavilo se u medijskom diskursu i jedna teza da je premalo novca ostavljeno za ovu mjeru, ja lično bih volio da je  tako jer bi to značilo da svi privatni vrtići ovaj čas ispunjavaju sve uslove, tako da bi sva djeca imala jednak nivo usluge kao i u gradskim vrtićima, a grad će naći mogućnost, da u Budžetu Grada Mostara  takvu jednu uslugu plati.  Bojim se da da će vrlo mali dio privatnih vrtića u ovom momentu zadovoljiti standarde koje bi trebali zadovoljiti, shodno tome ideja je da korak po korak i uz ovu subvenciju motiviramo dodatno vrtiće da se u što kraćem roku primaknu standardima zakonom propisanim i standardima koje imamo u gradskim vrtićima.
Božo Ćorić, načelnik Odjela za društvene djelatnosti je u svom obraćanju obrazložio je član po član koji se mijenja i razloge zbog čega je to urađeno.
Zatim je naglasio da se Odluka odnosi za pedagošku 2023./, 2024. godinu, idealno bi bilo da se krene od 01.04. ona vrijedi do 8. mjeseca. Sredstava ima dovoljno da se isplati što je planirano.

U raspravi po ovoj tački dnevnog reda učestvali su Mirza Drežnjak predsjednik Odbora za društvene djelatnosti,  Silvio Bubalo, Adela Gosto, Irma Baralija, Mario Kordić gradonačelnik Grada Mostara, Kažimir Milićević i Marko Novak.

Mirza Drežnjak, ispred Odbor za društvene djelatnosti naglasio da je Odbor za društvene djelatnosti razmatrao ovu odluku dok je bila  i u nacrtu i sada u prijedlogu i Grad Mostar ima pravo, odnosno zakonski osnov da donese ovakvu jednu odluku.
Zatim je kao vijećnik nastavio sa izlaganjem i naglasio da ne zna da li će Grad Mostar imati snage da finansijski nastavi ako svih 500.000 KM predviđenih u Budžetu usmjerimo samo na ovaj 4., 5., 6.,7. i 8. mjesec finansiranje, odnosno subvencije, dali ćemo moći da nastavimo tu praksu.
U tački 5 u članu 5, koji se odnosi na „interakt“,  piše „interaktivne savremene vrtiće“, koji pružaju djeci integrisani program zasnovan na iskustvenom učenju, ko može garantovat da sutra neki drugi vrtić ne proglasi sebe na neki način da je on integrativan, interaktivan, savremeni, kako je ovdje navedeno i da poveća cijenu na 600 KM i od toga subvencioniramo mi 210 KM, a ostalo ide na teret roditelja.
Naglasio je da smatra da generalno novac treba da prati dijete, ako dijete ide u jednu predškolsku ustanovu ili ako ta predškolska ustanova ne ispunjava uslove za subvenciju pošto mi ovdje dajemo uslove, najveći su uslovi postavljeni ustanovama, roditeljima je samo uslov da su tu nastanjeni u Gradu Mostaru zajedno sa djetetom, a sve ostale ove uslove smo dali ustanovama. Smatra da ukoliko dijete pohađa vrtić koji ne ispunjava kriterije koje smo mi zadali ovdje, onda da se otvori mogućnost da taj roditelj,  može aplicirati na ta sredstva a da upiše dijete, traži upis u neku drugu ustanovu koja ispunjava uslove koji su navedeni u  odluci.
Mario Kordić gradonačelnik Grada Mostara je istakao da se ne slaže da će se ovom tačkom 5. izazvat nešto, ako neko zadovoljava minimalne standarde koje su propisane ovom odlukom, odnosno koje zakon propisuje, time stiče pravo na subvenciju Grada Mostara. Taj isti vrtić ima ponudu kao što je tečaja nekog od stranih jezika ili nekakve dodatne sportske aktivnosti ili nekakve dodatne društvene aktivnosti, koje on može slobodno na tržištu ponuditi roditelju i ukoliko roditelj na to sve skupa pristane, ako mu se to sviđa, ako to želi imati za svoje dijete, će dodatno to platit, to ne remeti uopšte ovu ideju prvu. Znači mi postavljamo minimume da bi neko aplicirao na to mjesto, odnosno da bi aplicirao na subvenciju Grada Mostara. Ono što je ideja i glavna vodilja je da  se u privatnom sektoru zadovolji standard, da se izjednače usluge, tako da svih 3.500 djece u Gradu Mostaru koji su u predškolskom odgoju imaju jednake uslove na terenu i da  grad svakog jednako potpomaže.
Silvio Bubalo je  istakao da je gradonačelnik iznio jednu neistinu tvrdnju. U svom govoru je rekao „što je ideja ove gradske uprave“, to nije tačno. To je ideja HRS-a Mostar već 2, 2,5 godine. Dokaza radi, zašto ovu tvrdnju ja sada pobijam, to je Program rada Gradskog vijeća, gdje je predsjednik Marić,  prihvatio HRS-ov amandman na Program rad Gradskog vijeća, a to je Odluka o subvencioniranju djece u privatnim vrtićima. To vam je prvi dokaz ove lažne tvrdnje. Drugi je, moje dvije inicijative za prijem udruge u zadnju godinu i po kod gradonačelnika, gdje nisu primljeni. Zatim je naglasio, da je 500.000 KM relativno velika cifra,  po naslovu se vidi da se odnosi na pedagošku 2023./2024. i to na 5 mjeseci, ali opet se može upasti u neki problem, koliko vrtića ispunjava stvarno uslove, odnosno koliko djece jer čistom matematikom  500.000 KM na 5 mjeseci,  4.,5.,6.,7. i 8, to je hajmo reći 100.000 KM mjesečno, kad to podijeliš na 210 KM dobiješ 476 djece, a ja mislim da u našim vrtićima ima, 1.400 djece u privatnim vrtićima odnosno od 1.350 -1.400. Ovim bi potrebama zadovoljili trećinu, i nadam se da ćemo zadovoljit više jer sam uvjeren da neke predškolske ustanove privatne rade stvarno dobar posao,
Naglasio je da će HRS  podržat ovu odluku, a zatim je predložio amandman na odluku, a to je da se doda novi član 12, čime se svi ostali pomjeraju za jedan, odnosno 12 postaje 13, i glasi „direktori predškolskih ustanova s područja Grada Mostara koji se subvencioniraju ovom odlukom obavezni su u tekućoj kalendarskoj godini, a nakon završetka pedagoške godine, znači između 01.09. do 31.12., podnijeti izvještaj o radu svoje ustanove Gradskom vijeću Grada Mostara“. Ovo smatram to sam i u raspravi i u nacrtu govorio, korisnici značajnog broja sredstava, isto kao što nam podnese gradski vrtići moj zahtjev je da uvedemo i izvještaje privatnih vrtića.
Mario Kordić gradonačelnik Grada Mostara  s obzirom da sam prozvan, naglašavam da je ovu odluku pripremila Gradska uprava na čelu sa mnom, dostavljena na Vijeće, a vi ćete glasati. Što se tiče iznosa taj iznos će biti dovoljan i grad će sigurno naći sredstava da to podrži jer upravo je smisao ove odluke bio izjednačavanje uslova u predškolskom odgoju za svu djecu Grada Mostara.
Što se tiče ovog amandmana, odnosno prijedloga a to je da i privatni vrtići podnose izvještaj,   nema ništa protiv ako postoji zakonska mogućnost. Ono što je bitnije i što je predviđeno ovom odlukom, to je kontrola kroz Gradsku upravu Grada Mostara  primjene ove odluke.
Adela Gosto je naglasila da će podržati odluku i da je na prošloj sjednici iznijela svoje zamjerke, smatra da bi ona trebala imati potpuno drugo ime od ovoga koje sada nosi.
Irma Baralija je istakla da je ključno a što se ne vidi, da se adekvatno problematizira je sljedeće:
a) kako je moguće da u ovom gradu imamo otvorene vrtiće koji ne ispunjavaju pedagoški standard i normativ? To je ključno pitanje, ljudi plaćaju, roditelji plaćaju te vrtiće, a mi svi ovdje sada indirektno priznajemo da neki možda, većina od njih ne ispunjavaju.
b) kako da im Grad Mostar pošto zna činjenicu da ne ispunjavaju pomogne jer nije ovdje cilj da se odluka samo donese da bi se donijela, ovdje je cilj ključni da naša djeca imaju adekvatan odgoj i obrazovanje, ništa drugo. Mislim morate staviti dijete u centar ove priče, sve ostalo je nebitno.
Kažimir Milićević istakao je istakao da ova odluka još jednom pokazuje kako je Grad Mostar grad primjer i prva je jedinica lokalne samouprave koja izjednačava prava, subvencije u privatnim i državnim vrtićima. Zatim je predložio amandman ispred Kluba HDZ-a, vezano za odgajatelje.
U članu 5, odluke stav a), on se mijenja i izmjena glasi: „adekvatan broj stručnih uposlenika- odgajatelja sukladno broju djece po odgojim skupinama u radnom odnosu na neodređeno ili određeno vrijeme sa 40 satnim sedmičnim radnim vremenom“. „Ako ustanova nema dovoljan broj odgajatelja može se priznati kao odgajatelj jedna osoba po ustanovi koja je u fazi prekvalifikacije za odgajatelje u predškolskoj ustanovi.“ „Prekvalifikaciju mora završiti u roku 2 godine“. Prema informacije sa terena siguran sam da  vrtići nemaju dovoljan broj odgajatelja, pa bi na ovaj način izašli tim vrtićima u susret da mogu ući u subvenciju.

Gradonačelnik Grada Mostara Mario Kordić je naglasio da prihvata amandma koji je predložio Kažimir Milićević ispred Kluba HDZ-a, kao i  amandman HRS-a.

Silvio Bubalo, naglasio je da se stalno govori o kantonalna nadležnost i upitao može li Vijeće donijeti  zaključak, gdje se zadužuje gradonačelnik Grada Mostara da ide sa inicijativom prema kantonu s obzirom da je to njihova odgovornost, da učestvuju sa dijelom sredstava jer je to ustvari njihova odgovornost.
Mario Kordić, gradonačelnik Grada Mostara je kazao da je u stalnom kontaktu sa predstavnicima Kantona i ti razgovori su vrlo intenzivni i traži se model.  Kanton je  ozbiljno prihvatio ovaj problem i našli su izvjesna sredstva i izradili model kako će pomoći. Zaključak je bespotreban.
Marko Novak  je istakao da je  Kanton ove godine u svom Budžetu izdvojio 2 miliona KM. Kad će doći na implementaciju ta 2 miliona KM koja su usvojena u Budžetu HNK-a, treba prije svega  donijeti zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju i tek tada će neke stvari biti  jasnije i na tome se intenzivno radi da se i taj dio riješi.

Predsjednik Gradskog vijeća obzirom da nije bilo više prijavljenih za raspravu dao je Odluku na usvajanje.
Odluka je sa 30 glasova  Za usvojena, Protiv i Suzdržanih nije bilo.

