Dnevni red

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON
GRAD  MOSTAR
GRADSKO VIJEĆE
Broj: 01-04-157/24
Mostar, 22.05.2024. godine

Z A P I S N I K
sa 41. (redovne-tematske) sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara održane dana 15.04.2024. godine u prostorijama Gradskog vijeća s početkom u 10,00 sati.
Prije prelaska na Dnevni red Marija Soldo, sekretar Gradskog vijeća Grada Mostara izvršila je prozivku vijećnika i tom prilikom konstatovala da sjednici prisustvuje 34 vijećnika.
Sjednici iz opravdanih razloga nije prisustvovala vijećnica Snježana Brkić.

Predsjednik Gradskog vijeća je konstatovao da postoji kvorum za rad  sjednice, pozdravio sve prisutne i predložio sljedeći:

DNEVNI RED
1. Analiza utjecaja na životnu sredinu u prigradskim naseljima nakon izmjena i dopuna Prostornog plana grada Mostara, kojim su planirana solarna postrojenja;
Izvjestilac će biti zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara dr. Velibor Milivojević.

Zatim je predložio i dao na usvajanje predloženi Dnevni red.
Za predloženi Dnevni red glasala su 34 vijećnika, Protiv i Suzdržanih nije bilo.
Poslije glasanja predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić je konstatovao da je usvojen Dnevni red:

Usvojeni Dnevni red

1. Analiza utjecaja na životnu sredinu u prigradskim naseljima nakon izmjena i dopuna Prostornog plana grada Mostara, kojim su planirana solarna postrojenja:

Zapisnik

Prije davanja riječi uvodničaru, predsjednik Gradskog vijeća je dao  kratko pojašnjenja vezano za održavanje sjednice i naglasio da je sjednica zakazana na osnovu Poslovnika o radu Gradskog vijeća, potpisa 29 vijećnika u Gradskom vijeću Grada Mostara i njihovog zahtjeva, na osnovu zahtjeva neformalne grupe građana, nevladinih organizacija koje su tražile od vijećnika da se zakaže ova sjednica i  u skladu sa Poslovnikom ona je i zakazana.  Naglasio je da zbog javnosti Grada Mostara, a i šire javnosti, zbog medijskog izvještavanja istakao je sljedeće: kolegij Gradskog vijeća čini 23 vijećnika, tu su sve od predsjednika odbora, predsjednika komisija, svi u Gradskom vijeću i rukovodstvo Gradskog vijeća, od tih 23 vijećnika 19 je bilo prisutno sjednici kolegija kad smo raspravljali i pripremali se za ovu sjednicu Gradskog vijeća Grada Mostara i dogovorili i donijeli zaključak, a reći ću kako kolegij Gradskog vijeća raspravlja i odlučuje. Nikad na sjednicama kolegija Gradskog vijeća nije davano na glasanje bilo koji zaključak, već se pokušalo i uvijek došlo do zaključka protiv kojeg niko nije imao ništa protiv. Tako smo isto uradili prošli put, od 23 člana 19 je bilo prisutno, niko nije imao, neću se sada eksplicitno vezati da je baš svaka riječ zaključka prenešena onako, ali ona bit zaključka gdje smo rekli predstavnici koji su tražili prisustvo na ovoj sjednici da nema potrebe da prisustvuju, da su vijećnici predstavnici građana i da oni koji su tražili prisustvo mogu sve svoje prijedloge, sugestije predložiti i dati bilo kome od vijećnika s tog gradskog područja ili da to može se poslati u Stručnu službu Gradskog vijeća i što će biti podijeljeno i  oni su to i učinili. Jutros smo nažalost veoma kasno dobili njihove prijedloge i materijale, o čemu će nadam da će uvodničar, potpredsjednik vijeća, to i iznijeti.

Predsjedniku Gradskog vijeća replicirale su Adela Gosto i  Irma Baralija.

ADELA GOSTO:
Uz dužno poštovanje predsjedniče, to sada što ste izgovorili to nije istina i to nije tačno, tačno je da se raspravljalo na kolegiju Gradskog vijeća o tome da li će biti prisutni predstavnici neformalne grupe građana ili neće. Određeni broj vijećnika, mogu ih pobrojati, tu je bio i vaš kolega Ibro Husnić koji je bio za, ljudi iz HRS-a su bili za, ja sam bila za, gđa. Irma Baralija je dakle bila za, niko od nas nije ni u jednom momentu pristao niti složio se s vama da oni ne trebaju da budu tu. Taj zaključak, u pravu ste kolegij nema snagu da donosi zaključak niti se ikada glasalo o zaključku, ali vi ste ponijeli, odnosno prenijeli poruku u javnost i tim građanima da je kolegij donio zaključak da oni ne prisustvuju tu. To nije tačno, to tvrdim, to mogu čak i dokazati, dakle mi nismo bili saglasni sa zaključkom koji ste vi poslali u javnost.

IRMA BARALIJA:
Moram da kažem da se radi ovdje o ispravci krivog navoda, vi ste sada u ovom izlaganju dali  za pravo sebi da sve nas koji smo vrlo direktno i vrlo otvoreno se ustali na kolegiju i rekli da se ne slažemo sa idejom da se ne pozovu ljudi, da im se ne dozvoli, pa prva ja, i ako se vi ne sjećate o čemu sam govorila mogu vas podsjetit, smatram da je šarada vrlo nekulturna, nepristojna, a samim tim i nedemokratično da se ovo vijeće i ova vlast često upuštaju u projekte direktne demokracije i hvale se na sav glas da realizuju raznorazne projekte, pa jeli i Vijeća Europe, nisam sigurna ko je bio finansijer, da motivišemo sugrađane da dođu, da učestvuju, skupštine građana organizujemo, itd., a kad imamo grupu građana koja je ovo sve inicirala, zatvaramo im vrata!? O tome sam govorila na kolegiju i to ponavljam i danas,  nemojte govoriti onako kako nije bilo. To što je vaš stav i ove vlasti prije samog kolegija bio taj da nećete dozvoliti, to je vaša stvar, eto vas eto građana, ali to nismo bili mi.