14.  Odluka o potvrđivanju Odluke gradonačelnika Grada Mostara o imenovanju zamjenika Javnog pravobranioca Grada Mostara;
Radmila Komadina, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara u svojstvu izvjestioca po ovoj tački istakla je da u skladu sa članom 25. Zakona o javnom pravobranilaštvu HNK-a gradonačelnik kao nosilac izvršne vlasti imenuje i razrješava javnog pravobranioca i njegove zamjenike. Obzirom da je istim članom predviđeno da takvu odluku gradonačelnika potvrđuje  općinsko ili gradsko vijeće. Odluka je u skladu sa zakonskim propisom.
Gradonačelnik je u 11. mjesecu objavio javni konkurs, imenovana je komisija, u skladu sa zakonskom procedurom koja je odradila svoj dio posla, dostavili listu gradonačelniku, na osnovu liste najuspješnijeg kandidata gradonačelnik je donio odluku o imenovanju zamjenice javnog pravobranioca Grada Mostara.

Goran Bošnjak u svojstvu predsjednika Komisije za izbor i imenovanje je naglasio da je Komisija razmatralo ovu tačku i smatra da ona može ići u daljnju proceduru, uz opasku da je uz poziv Stručna služba Gradskog vijeća i Sekretarijat, članovima Komisije trebala dostaviti materijale i zapisnike što je provodila Komisija za prijem zamjenika pravobranioca Grada Mostara.
Adela Gosto je istakla da kao kao zamjenica predsjednika ove komisije već 3 godine moli da da se dostave materijali, šta je traženo od kandidata i šta je kandidat dostavio. Kako će komisija dati pozitivno ili negativno mišljenje, da vjeruje na riječ da je neko bio 2 godine na funkciji imovinsko-pravnih odnosa. Mora se dostaviti papir, da se vidi gdje je to, ako ništa da piše kandidat je 2 godine radio u toj i toj instituciji.
Boška Ćavar  je naglasila da nema nikakav problem da podrži ovo ugledno prezime, ali ima neka pitanja u potrebnim dokumentima kaže se „uvjerenje o radnom iskustvu na imovinsko-pravnim poslovima u pravobranilaštvu, pravosudnim tijelima ili na pravnim poslovima u drugim državnim tijelima, preduzećima, drugim pravnim osobama u trajanju od najmanje 2 godine“,  molim bilo kakav dokaz za ovo što se traži.  Zatim je naglasila da ako već treba glasat za nekog da bi trebala da zna zašto glasa i zato neće podržati prijedlog jer nema nikakav dokument da je to ta osoba koja zaslužuje biti zamjenik javnog pravobranioca.
Irma Baralija je zamolila predlagača da kratko predstavi osobu koja je predmet odluke  s obzirom da se radi o zamjeniku pravobranioca Grada i da je to od interesa javnosti i zato je važno da imamo kratki osvrt ko je osoba, koje su kvalifikacije i slično.   
Amira Trbonja u svojstvu predsjednika Komisije za imenovanje zamjenika Javnog Pravobranioca je naglasila da su članovi komisije bili Slaven Bevanda, Azra Batlak i ona. Shodno Zakonu o javnom pravobranilaštvu HNK-a raspisan je javni konkurs, gradonačelnik je imenovao komisiju. Znači shodno zakonu i javnom konkursu osoba koja je predložena za imenovanje, ispunjava sve zakonom propisane uslove i nije problem da se izvrši uvid u dokumentaciju.
Slaven Bevanda je u svom izlaganju naveo da ne postoji nikakav problem da se Komisiji  dostavi dokumentacija o ispunjenju uslova. Članovi Komisije za provođenje iz dokumentacije koju su imali utvrdili su da obje kandidatkinje imaju uslove koje je propisivao konkurs u pogledu ispunjenosti uslova, školske spreme, položenog pravosudnog ispita i odgovarajućeg rada na pravnim poslovima te struke.
Predložena kandidatkinja je radila, više od 10-tak godina bila je advokat, radila je znači na pravnim poslovima te struke, a što je dostavila i potkrijepila i kroz drugu dokumentaciju. Druga kandidatkinja je također imala te uslove jer je radila u sudu najmanje 2 godine, sad radi u Gradskoj upravi. Obje ispunjavaju uslove i nema nikakve sumnje u ispravnost provođenja procedure, a onaj kod koga se nalazi dokumentacija o ispunjavanju uslova može je vama ili bilo kome drugom dostaviti.

Predsjednik Gradskog vijeća obzirom da nije bilo više prijavljenih za raspravu dao  Odluku na usvajanje.
Odluka je sa 24 glasa  „Za“, 1 „Protiv“ i 5 „Suzdržanih“ usvojena.

15.  Izvještaj o radu Žalbenog vijeća za 2023. godinu;
Azra Batlak, predsjednica Žalbenog vijeća Grada Mostara je prezentirala izvještaj o radu Žalbenog vijeća za 2023. godinu i istakla Odlukom Gradskog vijeća o osnivanju Žalbenog vijeća Grada Mostara iz 2005. godine Žalbeno vijeće rješava žalbe izjavljene protiv pojedinačnih upravnih akata, radnji i mjera nosilaca izvršnih vlasti Grada Mostara donesenih u prvom stepenu, a koja po ustavu i zakonu čine samoupravni djelokrug Grada Mostara. Žalbeno vijeće u 2023. godini je održalo ukupno 23 sjednice. U izvještaju je navedeno protiv kojih rješenja, odnosno koje su organizacione jedinice iste donijele i koje odluke Grada su primjenjivane u tim postupcima. U proteklom izvještajnom periodu pokazatelji su sljedeći: bilo je ukupno 74 zaprimljene žalbe, 1 odbačena žalba, 58 odbijenih žalbi, 15 uvaženih žalbi, 1 poništeno prvostepeno rješenje. Također, 89 podnesaka i dopisa je dostavljeno prvostepenom organu u svrhu dopune i pojašnjenja potrebnih za donošenje drugostepenog rješenja, dostave prvostepenom organu u svrhu dopune i pojašnjenja koja su bila neophodna za donošenje drugostepenog rješenja, dostave drugostepenih rješenja, urgencija i presuda. Bilo je 19 odgovora na tužbe koje su dostavljene po zahtjevu Kantonalnog suda, a Kantonalni sud je dostavio 6 presuda, od kojih je u jednom predmetu tužba uvažena, a u 4 slučaja odbijena, a u jednom slučaju tužba je djelomično uvažena i jedan slučaj gdje je rješenjem tužba odbijena zbog nenadležnosti. Žalbeno vijeće je podnijelo jedan zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, koji je podnesen Kantonalnom sudu u Mostaru.

Predsjednik Gradskog vijeća obzirom da nije bilo prijavljenih za raspravu dao je Izvještaj na usvajanje.
Sa 25 glasova  „Za“,  „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Izvještaj o radu Žalbenog vijeća za 2023. godinu usvojen.

16. Izvještaj o radu Komisije za procjenu prometne vrijednosti nekretnina za razdoblje 01.01. – 31.12.2023. godine;
Slaviša Kovačević svojstvu predsjednika Komisije za procjenu prometne vrijednosti nekretnina je naglasio da se Izvještaj odnosi na rad Komisije za procjenu prometne vrijednosti nekretnina na teritoriji Grada Mostara za period od 01.01. do 31.12.2023. godine. Zatim je istako da je Gradsko vijeće Grada Mostara je na 11. redovnoj sjednici održanoj dana 28.09.2021. godine donijelo rješenje o imenovanju komisije za procjenu prometne vrijednosti nekretnina na teritoriji Grada Mostara. Tom prilikom je imenovano 5 članova i 5 zamjenika, trenutno je aktivno 4 člana i 3 zamjenika. Nadležnost komisije su procjene tržišne vrijednosti nekretnina na teritoriju Grada Mostara u svrhu procjene njihove vrijednosti trenutne i plaćanja poreza na promet nekretnina. Porez se obračunava u iznosu od 5% na poreznu osnovicu, a pod tržišnom vrijednosti se podrazumijeva cijena nekretnina koja se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku nastajanja porezne obaveze. Članovi komisije za svoj rad imaju naknadu, koju su dužni uplatiti porezni obveznici prilikom podnošenje prijave za razrez poreza na promet nekretnina. U period od 01.01. do 31.12.2023. godine komisija je ukupno procesuirala 2.393 predmeta i izvršila procjenu nekretnina u svrhu utvrđivanja plaćanja poreza na promet istih. Ukupna vrijednost procijenjenih nekretnina koja je bila istaknuta u govorima ili drugoj dokumentaciji u postupku sticanja vlasništva je iznosila nešto više od 135 miliona KM, a u samom postupku procjene ovaj iznos je komisija uvećala za nešto više od 50 miliona KM. Ukupna tržišna vrijednost nekretnina koja je procijenjena u ovom periodu iznosi 186.836.753,91  KM, što je i porezna osnovica na koju se izdaju rješenja Porezne uprave. Utvrđen iznos poreza koji će po ovoj osnovi biti uplaćen na račun Grada Mostara iznosi 9.341.837,69 KM. Na grafikonu se vidi procentualni udio prometovanih nekretnina prema vrsti, najviše je prometovano poljoprivrednim zemljištem, oko 33% i stambenim jedinicama oko 27%, dakle oni čine ukupno 60% prometovanja nekretnina u ovom periodu.
Što se tiče osnova sticanja nekretnina, vidljivo je da su u najvećem broju u pitanju kupoprodajni ugovori, 76%. U toku 2023. godine od strane komisije za procjenu tržišne vrijednosti nekretnina je poslano 11 dopisa i informacija prema Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK/Ž, kao i 4 dopisa i informacije prema stručnim službama Grada Mostara, a u vezi sa njihovim zahtjevima za dostavu informacija o tržišnim cijenama. Prema Centralnoj banci BiH je na traženje poslan jedan izvještaj radi kreiranja statističkih podataka, a vezano za prodaju nekretnina u Gradu Mostaru. Prema stručnoj služi Gradskog vijeća u prethodnoj godini upućeno je 12 redovnih mjesečnih izvještaja o aktivnostima i riješenim predmetima u nadležnosti komisije.
Što se tiče ponovljenih postupaka po žalbama i sudskim presudama, u toku ovoga izvještajnog perioda nije bilo ponovnih postupaka niti žalbi.
U raspravi po ovoj tački Dnevnog reda učestvovali su Slaven Bevanda, Marko Novak i predsjednik Komisije Slaviša Kovačević koji je dao odgovore i pojašnjenja na pitanja koja su postavljena tokom rasprave

Predsjednik Gradskog vijeća obzirom da nije bilo više prijavljenih za raspravu dao je Izvještaj na usvajanje.
Sa 24 glasa  „Za“,  „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je  Izvještaj o radu Komisije za procjenu prometne vrijednosti nekretnina za period  01.01. – 31.12.2023. godine, usvojen.

Predsjednik Gradskog vijeća je zatim istakao da pošto se mijenjaju tačke 17. i 18. prvo će ići tačka 18. Izvještaj komisije za koncesiju a poslije nje Informacija o elektroenergetskim objektima na području Grada Mostara.