Poslije replika Adele Gosto i Irme Baralije uvodno izlaganje o ovoj tački Dnevnog reda podnio je zamjenik predsjednika Gradskog vijeća dr. VELIBOR MILIVOJEVIĆ koji je naglasio da su svi vijećnici bili kontaktirani od neformalne grupe građana i na tom razgovoru prezentovani su  stavovi određenog broja građana iz određenih mjesnih zajednica, to su Planinica, Miljkovići, Gubavica, Pijesci, Međine, Kozice i Prigrađani. Oni nisu izabrani niti bilo kakvim izbornim putem, ali su neformalna grupa građana koja ima pravo da se organizuje po federalnom Zakonu o principima lokalne samouprave. Nakon njihove prezentacije, njihovog viđenja uticaja izgradnje solarnih elektrana na područjima njihovih opština, 29 vijećnika Gradskog vijeća Grada Mostara svojim potpisom se saglasilo i stavilo potpis, pročitat ću, „stoga u dobroj namjeri svojim potpisom potvrđujem da sam saglasan da sa ostalim vijećnicima Grada Mostara pokrenemo inicijativu za organiziranje tematske sjednice Gradskog vijeća u skladu sa Poslovnikom o radu Gradskog vijeća Grada Mostara“. U skladu sa ovim potpisima ista neformalna grupa građana Mostara obratila se Gradskom vijeću, ustvari obratila se meni kao zamjeniku predsjednika Gradskog vijeća, gdje sam u skladu sa Poslovnikom bio dužan i članom 29. da navedeni zahtjev sa predmetnim ovim potpisanim zahtjevom proslijedim sekretaru i predsjedniku Gradskog vijeća. Na osnovu toga 26.03.2024. održan je i kolegij na kojem  se razmatro datum sazivanja i način na koji će ta sjednica biti organizovana. Naravno, kada ponestane volje da se nešto uradi onda se zapinje i za raznorazne formulacije, pa je tako i ovaj zahtjev koji je negdje spomenuo tematsku sjednicu bio dočekan da mi u Poslovniku nemamo tematskih sjednica, pa kako to nazvati ili ne nazvati. Ali bih vas podsjetio da smo 10.06.2021. godine održali 7. redovnu tematsku sjednicu Gradskog vijeća Grada Mostara, gdje se na sjednici predlaže dnevni red. Na tom kolegiju razgovarali se upravo o zahtjevu ove neformalne grupe građana, pa se na neki način razgovaralo i o tome šta bi bila tema i kako bi ta tačka dnevnog reda glasila. Svi smo mi imali neki svoj stav, od stava ko su ti ljudi, koga oni predstavljaju i na kraju krajeva šta žele. Svi smo iznijeli stav i o datumu održavanja sjednice, svi smo iznijeli stav i o tome šta mislimo dali upravo s obzirom na naziv same ove teme sjednice upravo ljudi koji tamo žive trebaju da obrazlože šta sve za njihov život i za njihovo bitisanje na svojoj zemlji to donosi. Složio bi se sa dijelom vijećnika koji su bili prisutni i na tom kolegiju da o tome, o zaključku nismo glasali, iznosili smo svoja mišljenja, ali ipak iznoseći svoja mišljenja da li je ta mišljenja neko brojao, sumirao ili na osnovu većine donio zaključak ja to ne znam, ali ipak se ne bi složio da je to bio zaključak kolegija. Ja bi se još jednom pozvao na prava građana u svojim mjesnim zajednicama, u svojim lokalnim sredinama, koje garantuje i federalni Zakon o principima lokalne samouprave, gdje jasno je članom 43. rečeno da svoje prijedloge građani podnose putem građanskih inicijativa, udruženje građana ili nevladinih organizacija ili na drugi način. Također je navedeno da pitanja iz njihove nadležnosti, misleći na lokalnu pripadnost mjesne zajednice, mogu referendumom, mjesnim zborom ili nekim drugim oblikom neposrednog izjašnjavanja da prezentuju. Svakako tim istim zakonom imaju pravo i za podnošenje inicijative za ostvarivanje svojih prava kao građana na mjesnu samoupravu i funkcionisanje mjesnih zajednica u Gradu Mostaru. S obzirom na ozbiljnost teme, s obzirom na bitnost Grada Mostara kao grada koji zadnje 3 godine doživljava razvoj i nastoji da privuče investitore, ali ipak i da zadrži svoje građane, mišljenja sam da bez obzira na ovaj zaključak kako ste vi rekli predsjedniče, ja bih vas sve zajedno još jednom zamolio da stvarno tim  četvorici predstavnika dozvolimo jer niko bolje od njih neće iznijeti svoje zahtjeve, a i zbog javnosti možda je to upravo i pravi način da zajedno ovdje i sa predstavnicima grada, zajedno sa našim saznanjima koje ovdje imamo, ali i naravno sa stavom struke, pokušamo se dogovoriti i naći načina da i zadržimo investitore, ali i da zadržimo ljude na tom području. U više navrata prije rekli smo da i ovdje je tvrđeno i ja vjerujem da je tako i vjerujem gradonačelniku da su te markice same po sebi predimenzionirane i da one neće ići u punom svom obimu, pa kad je već tako dajte da sa tim ljudima pokušamo sjesti, razgovarati, da svi zajedno napravimo još jednu analizu, a da iza te analize donesemo dobro i građanima, a i zadržimo investitore. Ja bih vas zato još jednom zamolio predsjedniče, da razmislite vi, naravno i Gradsko vijeće, i da ovoj četvorici predstavnika ove neformalne grupe građana dozvolimo i da svako od njih iz mjesta koja predstavljaju mjesta ili mjesta kome su potpisom dali građani, iznesu svoje stavove. Meni bar što je dostavljeno, ja nisam provjeravao niti ja imam načina provjeriti bilo čije lične karte, matične brojeve ili potpise, ali meni kako je dostavljeno, iza tih ljudi bar kada govorimo o Gubavici, potpise je dostavilo 218 ljudi, koji dijele mišljenje da ti ljudi trebaju da iznesu stav ljudi koji žive na Gubavici i Pijescima. Kad govorimo o Prigrađanima, dostavljen je 371 potpis, predstavnik neformalne grupe građana iz Miljkovića i Kozica dostavio je 164 potpisa, a predstavnik neformalne grupe građana iz Međina dostavio je 98 potpisa. Kao što je koleginica Irma rekla i evo vidimo u Evropi su nas označili kao dobar primjer deliberativne demokratije, gdje uključujemo građane upravo u način i odlučivanja, ali i način i postavljanja tema i da sami oni odrede, mislim da je i ovo upravo dobar put, da ne bi trebali da zanemarimo ovaj broj građana koji žele da nam iznesu svoj problem. Svi smo mi na istoj strani i svi mi volimo Mostar, ali dajte da pokušamo da se dogovorimo, nek ljudi iznesu svoje, predstavnici grada, Gradskog vijeća, svi mi možemo iznijeti u nekoj dobroj atmosferi svoje mišljenje i da zajedno dođemo do zaključka koji će bit prihvatljiv za sve. Sad predsjedniče, dali je za vas prihvatljivo, dali ćete se vi obratiti gradskim vijećnicima i dali uopšte imamo prostora da još jednom razmislimo dali ova 4 čovjeka mogu prisustvovati današnjoj sjednici i iznijeti stavove u vezi mjesne zajednice ili regije kojoj pripadaju?
Zatim je naglasio da će pored njega će o  uticaj izgradnje solarnih i vjetroparkova u mjesnim zajednicama prezentovati i 3 vijećnika, kojima su neformalne grupe građana  vijećnicima koji dolaze iz tih gradskih područja ili sa centralne gradske liste dostavili svoje viđenje i analizu  ove izgradnje sa osvrtom na neki duži period.
Ja ću govoriti u ime neformalne grupe građana koja dolazi iz Miljkovića, rekao sam već koji broj ljudi je stao svojim potpisom iza ove inicijative. Ovdje vidimo trenutno prikazano, naravno uz ovu centralno postavljenu poslovnu zonu, vjetro i solarna postrojenja i solarna postrojenja sama ispod, ali nešto više ćemo o tome kasnije. Ovo je poslovna zona koja je također ucrtana mislim i sa kamenolom, ucrtana 2012. godine. Na području mjesne zajednice Miljkovići, koju čine dva sela, Miljkovići i Kozice, trenutno je u planu izgradnja 3 velike solarne elektrane, za koje je Vlada HNK-a izdala koncesije, za 3 solarne elektrane, jedna je 75 MW, druga 81 MW i treća 6 MW. Izdatim koncesijama prethodile su izmjene i dopune prostornog plana iz 2022. godine za energetska postrojenja. Sve 3 solarne elektrane planirane su na državnom zemljištu na brdima iznad sela Kozica i Miljkovića, vlasništvo Javnog preduzeća Šume Herceg-Bosne,