18. Izvještaj o radu Komisije za koncesije za 2022 - 2023. godinu;
Amira Trbonja, načelnica odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove-u svojstvu predsjednice Komisije za koncesije istakla je da je  Odlukom Gradskog vijeća iz novembra 2021. godine formirana je komisija koju čine 5 članova, odlukom gradonačelnika Grada Mostara shodno odluci imenovan je i sekretar navedene komisije. Komisija je postupala u skladu sa zakonom o koncesiji, odnosno članom 8. Zakona o koncesijama koji kaže da nadležno ministarstvo prije podnošenja prijedloga za pristupanje dodjeli koncesija upućuje zahtjev nadležnoj jedinici lokalne samouprave za davanje, odnosno ne davanje saglasnosti i ukoliko jedinica lokalne samouprave u roku od 45 dana ne da saglasnost smatrat će se kao da je data saglasnost. U 2022. godini Komisija je odradila ukupno 11 predmeta, od toga 2 predmetna, odnosno 2 privredna društva obavljali su elektroprivrednu djelatnost, proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije na zemljištu u privatnom vlasništvu, a ostali su na zemljištu u društvenom vlasništvu, jedna koncesija odnosila se na korištenje javnog vodnog dobra. U 2023. godini Komisija je odradila 17 predmeta, od toga je 8 predmeta bilo na zemljištu u privatnom vlasništvu, a ostalo je na zemljištu u državnom vlasništvu. Od ovih 8 predmeta u državnom vlasništvu odnosilo se na, 3 su bila predmeta na objektima koji su bili od strane podnosioca zahtjeva na njihovim zgradama.
Sva mišljenja, saglasnosti koje je komisija dostavila na Gradsko vijeće komisija je jednoglasno odlučila o njima.

U raspravi po ovoj tački dnevnog reda učestvovao je Antonio Zelenika koji je naglasio da brojeći ove kW i MW da li će to mreža moći izdržati jer je gradonačelnik pričao o 250 MW  a već sad ima 300 i  više MW. Zahtjevi se stalno podnose.

Sa 21 glas „Za“, „Protiv“ nema i 1 „Suzdržan“, predsjednik Vijeća je konstatovao da je usvojen izvještaj o radu Komisije za koncesije za 2022 - 2023. godinu.

17. Informacija o elektroenergetskim objektima na području Grada Mostara;
Mario Kordić, gradonačelnik Grada Mostara je u svom uvodnom izlaganju objasnio razloge  zbog čega danas ova dopuna Dnevnog reda i ovakva informacija. Komisija za koncesije je oformljena 2021., što se dešavalo prije toga? Naime, Grad Mostar na upit Kantonalnog ministarstva nije odgovarao jer nismo imali komisije, pa bi za 45 dana bilo jasno da smo kao saglasni s tom koncesijom, a da bi pri tom nismo imali mogućnost odgovoriti. To je bio razlog i motiv zašto se odmah pristupilo formiranju  komisije jer smo smatrali da je ipak Gradsko vijeće Grada Mostara i Gradska uprava odgovorna za prostor u Gradu Mostaru i da itekako imamo šta reći, kako vidimo grad i gdje zamišljamo te objekte, da ne bi sutra imali problema. Druga stvar je gdje će sve to u mrežu i šta će se desit, to jeste jedan od razloga zašto ovo sve skupa ide, ovako čudno se komunicira, naime moja izjava je li oko nekakvih potencijalnih 250 MW, a nadam se da ćemo uspjet toliko u ukupnom kolaču, da tako to nazovem, koji se trenutno dijeli.
S obzirom da se nalazimo u jednom specifičnom istorijskom vremenu da Grad Mostar kao grad sa 300 sunčanih dana, a u svijetu se generalno dešava ta tranzicija na zelenu energiju, pa smo tu kao grad prepoznali jednu ekstremnu istorijsku šansu da budemo dio te tranzicijske priče, kako bi puno stvari profitirali, a jedna od njih je naravno i punjenje Budžeta Grada Mostara, pa i zaštita okoline i sve ono što ide uz ovaj tranzicijski proces koji je definisan agendom EU kao jedna zelena tranzicija. Nažalost, u medijima, pogotovo u zadnje vrijeme, se iznose paušalne tvrdnje, da se poklopilo ne znam koliko hektara, hiljade hektara i svega ostaloga.  Gradska uprava  zajedno sa vama vrlo odgovorno pristupa ovom problemu i vrlo odgovorno zajedno sa lokalnom zajednicom rješava probleme šta god da to bude lokalna zajednica jer nedavno sam čuo izjavu da je gradonačelnik protiv svih građana Grada Mostara jer sam negdje navodno izjavio da građani prave ustanak i bunu. Ne, radi se o vrlo malom broju, par pojedinaca koji ovo vjerojatno u svrhu kampanje ili bilo čega plasiraju kroz medijski prostor, prave jednu veliku nervozu i dovode u pitanju uopšte energetsku tranziciju Grada Mostara, mislim da je to nedopustivo, da je to svojevrstan kriminal, za koji će morat neko odgovarat jer i za izgovorenu riječi u javnom prostoru isto postoje valjda nekakve sankcije ukoliko one nanose štetu gradu ili nekim drugim osobama. Shodno tome sam zamolio savjetnika Dejana Kvesića da pripremi ovaj slajd koji vidite,  sve procedure, pa će vam Dejan malo objasnit kako počinje postupak i gdje tu u cijelom postupku stoji Grad Mostar i ko je još sudionik elektroenergetske tranzicije u BiH, osim Grada Mostara.

Dejan Kvesić, savjetnik gradonačelnika Grada Mostara za urbanizam objasnio je  proceduru ishodovanja dozvola za  izgradnju elektroenergetskih objekata na slajdu.

Mario Kordić, gradonačelnik Grada Mostara poslije izlaganja Dejana Kvesića se ponovno  javio za riječ i istakao da Mostar u odnosu na sve druge lokalne zajednice jedini ima izrađen prostorni plan po kojem radimo, to je prvi dokument, imamo ga na sreću još od 2012. godine. Nije ni tad bezveze crtano ovo sve, naime ovo su lokacije koje je pokazala jedna studija koju je tad tadašnja Gradska uprava naručila i po toj studiji su ovo lokacije oko Grada Mostara. Bilo je  još jedan dio unutar Grada Mostara, unutar urbanog područja, ali smo na jednoj od zadnjih izmjena prostornog plana takve lokacije skinuli smatrajući da ima dovoljno prostora oko Grada Mostara, da nema potrebe da poklapamo ovaj urbani uži dio Grada Mostara. Na taj prostorni plan se nastavlja cijela ova priča. Za razliku od drugih općina Mostar počinje sa svojim prostornim planom na kojem su jasno definirani lokaliteti i sad kad gledate ovo sve skupa, vidite da su to ogromne površine, kako su one izabrane nije se tu poštovalo, a nema ni potrebe, granice parcela, granice pojedinih gradskih područja. Naime, to su lokacije koje su predviđene za potencijalne obnovljive izvore obnovljivih energija. Znači 16 koraka ima koji su definiraju da li će se jedan objekat raditi ili neće raditi. Ono što mi je vrlo važno da shvatite i zbog čega sam imao potrebu ovo s vama raspraviti, radi se o jednoj energetskoj tranziciji koja je postala iz zakonske regulative utakmica za slobodan prostor na mreži. Grad Mostar je na vrijeme prepoznao ovo, međutim s obzirom da imamo izvjestan problem u komunikaciji s izvjesnim ljudima, pritisak medijski i sve ovo što se dešava, što je razlog uopše današnjeg obraćanja, a sukladno jednostavnijim procedurama u R Srpskoj, tu je jedan veliki projekat u Nevesinju blizu nas koji je počeo puno, puno, puno iza nas uopšte svoju proceduru, danas imaju osiguranih 500 MW na mreži, a Grad Mostar koji od početka ovdje pokušava biti vrlo jasan, transparentan s lokalnom zajednicom i svima ostalim, dolazi u opasnost da će ostati bez prostora na mreži. S lokalnim zajednicama, vidim i to se provlačilo kroz medije da se ja navodno negdje tajno sastajem, nema razloga da se tajno sastajemo, vrlo je jasna situacija i ja sam imao puno razgovora sa svakom od lokalnih zajednica, počevši od Gubavice, Kruševa, Pologa, Miljkovića, sa bilo kim ko god je tražio sastanak u Gradskoj upravi je dobio sastanak, raspravljali smo i upravo sam pokušavao ovo objasniti. Neće se desit, ne može se desit da sve ove zelene i žute površine koje ovdje vidite koje su potencijalno prihvatljive za obnovljive izvore energije postanu crvene jer prostora na mreži nema za kompletno zacrvenit ovo sve, niti ga treba biti jer to bi bio problem. Ovo što je crvenom bojom markirano, to su elektroenergetski objekti koji su sad u nekoj fazi. Naime, ne možete zasigurno reći da svi ovi trenutno crveni objekti će uopće biti izgrađeni. Zato što ni mi kao Grad Mostar sa svojim projektom od 50 MW još ne možemo tvrdit da smo 100% sigurni, ali hajmo reć ako već govorimo o nekim postocima, vrlo izvjesno da ćemo mi doći do kraja ovog čitavog procesa. Ko će još od ovih investitora doći to je vrlo neizvjesno i nije jasno i tu se pojavljuje ovaj cijeli problem, to je moje mišljenje jer je nekako loše bilo iskomunicirano. Vi danas s obzirom da je regulativa zakonska takva ne znate kome je garantirano, odnosno nije nikom garantiram prostor na mreži i zbog toga je ovoliko zahtjeva, koje smo mi kroz komisiju za davanje koncesija dali jer danas možete vi svi podnijet zahtjev pri tom ne znate hoće li se iko uspjet od vas uključit. Kad smo vidjeli tu anomaliju u cijelom sistemu, razgovarali smo i tražili kontakt sa višim nivoima vlasti poput NOS-a, poput FERK-a, poput Elektroprijenosa, elektroprivreda da probamo malo raščistit. Međutim procedura je zakonski takva kakva jest, smatrao sam da bi bilo zgodno da imamo  zagarantiran pod navodnicima prostor na mreži i da znamo koji od projekata će se uspjet završit jer ovo izuzetno crpi i ljudske resurse i vrijeme Gradske uprave Grada Mostara jer se o dosta dokumentacije radi, ljudi su u procesu, a mogu reć da većina njih neće uspjeti završit to i to je ono što stvara problem na lokalitetu. Imali smo negodovanje lokalne zajednice, krenulo je iz Gubavice, a vidite danas da na Gubavici nemate ništa, ja evo barem ne vidim da ima. Ovo je područje Pijesci, Gubavica, čitavo područje gdje su bili planirani neki projekti, danas imate 2 ili 3, evo 3 tačke, sa 1 MW tog prostora i koliko vidim sad u tom području bez obzira što se izdaju i koncesije mislim da  diskusija treba ići u smjeru da ne smijemo zaustaviti izdavanje koncesija jer je dobro da se što više investitora uključi u pokušaj dobivanja konačne dokumentacije za izradu ovakvih objekata, jer u jednom momentu zbog jednostavnijih procedura u R Srpskoj prijeti opasnost Gradu Mostaru da unatoč evo svega što smo napravili i prostorni plan, dvije godine se mučimo oko dokumentacije i svega, da ostanemo nekako van te cijele igre, što mislim da bi bilo poražavajuće za Grad Mostar i u kontekstu energetske tranzicije, u kontekstu ekonomskog razvoja Grada Mostara, u kontekstu budžeta Grada Mostara, puno je stvari gdje bi izgubili. Potrebno je da se svi odgovorno odnosimo prema ovoj mogućnosti i da napravimo maksimum mogući. Da bi umirio lokalnu zajednicu, jer je bilo priče da nije bilo javne rasprave i ostaloga, znači to su sve laži, javne rasprave su bile, sve je po proceduri rađeno, ja sam dodatno još uveo jedan mehanizam, evo čisto da ljude relaksiram, da nikom u Gradskoj upravi ne pada na pamet napravit štetu ili bilo koga varati smo uveli jedan mehanizam, iako on nije potreban dokument za izdavanje bilo kakvih dozvola, da tražimo pristanak ili podršku nekom od projekata lokalne zajednice gdje se oni nalaze. Volio bih čuti pravi glas lokalne zajednice, a ne glas 5-6 ljudi koji su okupljeni u neku inicijativu, koji odjedanput predstavljaju čitav valjda Grad Mostar i navodno štite građane Grada Mostara, evo pitam se od koga štite, je li to od gradonačelnika, od Gradskog vijeća, od predsjednika Vijeća, od koga to neko nekoga štiti jer ja ne vidim da iko ikome nanosi nešto loše. Mislim da se vrlo odgovorno ponašamo i da pokušavamo iskoristiti istorijsku priliku da Grad Mostar bude dio ove tranzicije, jer znam da smo prije 2 godine prvi počeli, da projekat lokalna zajednica da sama ima svoje elektroenergetsko postrojenje je naša ideja, koja je tad bila revolucionarna, a iza nas su krenule ja mislim Živinice, mislim da su Živinice sad već negdje kraju, a mi iz  razloga ove medijske bure i svega jednostavno nekako sporo u svemu ovom idemo.
Osim u Gradu Mostaru ovo ne predstavlja problem u okolnim lokalnim zajednicama, poput Nevesinje, Stoca, Čitluka, Ljubuškog i ostali, gdje su ljudi već ozbiljno poodmakli u ovim procedurama, objekti se rade, iz tih objekata se proizvodi struja, pa se prodaje, porezi se naplaćuju, pune se gradske blagajne, samo Grad Mostar trenutno stoji i evo ja ne smijem ni pitati koliko mi uopće tačno imamo trenutno izdatih upotrebnih dozvola za elektroenergetske objekte, to je kap u moru.
Kad pričamo o državnom zemljištu, pa sad negdje možda neko da objasni meni lično šta je krucijalna razlika između Grada Mostara, lokalne zajednice i državnog zemljišta, odnosno tog zemljišta koje se nalazi na lokalitetu od 1.060 km2 teritorije općine Mostar. OHR je svojevremeno, donio  jednu Odluku koja je čitav proces usporila, ne samo u Mostaru već u čitavoj Federaciji, koja je glasila da se zabranjuje raspolaganje i prometovanje državnom imovinom i jasno, jasan je motiv tad donošenja te odluke i sve ostalo što je vezano uz takvu jednu odluku i državnu imovinu generalno u ovoj državi. Pisali smo OHR-u da je ta odluka za Grad Mostar poprilično problematična jer smo mi jedini se postavili kao legalisti, nikad kvadrata državne imovne Grad Mostar nije uknjižio na sebe kao iz  razloga što ne želelimo propustit energetsku tranziciju smo pitali OHR šta nam je raditi i nakon konsultacija s njima  odgovor je otprilike zvučao: ukoliko imate donesen prostorni plan, izdate koncesije od kantona, izdate dozvole okolinske ponovo od kantona, pa izdate energetske saglasnosti ponovo od nekog drugog, ne od Grada Mostara, i data zemlja na korištenje tom nekom investitoru ne smatra se niti prometovanjem niti prodajom ili šta već, uglavnom nije u suprotnosti s tom odlukom, što je nama bio signal da možemo nastaviti dalje i jedan dio ovih energetskih objekata je krenuo dalje u proceduru.