državno vlasništvo, koje je u stečaju. Mještani su svjesni da im je ugrožena egzistencija jer je gradnja planirana u neposrednoj blizini njihovih kuća i imanja. Potpisali su peticiju i skupili potpise od oko 160,  ne oko nego 164 mještana, kojim su se izjasnili protiv građenja istih. Pokrenuli su i upravni spor protiv rješenja o izdanoj urbanističkoj dozvoli za jednu od njih. Lokalno stanovništvo se mahom bavi stočarstvom, čime životni prostor mjesne zajednice Miljkovići koristi i za ispašu stoke. Naselje Kozice je u 21. stoljeću bez priključka za vodu, lokalno stanovništvo nije imalo nikakvo saznanja dok se nisu pojavili prvi investitori za solarna postrojenja na ovom području. Ljudi koji su ovo pripremali napravili su i par fotografija, naravno uz saglasnost ljudi koji su bili uključeni.
Grad Mostar je 2010. godine angažirao institut „Hrvoje Požar“ da napravi studiju za obnovljive izvore energije. Takva studija bila je osnov za izmjenu i dopunu prostornog plana 2012. godine sa lokacijama za energetske objekte. Studija nije uzela u tom trenutku kao što sam na ranijoj slici pokazao poslovnu zonu koja je ucrtana, studija nije uzela u obzir poslovnu zonu niti kamenolom koje je grad Mostar ucrtao u prostorni plan za područje mjesne zajednice Miljkovići 2012. godine budući da je studija rađena dvije godine prije. Izmjene i dopune prostornog plana 2012. godine donesene su bez stručnog upoznavanja lokalnog stanovništva, suglasnosti lokalnog stanovništva i javne rasprave u mjesnoj zajednici Miljkovići, što je zakonska obaveza jedinica lokalne samouprave obzirom na federalni zakon o lokalnim principima. Nadalje navode da je institut „Hrvoje Požar“ detaljnom studijom predložio lokaciju za solarna postrojenja na ravnijem području ispod sela Kozice i Miljkovići u blizini buduće poslovne zone dok je područja za vjetroelektrane predložilo na brdima iznad sela Kozica i Miljkovića. Detaljnom studijom institut „Hrvoje Požar“ je iznad sela Kozica i Miljkovića predložio vjetroelektranu snage 26 MW. Grad Mostar je kroz izmjenu i dopunu prostornog plana 2012. godine u mjesnoj zajednici Miljkovići markirao čak 90% životnog prostora mještana za solarne elektrane, vjetroelektrane, kamenolom i poslovnu zonu kako navode bez javne rasprave i saglasnosti mještana u mjesnoj zajednici. Meni kako su pokazali u toj početnoj, na osnovu te studije bile su planirane, vjetropark vidite ovdje ograničeno plavom bojom, tu su bile planirane pošto je to strana kako su mi rekli i tu su trebala da budu 2 vjetroparka, a otprilike negdje u ravnim zonama trebale su da budu solarne elektrane. Poslije je kamenolom ucrtan i planiran i ova poslovna zona, a onda došlo je do nadogradnje solarnog postrojenja, gdje je ovaj postojeći planiran vjetropark i proširen i dodata solarna postrojenja, kako je meni objašnjeno bez saglasnosti mještana u mjesnoj zajednici. To je za mjesto Miljkovići Naseljeno mjesto Kozice je u potpunosti pokriveno prostornom markicom za solarna postrojenja te je opravdan strah mještana da jednostavno tu više života za njih neće biti. Najveći problem nastaje i kreće izdavanjem koncesija i dozvola kada je Grad Mostar kroz izmjenu i dopunu Prostornog plana, objavljenom u Službenom glasniku broj 2/2022, jednom odlukom, a u suprotnosti sa studijom instituta „Hrvoje Požar“, tj. bez ikakve studije i analize područja namijenjena studijom za vjetroelektrane označio i prostore za solarne elektrane uz ucrtavanje lokacija za buduće trafostanice. Oni su naveli da su kontaktirali gospodina ili je preko portala gospodin  Andro Bačan iz energetskog instituta „Hrvoje Požar“, gdje je on u izjavi njima ili za portalna upit jeli prije donošenja ovakve odluke trebalo izraditi novu studiju odgovorio: „to je pitanje za Gradsko vijeće jer su imali neku stručnu podlogu, ja bih osobno volio da se odluke donose na kakvoj takvoj neovisnoj stručnoj osnovi. Po meni je trebalo svaku tu lokaciju ponovno razmotriti, kad gradite solare na mjestu predviđenom za vjetar to je obično na visokoj nadmorskoj visini i već u samoj tehničkoj provedbi vi se susrećete sa milion pitanja. Protok vremena je 15 godina i neke stvari je trebalo ponovno razmotriti, ne kažem da mi nužno došlo do nekih novih saznanja, ali bi imali bolji pregled cijele situacije- kaže jedan od upravo autora studije kako su ga oni citirali. Nadalje, ova neformalna grupa građana poziva se i na odluku, ustvari prilaže nam Odluku o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Mostara o kojoj su govorili. Oni su se nadalje bazirali i na neke tehničke karakteristike, tehničko infrastrukturni elementi, gdje taj priključak s obzirom na predviđenu snagu mogući bi bio priključak na elektroenergetsku mrežu od 110 kW naponske snage preko lokacija koje se tamo nalaze, pa su samim tim prilažući sve ove tehničke dokumentacije došli i napravili nam ovaj grafikon, gdje u suštini prikazuju kako i gdje su tačno pozicionirane i evo recimo kod ove LENA elektrane evo vidimo, meni su bar rekli, da su upravo to kuće na koje se ove elektrane naslanjaju. Samim tim po strukturi tog zemljišta mišljenja su da tu više i u ovih preostalih 10%, 20% zemljišta
više života neće biti. S obzirom da je ingerencija izgradnje, sad su se vratili upravo na te priključke i kako je moguće da tolika elektropostrojenja budu mogla da prime, ustvari postojeća mreža da bi mogla primiti novoproizvedenu struju oni su došli do spoznaje da s obzirom na to da je ingerencija izgradnje trafostanica na županijskom nivou, a u proceduri je nacrt županijskog prostornog plana koji je plan višeg reda, da se upravo na tim istim lokacijama predviđa i izgradnja trafostanica, odnosno mreže. I jasno je da će se priključak za solarna postrojenja, trafostanice i sama izrada izmjene i dopune županijskog prostornog plana platiti kako navode dijelom i javnim novcem budući da su izdate koncesije investitorima na ogromna područja državnog zemljišta na brdima u  mjesnoj zajednice Miljkovići. Postavlja se pitanje kako to da su predviđene trafostanice iz prostornog plana Grada Mostara iz 2022. godine upravo u nacrtu kantonalnog prostornog plana koji je plan višeg reda, a koji tek treba biti usvojen u Skupštini HNK-a!? Nadalje su samo ilustracije radi prikazali nam po toj studiji „Hrvoje Požar“ iz 2012. godine, prikazali nam prostore koji su bili namijenjeni za solarne elektrane nakon studije „Hrvoje Požar“ i evo vidimo u 2012. godini kako to izgleda, a u 2022. godini prostore za solarne elektrane su nam prikazali kako to sada izgleda. Prostorni plan Grada Mostara evo kao što kažu je da nakon odluke, a bez stručne studije, na lokacijama koje je studija „Hrvoje Požar“ odredila za vjetroelektrane mogu se postavljati i solarna postrojenja. Ovdje su nam još u prilogu stavili i tužbu kao što su rekli za jednu od navedenih solarnih elektrana. Ja bi sad zamolio ako dozvolite predsjedniče da i preostala 3 vijećnika iz drugih mjesnih zajednica, ustvari ili iz područja iz kojih dolaze, koji su zamoljeni od strane predstavnika ove neformalne grupe građana, da prezentuju kakav uticaj na sredinu će imati u njihovim zajednicama.
Poslije izlaganja zamjenika predsjednika Gradskog vijeća dr. Velibora Milivojevića, predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić je istakao da iz ove prezentacije se ne vidi uopšte da je spomenuta analiza utjecaja na životnu sredinu u prigradskim naseljima nakon izmjene i dopuna prostornog plana.