U raspravi po ovoj tački dnevnog reda učestvovali su Adela Gosto, Silvio Bubalo, Alis Čolaković, Vlatko Marinović, Antonio Zelenika, Slaven Bevanda, Ibrahim Husnić, Adem Macić, gradonačelnik Mario Kordić i predsjednik Vijeća Salem Marić.

Adela Gosto je naglasila da od samog početka nije podržala niti jednu saglasnost za davanje koncesije, kao što nije ni podržala ni prostorni plan. Upozoravala  ja na Gradskom vijeću da bi moglo doći do tužbi jer im je prostornim planom data mogućnost da apliciraju. Vijećnici su dužni na osnovu prostornog plana reći može, se tu praviti i kanton, odnosno ministarstvo dužno je na osnovu naše pozitivne saglasnosti dodjeliti koncesiju, i čovjek kupi te solare i nema gdje da se „nakači“, izgubi određenu količinu novca i svoga vremena. Ja bih vam uputila tužbu. To je prva stvar. Odakle nepovjerenje građana gradonačelniče prema nama, 17. januara  je podnesena tužba BiH-a protiv kantona i protiv drugooptuženog mislim Nike Marušića. Šta se radilo, radilo se o kršenju zakona raspolaganja državnom imovinom, radilo se o prenamjeni zemljišta. Ne mogu nikako u istoj rečenici da shvatim „eko“  i krčenje šuma, to nema zdrave logike. Moramo napraviti izmjene i dopune prostornog plana, napraviti analizu šta je to što mi zaista možemo da ponudimo. Lokalno stanovništvo nije u cijelosti bilo uključeno, nije istina da su održane javne rasprave po mjesnim zajednicama, obavljeni su razgovori sa pojedincima.
Dolazimo u koliziju sami sa sobom, kanton je u koliziji sam sa sobom, a da ne kažem prostorni plan koji je kriminalan, mi smo godinu dana imali roka da uskladimo naš prostorni plan sa kantonalnim, mi to nismo uradili. Znači sve je urađeno naopako.
Silvio  Bubalo, je istakao da je previše pažnje dato ovoj informaciji iz razloga što je nikad  niko nije ni pročitao ni vidio. U govoru gradonačelnika, ispravim jednu  netačnu izjavu, citiram „Mostar jedini ima izrađen prostorni plan po kojem radi, imamo ga od 2012. godine, imamo lokacije koje je pokazala jedna studija koju je tad ova uprava, ta uprava naručila i po toj studiji su ovo lokacije oko Grada Mostara“. Ovo nije tačno, zašto, ja sam čitao studiju, to je studija ovoga kako se zove, mislim da je Energetski institut „Hrvoje Požar“, ta studija je tačno definisalo 7 makro lokacija na kojim se mogu raditi solarni  paneli ili kako se već zovu. Ono što ovdje je hajmo reć zakamuflirano je, da je tačno izdvojena jedna lokacija pod brojem,  SE6 Polog Donji Istok, kaže „zbog konfiguracije terena, odnosno smještaja na nagnutom terenu u smjeru Jug-Jugozapad. Znači oni kažu da se na tim lokacijama, studija iz 2010. godine, prostorni plan usvojen 2012., i kažu tu se ne smije radit, to su Međine. Dođu izmjene i dopune prostornog plana 2022., mi stavimo tu solare!? Dakle, ovdje se tvrdi da je ovaj prostorni plan u skladu sa ovom studijom-nije, on je suprotan. Šta nam se desilo gore, poplivaju Međine, ko je kriv!? Nas se može tužiti, nas se može tužiti, Grad Mostar se može tužiti jer je točno navedeno i lokacija i zašto se ne može raditi na Međinama na Pologu. Dođu poplave, zašto, pa izmjena konfiguracije terena, to je jasno, ljudi nam 2010. napisali da ne može, mi se napravili pametni 2022. i usvojili prostorni plan sa izmjenama da se gore radi i onda kažemo da imamo prostorni plan koji je u skladu sa studijom!? Prostorni plan nije u skladu sa ovom studijom koju je naručio Zavod za prostorno uređenje Grada Mostara. Znači to je neistinita tvrdnja. Druga stvar, kao i većina vas ovdje imao sam sastanak sa ovom neformalnom grupom građana, a bilo je i sa Gubavice, Pijesaka, Planinice, šta mi je zanimljivo, na Planinici imamo, evo da ne pogriješim, zove se izvorište Trnovača, to je gore iznad ovoga stuba na Planinici, svi ga znamo gore repetitora, iznad repetitora, pravila ga Austro-Ugarska, zamišljeno je kao pojilište za stoku i 100-inu godina se koristi za to, mi oko njega nadziđamo sve solare, stavimo solare, ne znamo mi kakav je uticaj na ekologiju, mi to ne znamo. To izvorište, taj studenac ima dva kraka, ulijeva se jedan kod željezničkog mosta u Neretvu, znači sve gore oni što urade nama će doći ovamo. To vam je znači istina i činjenica. Tu nije predviđeno solari, poslije smo ih ubacili, u studiji nisu predviđeni. Znači to su već dvije stvari gdje smo išli sami protiv sebe.
Što se tiče Međina, u parcelaciji se ova što smo je danas odluka što je ili nacrt, nacrt odluke, parcelacija se poklapa, preklapa sa solarima, ja ne znam je li to iko vidio ili namjerno to radi, ako hoće da radimo parcelaciju i nekom prodamo kuću, što ja podržavam blizina, putevi, možemo vodu dovest, struju-pa ko će kupit kuću kraj solara, ko je taj!? Pa evo u Miljkovićima imamo što su im došli solari do kuća, imamo pobunu građana, ko je taj što će to uradit, a još predviđeno da se ne radi tu. Znači Energetski institut „Hrvoje Požar“ tačno navodi na stranici 72 da se u Pologu-Međine ne smije radit, mi šta uradimo-promijenimo prostorni plan. Zatim je naglasio da nema ništa protiv solara, ali ima protiv solara koje se stavljaju na mjestima gdje se  ugrožava životna sredina ljudi, to su Međine,  Planinica jer će uticat na zdravlje  u tom dijelu jer to je krško područje puno vode, Planinica čitava.
Alis Čolaković, je u svom izlaganju naglasio da se moraju relaksirat odnosi, ne može se biti krut, tačno je da se  mora mijenjati prostorni plan u ovome dijelu, ali uvažavajući struku. Konkretno obuhvat Pijesaka i Gubavice stoji nekih 10.000 duluma pod solarima, vjetroelektrana  ili čega li već, a u suštini po podacima Elektroprijenosa može se priključiti oko 100 MW, a 100 MW je a to je 1.000 duluma i  narod u strahu, znači imaš ogroman prostor poklopljen nekakvim žutim markicama, a u suštini može samo 10-ina toga. Odmah bi trebali pristupiti tome dijelu redukcije, da pokažemo neku volju da poštujemo struku u smislu da smo nešto 2012. pregalomanski nacrtali i da to trebamo redukovati. Prilikom redukcije, ako ćemo radit redukciju, a trebali bi je radit, trebali bi uvažit  zemljište,  nema smisla na poljoprivredno zemljište koje ima dobar bonitet stavljat to kad ima neko lošije. Prostorna osnova je u nekoj fazi izrade, ali već sada se može zatražiti od vlasnika mreže a to je Elektroprijenos BiH jer on  daje tehničke uslove i definira na komjem obuhvatu se može šta priključivat. Tu informaciju od Elektroprijenosa možemo relativno brzo dobiti i na osnovu podataka Elektroprijenosa  grupa koja radi prostornu osnovu da već radi i određenu redukciju i da nam da smjernice. Dosad smo izdali 500 MW, znači mi smo glasali za 500 MW, mi smo ovdje svi podržavali meni se čini do 300 MW i  onda smo počeli na neki način malo ozbiljnije pristupat tome. Zatim je pročitao zaključak koji glasi: Znači za potrebe izrade Prostornog plana Grada Mostara zatražiti konkretne podatke od Elektroprijenosa BiH i elektroprivrednih kompanija o tehničkim mogućnostima priključenja u pojedinim zonama. Na osnovu podataka dobivenih od Elektroprijenosa izvršiti korekciju samih zona na način da se preveliki obuhvati redukuju na primjerenu veličinu i uvažavajući tehničke mogućnosti priključenja. Prilikom izrade prostorne osnove analizirati i samo zemljište gdje je po aktualnom prostornom planu planirana izgradnja obnovljivih izvora, na način da se obuhvati za izgradnju obnovljivih izvora planiraju na lošim bonitetnim zemljištima. Definisati opšte kriterije u pogledu udaljenosti obuhvata za obnovljive izvore od naselja, puteva i susjednih parcela. Pripremiti ovu odluku za Gradsko vijeće, koja će definirati posebnu naknadu po osnovu solarnih elektrana, koja će se evidentirat na posebnom računu, a prikupljena sredstva od iste koristiti za finansiranje projekata izgradnje, sanacije, rekonstrukcije komunalne i saobraćajne infrastrukture, finansiranje projekata energetske efikasnosti i ostali neki infrastrukturni objekti za sport i rekreaciju u dijelovima koji su zahvaćeni  ovim dijelom.
Vlatko Marinović  je naglasio da Grad Mostar je površinski ogromna jedinica lokalne samouprave i na tom prostoru imamo masu kilometara četvornih adekvatnih za izgradnju obnovljivih izvora energije. Neki ljudi vide u tome ozbiljnu poslovnu priliku i ako želimo napredak, neku vrstu naplate bilo kakve naknade nama nešto takvo treba, a nipošto to isto nema smisla onda i zabranjivati. Prostorni plan kaže gdje se nešto može graditi, kada potencijalni proizvođači električne energije apliciraju za uslove za priključenje, onda se tek definiše mogućnost priključenja određene elektrane, tako da tu nema nikakve osnove za tužbu, za tužbe prema gradu jer ako ne  postoje tehnički uslovi za priključenje onda neko neće i ne treba, znači čisto iz poslovnih aspekata ni kupovati te iste solarne panele jer će biti zaustavljen u samom startu nezavisno o tome ima li on koncesiju ili je nema. Bilo kakva studija, pa i tako ozbiljne i eminentne institucije kao što je „Hrvoje Požar“, ako je ona stara 14 godina ona je u biti objektivno zastarjela studija, i to se znamo ko se bilo kako dotiče ove teme i u ovih zadnjih 14 godina nevjerojatno se na cijelom europskom kontinentu, pa čak i kod nas u BiH, izmijenila potpuno legislativa. Zakoni koji se tiču električne energije, obnovljivih izvora energije, su se mijenjali u više navrata, sad imamo potpuno nove od prošle godine. To su teme koje prije 14 godina nisu bile uopše aktualelna i pitanje je da li mi želimo biti u današnjem aktualnom trenutku ili se pozivati na nešto od prije 14 godina. Najviše su se promijenili u ovih zadnjih 14 godina zahtjevi i obaveze koje je BiH-a  preuzela u smislu energetske tranzicije, o on je širok pojam. Također mijenja se i paradigma skoro na godišnjem nivou razmišljanja o prostoru u smislu proizvodnje električne energije, tako treba šire obuhvatiti ovu temu. Nitko nije protiv da se stanovništvo, lokalno stanovništvo u mjesnim zajednicama zaštiti i potrebno je organiziovati javne rasprave, objasniti sve ljudima međutim to je preširoka tema, koja ne zahvata samo ovlasti i nadležnosti Grada Mostara. Lično mišljenje, ove procese ne treba  zaustavljati jer je kontraproduktivno. Studija se mora zanovit i ažurirat i ta studija 2010. godine i na nju se nažalost čak i nema smisla više ni pozivati.
Silvio Bubalo je u replici Vlatku Marinoviću istakao da je istina, to da „prostorni plan kaže gdje se nešto može graditi“, to je tačno, ali se za prostorni plan traži elaborat od „Hrvoja Požara“, kako se zove studiju, i sad kaže zastarila, jesmo li zatražili novu!? Nismo, znači na ovu se moramo pozvati. Najveći problem je što je rađeno suprotno elaboratu.  
Antonio Zelenika je naglasio da je u 2. mjesecu 2022. godine je izmijenjen prostorni plan, a on je još u 6. mjesecu 2021. godine na sjednici govorio da bi trebali pokrenut ovo i niko nije reagovao tada i otišli smo u krivu, što tada se nije tražila  nova studija.  Ako smo mijenjali prostorni plan što se tada  nije tražila  nova studiju. Niko nije protiv solara, ali u nekim normalnim granicama, ali isto tako i ljudi su se kasno uključili na mnogim mjestima. Problema ima i na drugom mjestu, u  kantonu, jer neko je dovodio za ruku geometre privatno, crtao parcele i onda išao i tražio koncesije, to je neko davao, i tu je problem, jer se preklapalo preko ovih izvorišta vode i ovoga. Pričalo se tome za ovom govornicom već prije godinu i po dana, ali nismo tražili tada analizu ili novu neku studiju, nego se zakačilo na tu staru. Solari se ne prave nizbrdicama i to je bit priče, ako je već nizbrdo teren onda se prave kaskade, znači tako se rješavaju vode, ovdje je najvažnije koliko može u energetsku mrežu i čekanje.
Slaven Bevanda je u replici Antoniu Zeleniki, istakao da kad se radi izmjena prostornog plana ne mora svaki vijećnik znat šta treba u njemu biti, ali treba to znati Služba za urbanističko planiranje i Zavod. Problem je u tome što od samog početka imamo netransparentno stanje. Moramo se ponašati odgovorno, mi nemamo  mjesnih zajednica, ne može i ne smije se postupke voditi na nezakonit način. Treba uključit svakog onog koji ima neposredni pravni interes, Zakon o upravnom postupku to daje kao i Zakon o prostornom uređenju i Zakonu o građenju. Urbanistički uslovi moraju imati uređene odnose sa susjedima. Naša odgovornost je izrada prostornog plana i široka zona. Mi ne izdajemo određena odobrenja preko 1 MW, preko 1 MW ko provodi procedure, naša odgovornost su markice,  da mi nemamo tih markica ne bi tamo bilo ni koncesija. Nama trebaju te markice, treba energija, ali trebaju i uređena pitanja. Ovo što se desilo u pojedinim zonama, kao što je u Međine i Pologu, što se poslije poplave prve pojavio problem pobudilo je interes građana i na drugim mjestima gdje se to nije pojavilo. Ne znamo kako se održavaju solari, da li se one peru, ako se peru čim se peru, da li se koristi bilo kakva kemikalija koja ide u tlo. Izmjene i dopune prostornog plana su  sastavni dio prostornog plana, kad mijenjate neki propis ili zakon promjena je dio tog zakona, taj člana ili ta odredba ili ta markica.