Poslije primjebe predsjednika Gradskog vijeća, izlaganje o tački Dnevnog reda je nastavio  vijećnik Adem Macić s naglaskom na lokalitet Prigrađani.

ADEM MACIĆ:
Ja sam jedan od tih 29 vijećnika koji je potpisao za tematsku sjednicu, međutim nisam zamišljao tematsku sjednicu na ovakav način. Kad sam potpisao za tematsku sjednicu mislio sam da ćemo danas ovdje imat ljude od struke koji će nama prezentovat sve o čemu mi pričamo, eventualno i dobre stvari solara, eventualno i loše stvari solara i nije problem da budu i ljudi, umjesto što ja sad pričam trebao je tu biti neko iz tih neformalnih grupa građana. Ja nisam čovjek iz te struke, naravno ima ljudi koji to puno bolje onaj znaju. Mislim puno je nama teže, ljudima koji živimo na tim područjima, ja znam da lakše kad se gleda s pozicije ljudi koji su udaljeni po 15-tak km od tih solara eventualno koje će bit, ali mi tu živimo i s tim ljudima živimo i dijelimo njihovu sudbinu. Kažem vijeće je prolazno, a Prigrađani za mene nisu prolazni, tako da  sam sad u nekoj poziciji da malo, u kratkim crtama, neću  da budem širok,  ja ću pokušat što sam dobio zahtjeve tog neformalnog udruženja. Prvo je, da se svi solari koji su dodijeljeni na području Prigrađana, to je 12 solara, da se brišu iz prostornog plana, to što je na državnom zemljištu.  Drugo, prilikom dodjele, znači drugi zahtjev je da i na privatnom zemljištu eventualno ukoliko neko hoće da pravi solare da treba da ima saglasnost komšija, to je bilo što sam stavio ja, to je bilo na 27. sjednici Gradskog vijeća u novembru 2023. godine,  dotad smo sve solare podržali jednoglasno i pozicija i opozicija, kasnije se javlja, znam naravno da sve ide, malo ima tu i politike, malo i populizma, ali problemi jesu prisutni. Ono što najviše na nekakav način izaziva nezadovoljstvo ljudi na tom području Prigrađana, jeste promjena ovih vodozaštitnih zona i razmišljanja tih ljudi da su te vodozaštitne zone mijenjane da bi se izašlo u susret potencijalnim investitorima, ja ne volim te termine tajkuni, to su za mene sve investitori jer kod nas je ta nekakva onaj percepcija ko je god investitor da je tajkun.   Ono što je, mi htjeli ili ne htjeli priznat s obzirom na blizinu kuća tu će se mijenjat način i kvalitet života jer se uništava dio, 800 duluma je tu dato, uništava se dobar dio životinjskog svijeta, dio ljudi živi tu od stočarstva, uistinu ne puno, ali naravno da će ugrozit pčelarstvo. To su neke primjedbe i nadam se da ste razumjeli probleme koje smo na nekakav način prezentovali, a iskren da budem mislim da je sjednica apsolutno, apsolutno nepripremljena, mi smo dobili prije  
15-tak minuta sjednice 40 stranica da pročitamo, da o tom nešto razmišljamo, to je neozbiljno. Ova tema zaslužila je puno bolje, ponavljam apsolutno meni nije problem da budu ti ljudi ovdje i da im damo po 10-tak minuta vremena, ali isto da nekog oni pitaju, da neko njima od struke odgovara jer dobar dio vijećnika nije te struke uistinu. Obzirom na sastav zemljišta iznad tih područja da bi se sve to slijevalo u  vodozaštitni pojas Salakovac i da bi ugrozilo izvorište Salakovac. To su neki osnovni njihovi, ustvari naši zahtjevi i problemi.

Nakon  Adema Macića izlaganje o tački Dnevnog reda nastavila je vijećnica Adela Gosto.

ADELA GOSTO:
Prvo ću repliku, a onda ću sva područja ovako sumirat pa ću onda pročitati ovo što mi je neformalna grupa građana dala da kažem u njihovo ime. Kada pričate o materijalima, zaista je sramota da su se radile izmjene i dopune prostornog plana, a da niste znali ovo što stoji, ovo nije novi dokument, ovo je nešto što godinama stoji i što je i mijenjano i ovo ste trebali da znate 2021. godine kad su se radile izmjene i dopune prostornog plana, tako da ovo nije trebao da bude materijal za sjednicu, ovo treba da znamo svi. Što se tiče upravo ovoga naselja o kojem je sada gospodin Adem Macić govorio, ja ću samo da otvorim jedan dio da vam pokažem o kakvoj ekološkoj katastrofi govorimo kada govorimo o izlijevanju vode. Ovdje imamo više izvorišta, ovdje se radi o padu. Područje predviđeno  za izgradnju solara,  ovdje se radi o nagibu i o padu, ispod se nalazi naselje i imamo ovdje izvorišta dakle vode gdje i na ovom ovakvom stanju  kakvo jeste sada dolazi do poplava, u 11. mjesecu, prošle godine imali smo ogromne poplave u ovom području. Krčenjem šuma, odnosno pripremanjem zemlje za solare to bi značilo skidanje skroz jednog sloja plodne zemlje, treba da budete svjesni da ispod solara ne smije biti niti jedne dakle biljčice da ne bi došlo do požara, do zapaljenja ili bilo čega. Šta će čuvati to tlo, ispod se nalaze kuće, pričamo o nagibu, ovo je ekološka katastrofa!? Kada govorimo o studiji „Hrvoja Požara“, sad ću ovo sumirati za sva ova područja prije nego što pročitam, kada govorimo o studiji ta studija je predvidjela solare u Opštini Mostar na 9.000 duluma, a koliko samo ima dakle u Miljkovićima, koliko samo na Gubavici ima!? Znači mi se nismo pridržavali studije i onoga što je studija predvidjela. Ovdje također imamo jedan drugi propust, to je studija koja kaže da imamo strogo zaštićenu zonu. Imali smo prvu zonu 1A i 1B, to su strogu zaštićene zone, tu ne bi smjelo da bude ikakve gradnje. Mi donosimo prostorni plan, ne gledajući, ne obazirući se na tu studiju, predviđamo tu solare, donosi se takav prostorni plan i onda nakon prostornog plana se radi izrada studije gdje se ta prva zona 1A i druga zona 1B pretvaraju u treću zonu gdje se može raditi svašta!? To je za krivične prijave i za razmatranja slučajeva.
Zatim je naglasila da nikada, nije glasala za prostorni plan.  Mi smo ovdje položili  zakletvu da ćemo se pridržavati i Ustava i zakona BiH, Statuta Gradskog vijeća i Pravilnika, ovdje su prekršeni mnogi zakoni prije svega  zakon o raspolaganju,  mi nemamo zakona o državnom  zemljištu, imamo na snazi zakon visokog predstavnika o zabrani raspolaganja zemljištem, državnim zemljištem, i onda imamo  pojavu da je neko kupio državno zemljište, imamo prenamjene zemljišta, imao planirane solare tamo gdje nije urađena prenamjena, ovdje  imam dopis  da vi nikada od Skupštine kantona niste ni zatražili, a morate zatražiti i dobiti od njih saglasnost za prenamjenu zemljišta, to ne možete vi donijeti. Ništa nije po zakonu ovdje
urađeno, vi ste prekršili, odnosno ovo Vijeće je prekršilo i ono prethodno Zakon o raspolaganju državnom imovinom, Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o poljoprivrednom zemljištu.
Zatim je u ime građana  Gubavice i Pijesci da iznesem ono što oni danas nisu mogli ovdje da kažu. „Mi smo neformalna grupa građana koja pokušava promijeniti nelegalni Prostorni plan Grada Mostara jer smatramo da su izmjene i dopune Prostornog plana Opštine Mostar iz 2012. i dva puta iz 2022. nezakonite i nanose trajanu štetu građanima Gubavice i Pijesci. Nismo ničiji predstavnici već podnosimo građansku inicijativu u skladu sa zakonom. Ova inicijativa se oslanja na dvije peticije naših sela, jedna sa 168 potpisa koju smo uputili preko povjerenika mjesne zajednice Buna u septembru 2023. godine gradonačelniku i Gradskom vijeću, na koju nažalost nikad nije odgovoreno, druga peticija je sa 218 potpisa koja je upućena u okviru nedavne rasprave o nacrtu dopuna Prostornog plana HNK-a. Mi smatramo da Grad Mostar nije imao zakonsko pravo u svojim prostorno-planskim dokumentima odrediti namjenu poljoprivrednog zemljišta prve i druge agro zone za gradnju solarnih vjetroelektrana. U prvoj i drugoj agro zoni nije dozvoljena gradnja, to je zemljište koje se samo može koristiti za poljoprivredu, agro treća zona je već nešto drugo, a u nas su solari ucrtani na ove dvije agro zone!? To nije u skladu sa odlukom Vlade HNK-a broj 01102178/12 od 9.10.2012. godine, u članu 2 ove odluke stoji da karta upotrebne vrijednosti zemljišta na području HNK-a će u skladu sa članom 48, stav 2, Zakona o poljoprivrednom zemljištu u F BiH biti osnov za utvrđivanje namjene zemljišta u planovima prostornog uređenja kantona, grada Mostara i opština u HNK-a. Ovo zemljište je prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu isključivo namijenjeno za poljoprivredu. Tvrdimo da se prema Zakonu o principima lokalne samouprave F BiH planski dokumenti nisu mogli izrađivati bez informisanja i aktivnog učešća građana naših naselja. Učešće javnosti u svakoj fazi izrade prostornih dokumenata je zagarantovano članom 7 Uredbe o jedinstvenoj metodologiji izrade prostornih dokumenata. To su naša zagarantovana prava koja nam Grad Mostar niti daje niti može oduzeti, mi zahtijevamo primjenu tih zakona i odluka. Zalažemo se za legalne solare i vjetroelektrane i nemamo apsolutno ništa protiv takve gradnje. Poštovani vijećnici, predsjedniče Gradskog vijeća, gradonačelniče Grada Mostara, vaša je osnovna dužnost zaštititi zakon i ispravljati eventualne nepravilnosti, uključujući i one koje se odnose na navedene nezakonske izmjene i dopune Prostornog plana Opštine Mostar. Kao što je poznato Grad Mostar nema vlastiti prostorni plan i još uvijek se primjenjuje Prostorni plan Opštine Mostar. Grad Mostar ne provodi Zakon o principima lokalne samouprave F BiH, gradonačelnik Gradskog vijeća, odnosno predsjednik Gradskog vijeća su dobili dopis Ministarstva pravosuđa uprave i lokalne samouprave broj 0304147/24 od 14. marta 2023. godine u kojem stoji da Grad Mostar mora primjenjivati Zakon o principima lokalne samouprave F BiH. Grad Mostar nije jedinica lokalne samouprave ako  ne provodi Zakon o principima lokalne samouprave. Samim tim Grad Mostar nema zakonski okvir za donošenje izmjena i dopuna prostornog plana niti za donošenje prostornog plana. Vijećnici, predsjednik Gradskog vijeća i gradonačelnik crpe svoj legitimitet iz zakona o lokalnoj samoupravi, ali isti taj zakon ne primjenjuju. Statut Grada Mostara mora biti usklađen sa navedenim zakonom te se mora uspostaviti mjesna samouprava, odnosno formirati mjesne zajednice kao pravna lica sa svojim organima i bankovnim računima. Gradski vijećnici nisu formalno predstavnici građana kako se uporno predstavljaju i pogrešno tumači već su samo izabrani vijećnici sa gradskih područja. Ovlasti u jednoj jedinici lokalne samouprave su podijeljene prema Zakonu o principima lokalne samouprave F BiH na gradsko vijeće, gradonačelnika i mjesnu samoupravu.“  
Ovo je bitno zato što su se donijele izmjene i dopune prostornog plana bez učešća mjesnih zajednica, zato je bitan zakon o lokalnoj samoupravi, koji mi ne primjenjujemo. Prema članu 25 zakona o lokalnoj samoupravi građani u mjesnoj zajednici putem organa mjesne zajednice zajedno odlučuju o poslovima značajnim za život i rad na području mjesne zajednice, uključujući i pokretanje učešća u javnoj raspravi prilikom pripreme i donošenja urbanističkih planova na tom području. Član 29. zakona također navodi da su se organi mjesnih zajednica obavezni konsultovati o pitanjima o kojima vijeće jedinice lokalne samouprave odlučuje 2/3-inskom većinom, kao i u postupku donošenja planova jedinice lokalne samouprave. Prostorno-planske dokumente može jedino izrađivati struka, nije uobičajeno da se odlukom na lokacijama za vjetroelektrane automatski dozvoljava gradnja solarnih elektrana. Ovo je nešto što je jako  zanimljivo, mi smo jednu odluku donijeli da na mjestima gdje su predviđene vjetroelektrane sada mogu biti solari i zamislite nikad više poslije toga nismo dobili nijedan