Mario Kordić gradonačelnik Grada Mostara  je u svom izlaganju naveo da Adela je prozvala izvjesnog investitora, ne investitora ili bilo koga, nije ni važno, nemamo mi samo jedan problem, ali ovo uopće nije tema bila. Sad da ja tu spominjem ne znam REVITA PLAN, HEPOK, ovog onog, petog, desetog, to je ljudi skroz druga tema i nema veze sa današnjom temom solari o kojoj pričamo.   
Zatim je istakao je da Grad ne koristi saglasnost lokalne zajednice već je želi da dodatno napravi proces transparentnijim i jasnijim tražio podršku, načelnu podršku lokalne zajednice.  Podrška lokalne zajenice nije uslov za izdavanje dozvola, smatrao je da je pristojno da ukoliko imate 20 kuća kojima se solare primakle na izvjesnu udaljenost da tih 20 ljudi ukoliko su saglasnosti daju oni svoju pisanu podršku projektu, to je dobro i takvih podrška imamo za manje-više  sve projekte koji su u zadnje vrijeme delegirani i rađeni. Cijelo vrijeme se stvara narativ da je lokalna zajednica uznemirena, bojim se da pričamo o vrlo maloj grupi ljudi koji imaju svoj interes koji su ovo sve skupa kroz izvjesne medije nadigli i upravo ova informacija je trebala ići da se pojasni.
Što se tiče studije „Hrvoje Požar“ i da li je ona stara ili nije stara o tome ne mogu govoriti jer  nisam struka. Obzirom da ovu energetsku tranziciju 2 godine intenzivno pratim zbog posla koji obavljam i  moram biti dobro upućen jer donosimo zajedno odluke u tom smjeru, vidjeli ste da sve procedure idu u smjeru pojednostavljivanja svega. Tehnologija solarnih panela je u zadnjih 10 godina napredovala do te mjere da studija „Hrvoje Požar“ u to vrijeme je mogla samo biti rigoroznija nego kakva bi danas bila da se ponovo radi. Svi energetski stručnjaci ove regije upravo upozoravaju na potencijalno propuštanje energetske tranzicije, odnosno ide se u smjeru pojednostavljivanja procedura
Kad je u pitanju, zdravstveni problem, da će nekog ugrozit to nije tačno. Raspitalo se dobro i razmišljalo  i vodocrpilišta koja su bila nekad zaštićene zone po ranijim spoznajama, solari nisu problem na njima, uz uslov da se ne koriste bilo kakve kemikalije, ulja i ostalo, što bi moglo eventualno zagadit to, tako da već u državi postoji u par lokalnih zajednica solare na samim vodocrpilištima, gdje se pumpe napajaju upravo iz te energije i ljudi racionalno koriste to sve skupa.
Stalno se spominje da smo ušli u  problem da imamo problem, što nije tačno, mi imamo strašnu priliku i strašnu šansu napraviti nešto dobro za ovaj Grad, mi trenutno problem nemamo, procesi svi traju kako traju, sve je transparentno. Nadam se da će Mostar smoći snage da napravi energetsku tranziciju kao uspješna lokalna sredina u BiH.
Slaven  Bevanda u replici gradonačelniku je naglasio da što se tiče ovih saglasnosti  vi ste to rekli da ćete vi njih uključit, ja samo govorim šta je zakon, nemojte me krivo razumjeti i ja mislim da u zakonu se zna ko može bit stranka u postupku i dalje stojim kod toga i molim vas poštujmo ko je stranka u postupku, a onoga ko nije stranka u postupku ne trebate ni zvat, nek on pokuša štitit svoja prava ako misli da ih ima.
Što se tiče problema, evo kad ste vi spomenuli zakone, mi nažalost u ovom Kantonu čekamo od 2013. Zakon o prostornom uređenju, Zakon o građenju je donesen 2013., Zakon o prostornom uređenju na snazi i sad je iz 2004., to je problem onih koji vode to ministarstvo i tu vladu na nivou kantona, on je u nacrtu u skupštini sigurno 10 godina- To je jedna stvar. Predložio je da se donese Zaključak o održavanje tematske sjednicu o realizaciji obnovljivih izvora energije na području Grada Mostara i naglasio da bi to pomoglo kako gradonačelniku tako i Gradskoj upravi koji vode određene procese.
Adela Gosto je je imala dvije replike  i to na izlaganje gradonačelnika i Slavena Bevande.
U replici gradonačelniku naglasila je  da je iznijela činjenično stanje a to je da se vodi postupak pred opštinskim sudom protiv kantona i drugooptuženog Nike Marušića.
Replika Slavenu Bevandi se odnosila na to da  u zaključke  ne vjeruje jer oni nemaju nikakve da kažem pravne posljedice, mogu i ne moraju se održati probijamo rokove stalno i gazimo puno toga, imamo potpise 2/3-ine vijećnika u ovoj vijećnici, i prema Statutu i Poslovniku Grada Mostara imamo pravo da na osnovu potpisa vijećnika, zahtjevamo održavanje sjednice sa jednom tačkom dnevnog reda, a to će biti  solari.
Ibrahim Husnić je istakao da ovaj proces koji je započet, uglavnom gradonačelnik i predsjednik vijeća, ljudi iz vladajućih stranaka su to meni se čini zatvorenih očiju pratili jer smo došli u  ovu situaciju u koju smo došli i potrebno je da budemo malo samokritični. Zatim je istakao šta gradonačelnik očekuje od vijećnika i od vijeća, šta mi možemo uopšte poboljšati ili pridodati na proces koji je u toku i koji ide svojim tokom. Očito ima problema, ako su to problemi sa nevladinim sektorom, gdje sam i bio na razgovoru sa tom grupacijom ljudi, gdje ima i donekle ispravnih stvari što traže, ne znam šta je problem, u zakazivanju tematske sjednice, gdje apsolutno mi ne moramo popustiti ne moramo ići u susret ili u podanište  prema nevladinom sektoru ali je potrebno i njih saslušati. Ne vidim nikakav problem da na toj tematskoj sjednici  ne možemo izbrisat neke stvari, isto kao što smo naručili izmjene i dopune prostornog plana da promijenimo stvari možemo isto tako sada izmjene i dopune prostornog plana da pobrišemo gdje je došlo do vrata, do ulice, jednostavno da odmaknemo od naseljenih mjesta, tako da bi tu taj nevladin sektor bio riješen. Očito je da ovoj utakmici koja se igra na širem nivou, da smo u zaostatku. Može se to spustit na realnu stvar koliko je izvodljivo trenutno i realno ako ne može 500 MW nek se spusti na 250 MW  i nek ide u realizaciju to što je realno. Apsolutno sam za solare, ali apsolutno stojim i za nevladin sektor koji solare želi odmaknuti od naselja .
Adem Macić je u svo izlaganju kazao da mu nije jasno šta  sad s ovom tačkom koja uopšte nije bila na dnevnom redu, 2 sata pričamo, nismo dobili ni bilo kakav pisani trag, vidjeli smo nešto na projektoru, to je neozbiljno da za ovakvu tačku da nismo dobili nešto pisano. Javna rasprava je potrebna i to što prije, potrebno je da se dobije neka informacija od Elektroprijenosa koliko bi se moglo instalirat na određenim područjima i time bi puno lakše bilo s ljudima pričati, kad im se kaže da neće biti 60 MW nego će bit 6 MW, nekako bi relaksirali ovu atmosferu između ljudi.

Predsjednik Vijeća Salem Marić je naglasio da je 2012. godinu kad su donesene izmjene prostornog plana 2012. gdine i sve ove markice, od tada do 2022. godine nije bilo potrebe niti je bilo uopšte priče o obnovljivim izvorima električne energije, samo je napravljen vjetropark Podveležje i to je od svih obnovljivih izvora električne energije urađeno. Niko nije imao potrebu niti išta radio, Vijeće kad je počelo raditi desila se Ukrajina, desili se ovi problemi sa električnom energijom i naglo je porastao interes za električnu energiju i mi smo, jedna od rijetkih lokalnih zajednica koji smo to dočekali spremni barem u prostornom planu, ne zahvaljujući ovom Vijeću već onom Vijeću iz 2012. godine koje je to tada usvojilo. Naravno da su investitori iz svih krajeva zemlje došli u Mostar, vidjeli da ima to u prostornom planu i odmah su požurili ovdje i  nama je ostalo, da radimo u skladu sa zakonom i u skladu sa prostornim planom koji imamo. Ovo Vijeće sve što je izdalo preko komisije za koncesije i što  izglasano je upravo izglasano na bazi prostornog plana. Nije se išlo mimo prostornog plana i onog što ima. Kad investitor dođe on vidi tamo da ima mogućnost i podnese zahtjev i dalje ide procedura, koja ko zna kad će se i kako završiti. Druga stvar koja je po meni jako bitna, znači ne treba što se tiče priče tematske sjednice, nema tu nigdje u Poslovniku da kaže tematska sjednica, ima način sazivanja sjednice, znači potpisi vijećnika pa onda da se traži dnevni red i šta se traži na dnevnom redu, neko mora bit i predlagač, neko mora bit i uvodničar po tom pitanju. Ako neko od vas vijećnika misli da je spreman i da može biti i uvodničar i iznijeti ovo sve, pripremiti za tu sjednicu, ja ne mislim ovdje dozvoljavati nevladinim organizacijama da nam oni budu uvodničari po ovim tačkama kraj naših službi, kraj našeg odjela, kraj naših odbora i kraj nas vijećnika, drži predavanje i kaže šta smo trebali uraditi i kako smo trebali uraditi. Odgovorno tvrdim da se sve radilo u skladu sa zakonom i sa prostornim planom koji smo usvojili 2012. godine i evo izmjene 2022. godine. Javne rasprave sve s javne rasprave, jedan dio s javne rasprave koja je održana 29.02. čini mi se ili 22.09. i ovdje  jedna nevladina organizacija koja kaže da nisu imali nikakve veze s ovim ovdje, baš piše odgovor mještani Gubavice, bilo je pitanje, ulažu inicijativu da se izmjenama i dopunama prostornog plana na parceli k.č. 775 k.o. Gubavica planira poslovna zona u cilju izgradnje centra za otkup poljoprivrednih proizvoda, odgovor-zahtjev je prihvaćen. Mještani Gubavice ni jednom riječju tada nisu spomenuli ni solare, niti problem solara, a sad se pojavljuje ovdje ta nevladina organizacija koja ukazuje i govori gdje smo mi kršili procedure i kako se mi nismo rukovodili zakonom i procedurama kod usvajanja ovoga regulacionog plana. Ovo nam se isto dešava i kod drugih nevladinih organizacija, koje isključivo su u Mostaru nešto najagilnije i ja ne mogu da shvatim da u Nevesinju na poljoprivrednom zemljištu se može raditi 500 MW struje i uzmu kapacitete ovdje naših brda i dolina, a kod nas gdje god je na privatnom dozvoljena gradnja niko nije mogao zabranit niti je branio. Znači nevladina organizacija  štiti državu od mene i od nas vijećnika. U razgovoru s njima,  svi smo ih primali, svi smo razgovarali, rekao sam i poručujem dok sam ja predsjednik Vijeća ja neću glasati, kao vijećnik neću nikad glasati protiv odluka koje su donesene u nekom prijašnjem sazivu jer mi štitimo i dignitet Gradskog vijeća. Ovo je neko donio 2012. godine i može ići u proceduri izmjena i dopuna prostornog plana ili novog prostornog plana,  i  prostornu osnovu već imamo pripremljenu. U tom dijelu mogu ići izmjene, a ne da mi sad skidamo, a ne znamo ko je to predložio, prvo se mora znati da se i skidanje radi istom procedurom kao i usvajanje prostornog plana ili izmjena prostornog plana. Naravno da sam za smanjenje, za preispitivanje, ali u jednoj proceduri koja je zakonita i koja nam je jedino dozvoljena, a to je kroz novi prostorni plan koji će biti i on da je sreće trebao bi biti donesen u našem mandatu, nažalost izgleda da neće. Do tada  neće biti izdato ni blizu, a ne 500 MW koliko se govori.  Treba povjerenje između građana, između nevladinih organizacija i nas.
Stvar koja je jako bitna znači, tužbe koje očekuje Grad Mostar, imamo sad jednu tužbu za Dom za stara i iznemogla lica u Vrapčićima koji je napravljen, znači uz građevinsku dozvolu koju je Grad Mostar, urbanističke i građevinsku dozvole izdao, da je poništena ta dozvola, sad čovjek tuži grad 5 miliona KM i najvjerojatnije će grad izgubiti to. Hoćemo li dozvoliti mi koji trebamo štititi imovinu grada da na isti način ove tužbe, nisu ovo male pare svih ljudi koji su pošli u investiciju sa ovim obnovljivim izvorima električne energije, oni su uložili sredstva da dođu do ove papirologije, sami projekti koštaju skoro po milion KM, zavisi od kapaciteta koji su projekti u pitanju, znači hoćemo li dozvoliti ponovo da mi imamo i te tužbe i da ponovo građani ili mi Grada Mostara to plaćamo. Nećemo, ja ne vidim nijednu krivicu ako poštujemo zakon, ako poštujemo procedure kod donošenja prostornog plana i ovog dijela. Sljedeće što je jako bitno taksa, odluka o taksama treba biti donesena što prije, znači da lokalna zajednica na kojoj se ovo radi mora imati puno veću korist i puno veću dobit, da ti mještani osjete dobro od ovoga što će se koristiti od obnovljivih izvora električne energije na njihovim prostorima. Trebamo biti hrabri i odvažni, štititi one interesa grada i građana, nikako populistički nasjedati na nekakve pritske nevladinih organizacija, ko zna ko stoji iza njih, a siguran sam da su tu umiješani i ovi energetski lobiji upravo radi ove borbe oko priključaka, nemojte u Mostaru dok oni završe Nevesinje, dok oni završe negdje u drugim ovim krajevima i onda se nemamo na što ni priključiti, a mi kao Grad Mostar samih 50 MW, koja je to dobit Gradu da ih uspijemo završiti. Ako neko misli da treba zakazati tematsku sjednicu pošto je dao svoj potpis, nek skupi te potpise, nek napiše tačno šta traži, koji je to dnevni red, šta bi tražio, ko će biti uvodničar, o čemu će se pričati i ostalo i onda možemo razgovarat o tome.