zahtjev za vjetroelektranom!? Institut „Hrvoje Požar“ je 2012. godine odredio lokacije za gradnju obnovljivih izvora na nivou grada Mostara, uključujući područja Gubavica i Pijesaka, gdje su planirana 2 solarna parka,  1 vjetroelektrana i 1 zajednička lokacija za vjetroelektranu i solarni park. Predviđeni obuhvat za ove elektrane u ovim naseljima bio je 9.000 duluma, znači za sva ova naselja je bio predviđeno 9.000 duluma. Iako je institut zaključio da je to previše solarnih elektrana za Mostar paradoksalno je da nisu naveli to dali je to previše za Gubavicu i Pijeske. U ovoj studiji institut je jasno naveo da se radi o poljoprivrednom zemljištu u skladu s namjenom zemljišta u važećem prostornom planu opštine Mostar, međutim grad Mostar se nije pridržavao lokacija koje je odredio institut već je jednostavno uzeo sve raspoloživo zemljište ovih naselja i prostornim planom su uzeli čak 60% zemljišta ovih naselja, što iznosi 12.000 duluma. Prostorne markice prelaze preko kompletnih naselja. Ovo je privatno  zemljište  većinom, evo gdje su prostorne markice, a gdje su kuće ljudi. Kada govorimo o privatnom zemljištu, ni tu se ne može prenamjena  vršiti bez saglasnosti veće  instance, bez obzira što je privatno zemljište. Prostorne markice prelaze preko kompletnih naselja, kuća, okućnica, oranica, sve je to napravljeno potpuno proizvoljno, laički, bez ikakvog planiranja u prostoru. Građani nisu imali nikakvu informaciju, a kamoli da su učestvovali u izradi prostornog plana u skladu sa zakonom. Situacija na terenu je daleko od onoga što je institut „Hrvoje Požar“ predvidio, umjesto mikro i makro lokacija koje je odredio institut, prostorni plan je rezultirao planiranje solarnih elektrana u centru sela, uz same kuće, pretvarajući imanja u enklave. Imamo ovdje da vidite samo gdje se kuće nalaze, ovo žuto sve je predviđeno za izgradnju solara, a pogledajte kuća okolo, ovo je jedno selo, dakle Elezovina, koje više neće postojati. Ovo nije prostorni plan već plan kompletnog uništenja 2 povratnička naselja, šuma bi se pokrčila, a plodni dio zemljišta bi se sklonio, što bi dovelo do uništenja vegetacije, ovo se ne može dozvoliti. Ukoliko se ovo ne zaustavi i ne ispravi odgovorna lica za ovakvo planiranje u prostoru moraju snositi krivičnu odgovornost, još uvijek pokušavamo postići dogovor s političkim predstavnicima i argumentovano ukazat na niz nezakonitosti jer ovakvo bezakonje samo stvara probleme i nered. Ukoliko ne bude napretka obratiti ćemo se sljedećoj instanci vlasti, a to je sudstvo, kako bi se preispitale političke odluke odgovornih pojedinaca, organa tijela izvršne vlasti, te donijelo ključnu odluku o tome može li se na ovaj način raditi i uznemiravati građane Gubavice i Pijesaka. „Naš opstanak je ozbiljno ugrožen, mi ne želimo biti pretvoreni u elektranu i raseljeni, borit ćemo se za opstanak naše zajednice.“ Prema dopisu ministarstva poljoprivrede od 19.02.2024. godine u kojem stoji prema članu 48 stav 1 i 2 Zakona o poljoprivrednom zemljištu F BiH promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe provodi se u skladu sa planovima prostornog uređenja i aktima određenim ovim zakonom, a namjena zemljišta u planovima prostornog plana utvrđuje vrijednost zemlje na području HNK-a, usvojena 2012. godine. Karta upotrebne vrijednosti zemljišta na području HNK-a usvojena je 2012. godine kojom se utvrđuju boniteti kategorije zemlje na području HNK-a, pa tako i za području mjesne zajednice Buna, u naseljima Gubavica i Pijesci. Prema važećoj karti upotrebne vrijednosti zemljišta HNK-a na području Gubavice i Pijesci zemljište se svrstava u poljoprivredno zemljište od prve do treće agro zone, kao i dijelovima sa zonskom šumom izgrađenog zemljišta. Grad Mostar se nije pridržavao navedene odluke Vlade HNK-a i uvrstio ih u svoj plan kao prvu i drugu agro zonu koja je po zakonu o poljoprivrednom zemljištu isključivo namijenjena za poljoprivrednu proizvodnju. Ministarstvo poljoprivrede nam je također odgovorilo da Grad Mostar prilikom izmjena i dopuna 2012. i 2022. nije ih konsultovao u vezi sa određenim izmjenama zemljišta prilikom izmjena prostornog plana. Ministarstvo poljoprivrede u navedenom dopisu posebno skreće pažnju na član 49, stav 3 i 4 Zakona o poljoprivrednom zemljištu F BiH kojim je propisano da skupština kantona daje saglasnost na planove prostornog uređenja za manje prostorne cjeline unutar kantona, a ti planovi prostornog uređenja ne mogu se provoditi ukoliko za njih nije pribavljena saglasnost skupštine kantona. U ovome dijelu možemo sumirati da je jasno da struka nije izradila prostorni plan, prostorne markice su preglomazne preko čitavih naselja i to nije planiranje u prostoru, što je direktno kršenje Zakona o prostornom uređenju i protivno Uredbi F BiH o jedinstvenoj metodologiji izrade prostornih dokumenata. Prekršen je član 7 ove uredbe o učešću javnosti u svakoj fazi izrade prostornih planova, nije primjenjivan Zakon o principima
lokalne samouprave F BiH i javne rasprave nisu održane. Ministarstvo građenja i prostornog uređenja nije dalo odobrenje na prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana iz 2012. i 2022.
godine. Skupština HNK-a nije dala saglasnost na navedene izmjene i dopune Prostornog plana Opštine Mostar. Važeći Prostorni plan Opštine Mostar, taj plan ne predviđa gradnju solarnih i vjetroelektrana. Kako je moguće da samo Grad Mostar tvrdi da ima važeći prostorni plan za građenje solarnih i vjetroelektrana, a da ovih obnovljivih izvora uopšte nema u kantonalnom i federalnom planu!? Ovo je jedan apsurd, znači da se nismo usklađivali sa kantonalnim  prostornim planom, mi smo donijeli prostorni plan i sad bi se kanton trebao usklađivati sa prostornim planom Grada Mostara!? Sve je znači mimo zakona. Planovi nižeg reda moraju biti usaglašeni sa planovima višeg reda da bi bili zakonski i važeći, iako grad Mostar ništa od nabrojanog nije ispunio Gradsko vijeće daje saglasnost, Vlada HNK-a dodjeljuje koncesije, gradske službe i ministarstva HNK-a izdaju dozvole i uveliko se krče šume i trajno uništava poljoprivredno zemljište i grade potpuno nelegalne solarne i vjetro elektrane. Grad Mostar mora izraditi nove izmjene prostornog plana koje trebaju biti usklađene sa smjernicama izrade prostornih dokumenata na kantonalnom nivou. Tako u Nacrtu dopuna prostornog plana HNK-a u tački 3 između ostalog stoji: uvažavajući činjenicu kako je za potrebe pripreme zemljišta za izgradnju sunčanih elektrana potrebno ukloniti površinski sloj, za slučaj šumskog područja to znači trajno smanjenje drvne mase i korisnih funkcija šume na štetu prirode, pa i zajednice društva. U slučaju korištenja poljoprivrednog zemljišta za izgradnju sunčanih elektrana to bi tražilo njegovu prenamjenu, značilo bi degradiranje poljoprivrednog zemljišta i u najmanju ruku ograničavanje njegovog korištenja. U slučaju pojave eventualne incidentne ekološke situacije moglo bi doći do trajnog onečišćenja tla. Na sličan su način potencijalno ugrožene i vode kao primarni resurs vodnog gospodarstva, gdje zaštitne zone izvorišta i drugih vrsta vode nisu bile predmet analize potencijalnih lokacija za plasiranje fotonaponskih postrojenja. Smatramo da je Grad Mostar bio dužan slijediti ovakve smjernice navedene u tački 3 Nacrta dopuna prostornog plana HNK-a i mišljenja smo da grad Mostar treba uskladiti svoje izmjene i dopune Prostornog plana Opštine Mostar kako je određeno tačkom 3 u Nacrtu dopuna Prostornog plana HNK-a. Tokom javne rasprave o Nacrtu dopuna Prostornog plana HNK-a nosilac izrade prostornog plana u svom uvodnom izlaganju je jasno podcrtao da se prilikom gradnje solarnih i vjetroelektrana ne može raspolagati državnim zemljištem i koristiti prva i druga agro zona za gradnju fotonaponske elektrane. Na kraju se može izvući jedan zaključak, jedino se nesmetane solarne i vjetroelektrane mogu graditi na privatnom zemljištu treće agro zone jer je na snazi zakon visokog predstavnika o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Ukoliko takvo pogodno zemljište treće agro zone postoji u našim naseljima zakonski je moguće graditi fotonaponske elektrane u našim naseljima, ali tek nakon provedene javne rasprave, gdje bi se razmotrili stavovi i mišljenja mještana u skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave F BiH. Pošto bi se moralo voditi računa o granicama naseljenih mjesta i da se ne bi ugrožavala životna sredina mještana i narušavao biodiverzitet tek treća agro zona koja čini zemljište 7. i 8. bonitetne kategorije bezuslovno rečeno može se promatrati kao prirodno građevinsko zemljište. Trajna prenamjena šumskog poljoprivrednog prve i druge agro zone u tolikom obimu je potencijalno nezakonita. Prema studiji „Hrvoja Požara za proizvodnji 1 MW energije solarnim panelima potrebno je oko 30 duluma zemljišta. Obzirom na činjenicu da je već dato nekoliko hiljada hektara zemljišta za gradnju solarnih panela u gradu Mostaru, ako to nije treća agro zona, to bi praktički značilo trajno uništavanje poljoprivrednog zemljišta i krčenje šuma. U tolikom obimu zakon jednostavno takvo nešto ne dozvoljava bez proglašavanja javnog interesa. Zaključak: poštovani vijećnici, predsjedniče Gradskog vijeća, zamjenici, gradonačelniče Grada Mostara, pozivamo vas da na lokalitetu naselja Gubavica i Pijesci, mjesna zajednica Buna, učinite sljedeće: pod jedan, da se obrišu prostorne markice planirane za elektronska postrojenja unutar prve i druge agro zone, kao i prostorne markice sa šumskog zemljišta bez obzira na vlasništvo na lokalitetu Gubavica i Pijesci, da se u skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave F BiH uspostavi mjesna samouprava u Gradu Mostaru i da se tako na zakonit način uključe građani u lokalnim zajednicama u planiranje i izradu planskih dokumenata kroz javne rasprave u 43 mjesne zajednice Grada Mostara. To je vezano za Gubavic
Što se tiče Sjevera, odnosno od koga smo dobili ove potpise da su građani saglasni sa izgradnjom, a radi se o 120 potpisa,  samo da vam pokažem šta je to, šta su ljudi potpisali, a za
što su se iskoristili ti potpisi. Građani su potpisali svjesno za izradu, mislim da se radilo o 8 MW, „Pozitronu“ su dali saglasnost istina njih 120 i nešto za izgradnju na tom jednom dijelu za 8 MW solarne energije, gdje je on njima obećao da će im dovesti i sprovesti vodu i oni su dali za to saglasnost, nisu dali za gradnju ostalih solarnih pogona na njihovom području, a ti njihovi potpisi se evo i u našem dopisu spominju da su oni saglasni sa gradnjom. Dakle, oni nisu saglasni sa gradnjom, oni su bili saglasni samo sa tih 8 dakle MW „Pozitronu“ koji je „Pozitron“ tražio od njih.