19.  Izvještaj o radu Agencije „Stari grad“ za 2023. godinu;
Miralem Fajić, direktor Agencije „Stari grad“ je naglasio da je Izvještaj o radu Agencije „Stari grad“ za 2023. godinu, u sklopu aktivnosti koje su obavljene od donošenju budžeta od 25. marta 2023. godine. Agencija „Stari grad“ redovno aplicirala na sredstva federalnog Ministarstva prostornog uređenja i federalnog Ministarstva kulture i sporta. Sa dodijeljenim sredstvima finansirani su projekti koji se odnose na Vlahinu kuću, to je rehabilitacija Vlahine kuće ratom devastiranog objekta, federalno Ministarstvo prostornog uređenja je izdvojilo 50.000 KM na aplikaciju Agencije „Stari grad“, a 3.000 KM učešća je dao vlasnik, federalno Ministarstvo kulture i sporta je odobrilo 15.000 KM za projekat tekućeg održavanja i konzervacije Starog grada Blagaja IV faza.
Obavljeno je 11 konkurentskih zahtjeva u postupku javnih nabavaka, od koga su 2 ponovo ponovljena jer nije bilo nijednog od izvođača, odnosno da se javi na navedeni tender, jedan je bio otvoreni postupak, a ostalo su bili postupci direktnog sporazuma. Karakteristika ovoga svega pošto ste danas imali na dnevnom redu Odluku o pristupanju izradi izmjena i dopuna plana upravljanja (Menadžment plana) za područje Starog grada oko Starog mosta u Mostaru, upisanog na listu svjetske baštine UNESCO-a,
da je veći dio sredstava utrošen na područje istorijskog urbanog krajolika Mostara u okviru kojega se nalazi UNESCO zona područje Starog grada oko Starog mosta u Mostaru. Aažurirani plan upravljanja koji je bio danas na dnevnom redu, koji ste usvojili da ide u proceduru, njegov način ažuriranja, izmjena i dopuna utvrđen je odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika o proglašenju istorijskog urbanog krajolika Mostara nacionalnim spomenicima i u prilogu 3 je navedeno šta on treba da sadrži. Treba da razlikujemo regulacioni plan, u istoj odluci je navedeno da se ažurira regulacioni plan istorijskog urbanog krajolika Mostara, što čini Federacija i nedavno je donesena odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača od strane federalnog Ministarstva prostornog uređenja, sad se očekuje da istekne rok za žalbu. Mogu reć da za jedan projekat mi smo dobili ponuđača, to je projekat „prirodnog naslijeđa“, a radi se o revitalizaciji Hajdučkih vrata koje se nalaze na k.o. Drežnica i od 2000.-neke godine oni su sastavni dio administrativnog dijela grada Mostara. U smislu sredstava koja se odobravaju svake godine Agenciji „Stari grad“ od zakupa poslovnih prostora, a od 2022. godine ova je odluka revidirana i Agencija je ovlaštena da ova sredstva upotrijebi na obnovi, sanaciji i revitalizaciji objekata koji se nalazi u zoni nacionalnog spomenika, u zaštitnoj zoni koje imaju nacionalne spomenike kao što je historijski urbani krajolik Mostara i istorijsko gradsko područje Blagaj nadležna je služba za nekretnine.
Neki objekti se još rade, nisu završeni, kao što je slučaj sa tekućim održavanjem i konzervacijom zidina Starog grada Blagaja, koji je iznosio 82.000 KM cirka, bez PDV-a i poslat je dopis krajem godine federalnom Ministarstvu kulture i sporta radi produženja ugovora i oni su već dozvolili to produženje. U ovoj godini smo završili u martu mjesecu i projekat obnove, sanacije, revitalizacije i iluminacije Partizanskog spomen groblja, to je jedan projekat za koji je federalno Ministarstvo za pitanje boraca i invalida Obrambeno-oslobodilačkog rata izdvojilo 200.000 KM. To je završeno u početku marta mjeseca i povodom toga je dolazila revizija, odnosno revizor od strane ministarstva i on u svom zapisniku je naveo nakon što je obišao lokalitet i izvršio uvid u dokumentaciju da zbog ograničenog znanja ove materije nije u mogućnosti da odobri pravdanje sredstava i da preporučuje terenskoj komisiji toga federalnog ministarstva da ona izvrši uvid i utvrdi dali su opravdano utrošena sredstva. Ta terenska komisija je svojevremeno došla i 06.12. je izvršila drugi uvid u dokumentaciju, odnosno poslije prve posjete krajem 11. mjeseca izvršila je uvid u dokumentaciju u Agenciji „Stari grad“, tročlana komisija. Oni su donijeli određeni zapisnik o terenskom nadzoru i provjeri utroška sredstava, za koju karakteristično ima stavka razlog za terensku posjetu i vršenje kontrole utroška sredstava, navodno Agencija nije dala obračunsku situaciju koja je iznosila oko 41.000 KM, ministarstvo nije dobilo, odnosno komisiji toj koja je dolazila u Agenciju nisu predočeni ti dokumenti i onda je ona izvršila uvid u taj zapisnik po formi koja je utvrđena, utvrdila dokumentaciju, pokazano je da je svojevremeno Agencija slala te izvještaje i čak i poštom i e-mailom, oni su samo to konstatovali da će ovdje izvršiti uvid u tu dokumentaciju i utvrdili, kao i u, nisu imali čak ni zapisnik, odnosno izvještaj o konačnoj reviziji koji je ministar potpisao 12.05.2023. gdje se navodi da je utrošeno sredstava za isti iznos kako je i Agencija dala, pravdala, odnosno ostala je cirka 11.000 KMK neutrošenih sredstava, koje će kasnije ova terenska komisija isto da utvrdi da nisu utrošeni. Kasnije će doći instrukcija po članu 10 ovoga ugovora da se ta sredstva vrate, što je u skladu i u koordinaciji sa odjelom za finansije i nekretnine učinjeno.

U raspravi po ovoj tački  dnevnog reda učestvovali su Boška Ćavar, Slavko Zovko, Adela Gosto, Antonio Zelenika, Ibro Husnić i Damir Knezović.