Zatim je izlaganje o tački Dnevnog reda nastavio vijećnik Alis Čolaković s naglaskom na lokalitet Gubavica i Pijesci.

ALIS ČOLAKOVIĆ:
Adela je pročitala dio koji se odnosio na Gubavicu i Pijeske, ja samo da se nadovežem. Znači fokus koji oni stavljaju je nezakonitost u smislu zakona o lokalnoj samoupravi, saglasnosti kantonalne skupštine i ovoga zakona o zabrani raspolaganja državnim zemljištem u smislu pretvaranja poljoprivrednog šumskog u zemljište za gradnju solarnih elektrana. S obzirom da imamo, to je ovako poprilično težak narativ da smo nešto nezakonito donosili i ja bih stvarno zamolio struku prije svega da da konačan odgovor na ovaj narativ mještana jer mještani misle da je tako, ima svak pravo da misli bilo što, oni su u dijelu onoga što su dostavili od materijala to i potkrijepili dokumentima, činjenicama i mislim da imaju isto tako pravo, da je naša obaveza da im dostavimo nekakav argumenat da to je urađeno zakonito i da ono što su ljudi isticali kao problem da mi kao ti koji smo glasali za prostorni plan i 2012. i ove 2022. argumentovano branimo da to je zakonito jer ovako poprilično težak je narativ u prostoru da je aktuelni prostorni plan nezakonit. Sama tematska sjednica treba donijeti nekakve zaključke po kojima bi obavezali i pojedine stručne službe, pa i Zavod prostornog planiranja, da se na neki način odgovori na ovaj silni materijal koji smo mi dobili od predstavnika ove neformalne grupe građana, a ne ono da tematska sjednica se okonča da ništa nismo zaključili. Ono što mogu konkretno reći za Gubavicu i Pijeske jeste, da nije poštovan zakon o upravnom postupku za sve urbanističke koje su gore davane. Znači gore su davane 4 urbanističke, za sve te 4 urbanističke  vlasnici susjednih parcela nisu bili pozivani niti ih se uključivalo u postupak. Kao dokaz tome imamo da je neki dan za „Evropu solar“ čak i poništeno svih 12 urbanističkih iz razloga što stranke nisu bile uključene i mislim apsurdno je da same službe gradske nisu tu zakonsku obavezu izvršile i ovako samo još dodatno stvaraju u prostoru nekakav problem i da ljudi s pravom negoduju. I kad se tiče i okolinskih dozvola, pa po Zakonu o okolišu HNK-a obaveza je bila da se građani, odnosno mještani, javnost uključi i prilikom izdavanja istih. Evo za ove konkretno 4, to je bio „Rover“, „Evropa solar“, „Proton“, pa i „Sivrić“, nigdje nije bilo obavještenje za građane da učestvuju u tom izdavanju okolinske dozvole, a trebali su, i to je mislim jedna anomalija. Evo što se tiče, sad ćemo konkretizirati obuhvat Gubavice i Pijesaka,  po prostornom planu,  prvo površina ove katastarske opštine je negdje oko 20.000 duluma, po prostornom planu ovom današnjem 12.000 duluma je predviđeno za solar, odnosno vjetar, mislim 60% površine ovih katastarskih opština predložiti za izgradnju tih izvora je potpuni nonsens niti ima smisla za tim. Ranije sam rekao da na tom dijelu može nekih 90-tak MW, u površini to je nekih 1.300 duluma, znači ukupno 11% onoga od te cijele površine,  mislim da li je zrelo da razmišljamo, imamo prostornu osnovu koja se radi, novi prostorni plan moramo raditi, znači ovo su neki argumenti da pokažemo da nema smisla tolike površine u prostoru zauzimat. Što ćemo mi zauzimati 60% Pijesaka i Gubavice kad samo nekih 10-tak posto, odnosno nekih hajmo reći 1.300 duluma ima smisla jer ostalo je besmisleno. Treba se dogovoriti gdje je tih 1.300 duluma, poštujući  kriterije koje mi moramo definirati, dali je to udaljenost od kuća, dali su to boniteti zemljišta, to su kriteriji koje bi trebali zajednički definirati u sinergiji sa ovim udruženjima građana, a ne da su nam oni nekakvi neprijatelji, nego zajednički to definirati i onda naći tu površinu od 1.300 koja je prihvatljiva za sve strane. Dali nama treba izgradnja obnovljivih izvora u  Mostaru, treba, jer to su prije svega naše neke obaveze prema evropskim direktivama u pogledu emisije CO2, a i nekih mogućih prihoda grada, ali istovremeno moramo uključiti i građane. Znači da produkt današnje sjednice treba bit zaključak da napravimo sinergiju između ove dvije strane.