Boška Ćavar, je naglasila da je tražila malo opširniji izvještaj o utrošenim sredstvima za Partizansko spomen groblje, jer me ta tema jako interesira i voljela bih da je više urađeno. Mene zanima zašto su nabavljeni reflektori i pumpa ako ste znali da se oni ne mogu montirat, odnosno ako ne mogu stajat na Partizanskom spomen groblju, možete li mi reći jer imam još pitanja?  
Miralem Fajić, direktor Agencije „Stari grad“, je istakao da u konačnom izvještaju federalnog Ministarstva za pitanje branitelja, kao i u terenskom izvještaju Komisije za pravdanje sredstava, je navedeno da 4 reflektora nisu bila prvobitno postavljena i kad je terenska komisija dolazila ja sam u tom njihovom prvom obilasku krajem 11. mjeseca pitao „znate li rekoh da nisu reflektori postavljeni i ova vodena pumpa jer nema obezbjeđenja“, ja sam to obavijestio i u aktu, izvještaju koji sam dostavio ministarstvu, itd., i to su oni u svom konačnom izvještaju, ministar je to napisao „što zateknemo tu mi ćemo registrovat“. Ujutru  6. decembra u 9 sati su postavljeni reflektori, imali smo ranije i slike da su reflektori oprobavani, postavljeni su reflektori, postavljena je vodena pumpa i sa komisijom smo izašli na teren, oni su evidentirali da su bili postavljeni. Ja sam  ponovo zahtijevao od izvođača, gdje mi je njihov inženjer rekao „po treći put skidam reflektore i vodenu pumpu“, da ih odloži ponovo u Agenciju, oni se nalaze u Agenciji i oni će stajati tu. Ja sam u izvještaju koji je poslan svojevremeno prema ministarstvu negdje sredinom 3. mjeseca 2023. godine tražio od njih upute pošto su oni dobili sredstva od Vlade Federacije da mi se odrede prema tome, nisu se odredili. Tako da reflektori i sada stoje, oni su ponovo oprobani i poslato je oko 30 slika svojevremeno za ovaj izvještaj revizoru koji je dolazio, dobili su i oni u terenskoj komisiji na licu mjesta te slike, itd. Sad kad sam gledao izvještaj, ovo kad sam pripremao za sjednicu, ja sam vidio da oni sada traže izvještaj od našega organa da prihvaća ovaj izvještaj Agencije „Stari grad“, prvo to i osnovno, a molim vas vi u dopisu koji ste poslali prema sekretaru Vijeća vi ste naveli da tražite zapisnike od „Građevinara Fajić“ i zapisnik od nadzora, u terminologiji ovoj nema zapisnika, izvještaj ima nadzor, a okončanu situaciju ima izvođač koji je potpisao i nadzor kao  predstavnik investitora. Ja sam vam to dostavio, plus izvještaj koji smo poslali prema ministarstvu i izvještaj terenske komisije koja je došla iz ministarstva u decembru mjesecu. Ne znam šta je trebalo još, ono što je pisalo ja sam poslao.  
Boška Ćavar je naglasila da je pitala zašto su kupljena 4 reflektora i pumpa kad ste znali da gore ne mogu stajat jer nema nadzora, nema ništa. Većina tih sredstava od tog granta je praktično bačena, ja ne znam kad ćete moći postaviti reflektore i pumpu, ko zna kad, to je novac koji će biti za 2 godine bačen ili upropašten. To me zanimalo i još me zanimalo, ta shema kako je rađeno, dakle komisija je izašla na teren da provjeri šta je urađeno, šta je kupljeno, pa ste vi onda naredili da se montiraju ta 4 reflektora i pumpa i kad je komisija došla, izvršila uvid da postoje reflektori i pumpa, onda ste to skinuli i vratili u Agenciju. Smatram da je to jedan vrlo loš način korištenja sredstava, pogotovo kad se radi o Partizanskom spomen groblju, koje je ja mislim za sve nas koji živimo u ovom gradu jedna rak rana, pa evo ja bih molila da vi nekako tražite nova sredstva, da pokušate vratit reflektore na mjesto koje je predviđeno, kao i za pumpu.   
Miralem Fajić, direktor Agencije „Stari grad“ u odgovoru je istakao da u obnovi i sanaciji 2018. godine postavljeni su 4 reflektoria 2019. godine, kad se udaljilo obezbjeđenje oni su nestali, ostalo je jedno vrijeme da je struja bila dostupna da kažemo tako nepozvanim licima. U prijedlogu sredstava Agencije „Stari grad“ u Budžetu Grada Mostara za 2024. godinu, sam obrazložio stavke, tamo ima stavka još od prošle godine, ona sanacija, revitalizacija i zaštita Partizanskog spomen groblja. Ministarstvo kad je uzelo ja sam im prezentovao u dopisu dvije dozvole da imamo, dozvolu za projekat obnove, sanacije i revitalizacije zaštite Partizanskog spomen groblja i dozvolu za projekat iluminacije Partizanskog spomen groblja i one su iz te dvije dozvole dali jedan projekat da se uradi, sa naglaskom kad sam potpisivao 30.08. ugovor i osoba ispred ministarstva istakla da „ova sredstva ni slučajno ne smiješ da upotrijebiš za obezbjeđenje“ i toga sam se ja držao. U ovome Budžetu za 2024. godinu, odnosno 2023., ostala su određena sredstva koja će biti upotrijebljena za instaliranje video nadzora i u 2024. je prijedlog bio oko 65.000 KM za monitoring video nadzora jer očito problem kontinuiteta obezbjeđenja sredstava za fizičko obezbjeđenje, koje je 3 puta skuplje od ovih sredstava koja su obezbjeđena za monitoring video nadzora i u planu je predviđeno da u 3.-om, odnosno početkom 4. mjeseca krene ta nabavka za instaliranje video nadzora i monitoring video nadzora koji bi uslijedio, pri kraju radova bi se obavio postupak ako sve bude uredno i valjano, bez žalbi i svega toga, dali bi u funkciju tada i ova 4 reflektora i vodenu pumpu.
Slavko Zovko je istakao da je pohvalno to što se uspjelo izvuć nešto novca sa viših nivoa. Iz Izvješaja se vidi da su česta  probijanja rokova i to ne baš za neke velike radove i velike cifre, samo mu nije jasno zašto, a često se biraju isti izvođači i prekrše rokove. Kad se navodi  kad je potpisan ugovor zašto se ne navodi i kad je rok završetka, već se samo navede kad se probije rok, nije navedeno do kad je potpisan taj rok.
Što se tiče Partizanskog spomen groblja tu se otvara dosta tih pitanja, gdje je urađena ova ograda, možete li reć prema kojim smjerovima je urađena ograda, gdje je ova suvenirnica, gdje je ova soba za video nadzor. To nije baš rađeno studiozno, pravi se soba za video nadzor, pa ne možete staviti reflektore jer nema video nadzora, znači to treba rešavati sistematičnije.
Miralem Fajić, direktor Agencije „Stari grad“ je u odgovoru na postavljeno pitanje,  naglasio da se  suvenirnica i sobe za video nadzor  nalaze neposredno uz trotoar. One se nalaze jedna uz drugu i pod jednim su krovom i biti će u funkciji kad se izvrši implementacija video nadzora.
Adelu Gosto je interesovalo kada se govori o rekonstrukciji i revitalizaciji Partizanskog spomen groblja i kad je bila devastacija  oko 700  spomen ploča da li je Agencija uradila išta po tom pitanju, znam da postoje imena  koja su bila uklesana na svakom od tih cvjetova, dali Agencija ide u tom smjeru da se oni izrade ponovo obzirom da su  smrvljeni u drugom navratu. Video nadzor nije rješenje za Partizansko spomen groblje, pogotovo ne ako će se ulagati  sredstva, ako ćemo ga zaista obnoviti i da on bude u punom sjaju. Podnosila sam amandman na Budžet 2023. godine da se izdvoje sredstva za fizičku zaštitu Partizanskog spomen groblja i voljela bih da  danas donesemo zaključak da se Gradsko vijeće obavezuje da će se u prvom rebalansu Budžeta za 2024. godinu obezbijediti sredstva za fizičku zaštitu Partizanskog spomen groblja.
Miralem Fajić, direktor Agencije „Stari grad je odgovorio,  da kada se govori o radnjama koje se preduzimaju na Partizanskom spomen groblju a vezano za devastaciju spomen ploča, 25.07.2022. godine došao je dopis od Komisije povodom zahtjeva Agencije za uklanjanje oštećenih i uništenih spomen ploča na Partizanskom spomen groblju  u kojem je navedeno da: „Izmještanje ploča će biti prihvatljivo isključivo po osiguranju sredstava za njihovu rekonstrukciju i u sklopu procesa rekonstrukcije, a do tada ili do kada komisija procijeni da je neophodno ploče trebaju ostat na lokalitetu. U cilju očuvanja nacionalnog spomenika potrebno je hitno osigurati sprovođenje mjera zaštite utvrđenih odlukom, a prvenstveno osigurati prostor nacionalnog spomenika od namjernih fizičkih oštećenja (izvesti novu ulaznu kapiju, postaviti i uvezati u jednu cjelinu ogradu oko kompleksa, osvijetliti ulaze u kompleks, postaviti video i fizički nadzor i slično) te izvršiti iluminaciju prema projektu iluminacije“. U skladu s ovim postupamo i radimo na tome, tu jedna rečenica podvučena „komisija ovom prilikom urgira kod nadležnih institucija da se hitno osiguraju sredstva za rekonstrukciju ploča i njihovo postavljanje na Partizansko spomen groblje“, znači bez saglasnosti komisije dok se ne urade ove prethodne radnje ne može se ni tražiti da se postave spomen ploče.
Antonio  Zelenika  ja istakao da je tražio  video nadzor, ustvari live strem Starog grada koji je i urađen. Postavio je pitanje vezano za Hajdučka vrata zašto je poništen konkurs i hoće li biti  ponovljen s obzirom da za 2024. nije navedeno ili  će samo iz Budžeta za 2024. godinu biti prenesena sredstva.  Interesovalo ga je da li je stećke koji se nalaze u Bogodolu neko obilazio.
Vezano za Partizansko groblje tu se definitivno ulažu novci, a nema napretka, nek neko  napravi neku procjenu radova, da se to ogradi, da se to stavi, ako neko misli fizički to se ne može osiguravat ako je dozvoljen ulazak sa svih strana, ogradit pa i naplaćivat ulaz.
Ibrahim Husnić je naglasio da što se tiče Partizanskog spomen groblja, HDZ-e treba da bude garancija za Partizansko groblje i tek onda treba krenuti u realizaciju i obnovu.
Miralem Fajić, direktor Agencije „Stari grad“  je odgovorio da za Hajdučkih vrata, vjerovatno će se zahtijevati  dodatna sredstva, možda u rebalansu da se pojača taj iznos. Što se niko nije javio na konkurs i zbog čega, ne mogu ulazit u to, nije bilo ni kod nas informacija da je neko to tražio i zahtijevao. To je prirodno naslijeđe i ono će zahtijevati prvenstveno geološka istraživanja, na osnovu kojih će se utvrditi mjere koje će trebati odredit u projektu, koji će bit kasnije revitaliziran.
Za Bogodol, u 2024. godine je predviđena Monografija „stećci u Mostaru“, mislim da će se na taj način alarmirati dosta ovih stećaka koji postoje, a za koje šira javnost ne zna. Na jednoj strani imamo stećke koji su proglašeni nacionalnim spomenicima, ali imamo i mnoštvo drugih stećaka, imamo čak 5 nekropola koje su proglašene nacionalnim spomenicima. Postoji toliko stećaka za koje i ne zna šira javnost da postoje, pa će vjerujem ta monografija dat osnova. Nedavno su rađena arheološka istraživanja na Pologu, u Gornjem Pologu, poslan je nalaz u Latviju da se odredi starost i došla je informacija da bi u narednih 20 dana mogao  doći taj nalaz, pa ćemo i tu upotpuniti informaciju, a došlo je i od federalnog Ministarstva kulture da su prihvatili  izvještaj koji je bio vezan za ovo.
Damir  Knezović je naglasio da je  u izvještaju  navedena i Vlahina kuća što je pohvalno kao i to što su odobrena sredstva i od Vlade Federacije u iznosu od 50.000 KM. Međutim to nije dovoljno za njenu obnovu i postavi pitanje u kojoj je sada fazi i koliko bi još trebalo sredstava da bi se ta porodica mogla uselit, odnosno vratit se u tu.
Miralem Fajić, direktor Agencije „Stari grad“, vezano za Vlahine kuće postoji projekat rehabilitacije i postoji dozvola i sadašnje stanje ja da pristup objektu vrlo nepristupačan, šut se uklonio i problem je sada slijevanje, 3 deke treba da se izliju, jedan dio zida isto da se zatvori, tu je problem pristupa pumpe za beton, 56 metara nekih je u pitanju, s koje strane doć, prić tom rješavanju. Uvidom u projekat ovo zahtijeva  preciznije utvrđivanje vrijednosti tih radova koji bi omogućili da se useli porodica u tu kuću, to se može napraviti za par dana u smislu toga. Sad su u pitanju 3 deke koje trebaju da se izliju.
Predsjednik Gradskog vijeća obzirom da nije bilo više prijavljenih za raspravu dao je Izvještaj na usvajanje.
Sa 24 glasa „Za“, „Protiv“ nema i 1 „Suzdržan“, predsjednik Vijeća je konstatovao da je usvojen Izvještaj o radu Agencije „Stari grad“ za 2023. godinu

Zatim se prešlo na razmatranje i usvajanje imovinsko-pravnih predmeta. Prije glasanja vijećnici su upoznati sa stavovima nadležnih radnih tijela i to Komisije za Statut, pravne akte i nadzor zakonitosti i Odbora za urbanizam, građenje i zaštitu okoline.
Pristupilo se glasanju o predmetima, obzirom da nije bilo prijavljenih za raspravu i to:

20.  Odluka o davanju u zakup poslovnog prostora Udruženju za podršku osobama sa intelektualnim i kombiniranim teškoćama „Sunce“ Mostar;
Sa 19 glasova „Za“, „Protiv“ nema,  Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Odluka usvojena.
21. Odluka o davanju na privremeno korištenje poslovnog prostora Turističkoj zajednici Grada Mostara;
Sa 21 glas „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Odluka usvojen.
22.  Odluka o davanju na privremeno korištenje novoizgrađenog objekta Vatrogasnom društvu „Park prirode Rujište“ Mostar;
Sa 21 glas „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Odluka usvojena.
23.  Odluka o prodaji suvlasničkog dijela nekretnine po pravu prvokupa, po zahtjevu Mustafe Obada;
Sa 21 glas „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Odluka usvojena.
24.  Rješenje o brisanju zabilježbe raspolaganja nekretninama, po zahtjevu Antona Šakote;
Sa 21 glas „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je  Rješenje usvojeno.
25.  Rješenje o brisanju zabilješke raspolaganja nekretninama, po zahtjevu Ivana Tomića;
Sa 21 glas „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Rješenje usvojeno.
26. Rješenje o brisanju zabilješke raspolaganja nekretninama, po zahtjevu Pere Stjepanovića;
Sa 21 glas „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Rješenje usvojeno.
27.  Rješenje o brisanju zabilješke raspolaganja nekretninama, po zahtjevu Zlatana Blaževića
Sa 21 glas „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Odluka usvojeno.
28.  Rješenje o brisanju zabilješke raspolaganja nekretninama, po zahtjevu Žarko Zovko;
Sa 21 glas „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Rješenje usvojeno.
29.  Rješenje o brisanju zabilješke raspolaganja nekretninama, po zahtjevu Ivice Šimunovića;
Sa 21 glas „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Rješenje usvojeno.
30.  Rješenje o odbijanju ponude o prodaji neizgrađenog građevnog zemljišta, po zahtjevu Dragomira Lazića;
Sa 21 glas „Za, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Rješenje usvojeno.
31.  Zaključak o ispravci greške u Zaključku, po zahtjevu Darke Odžaka;
Sa 21 glas „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Zaključak usvojen.
32. Zaključak o ispravci greške u Kolektivnom rješenju, po zahtjevu Rajka Marčinka
Sa 21 glasa „Za“, „Protiv“ nema  „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Zaključak usvojen.
33.  Zaključak o ispravci greške, po zahtjevu Halila Maksumića, sina Mumina iz Mostara;
Sa 21 glas „Za“, „Protiv“ nema, „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Zaključak usvojen.
34.  Zaključak o ispravci greške, po zahtjevu Rasima Husovića, sinu Hasana iz Mostara;
Sa 21 glas „Za“, „Protiv“nema, „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Zaključak usvojen.
35. Odluka o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju sportskog objekta višenamjenske sportske dvorane Gubavica;
Sa 21 glasa „Za“, „Protiv“ nema,  „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Odluka usvojena.
36. Odluka o dopuni Odluke o proglašenju javnog interesa Južna obilaznica Mostar-Žovnica-Miljkovići, Rodoč-veza na M-17 i M6.1, faza III, tunel, novi Avijatičarski most, faza IV, Avijatičarski most-veza na M-17 i M6.;
Sa 22 glasa „Za“, „Protiv“ nema,  „Suzdržanih“ nema, predsjednik Vijeća je konstatovao da je Odluka usvojena.

Nakon ovoga završena je 40. redovna sjednica Gradskog vijeća Grada Mostara.


ZAPISNIČAR                PREDSJEDNIK   
Marija Soldo              Salem Marić