Poslije Alisa Čolakovića vjećnik Damir Šunjić je pročitao dopis koji su dostavili mještani Planinice.

DAMIR ŠUNJIĆ:
Ja ću vam danas pročitat dopis koji su mi dostavili mještani Planinice. „Poštovani gradonačelniče, predsjedniče Gradskog vijeća, poštovani vijećnici. Mještani vlasnici nekretnina na Planinici našli su se u identičnoj situaciji kao i ljudi iz drugih naselja. Bez konzultacija i nama poznatih detalja javne rasprave promijenjen je prostorni plan. U listopadu prošle godine dobili smo informaciju da je na našoj Planinici zamišljeno postavljeno desetina solarnih panela, kojima bi se ovaj pitomi, ali strateški važni prostor, što je posebno bilo važno u zadnjem ratu, bio doslovno potpuno uništen. Dodijeljenim parcelama za solarne elektrane bi se doslovno posve onemogućio pristup našem imanjima, presječene ceste i onemogućen pristup odašiljačima BHRT-a, Mtela i BHanse. Brzo smo se organizirali i na sastanku dobili plebisticarnu  potporu mještana i vlasnika zemlje na Planinici za poteze da se ovaj prijepor riješi, održali smo više desetaka sastanaka od županijskih ministarstava, gradske uprave, vijećnika i političkih stranaka. U međuvremenu smo se uključili u projekt koji se odvija pod kišobranom CCI-a, a čiji je cilj bio spriječiti nezakonite i štetne poteze. Moramo priznat da smo na kraju ipak postigli zadovoljavajuće rješenje, najvažnije je za nas bio dogovor koji smo postigli s mostarskim gradonačelnikom Marijom Kordićem i investitorom „Energo Mi“. Gradonačelnik Kordić je otvoreno poručio kako se neće graditi nijedna od fotonaponskih elektrana koje ugrožavaju naše interese i tako je na kraju sve bilo, zbog čega zahvaljujemo gosp. Kordiću. Uspjeli smo s Planinice skinuti čak 12 polja za solarne elektrane. Investitor čiji objekti ne ugrožavaju naše interese  obećao je ispuniti naše prijedloge. Naš je zahtjev da se napravi izmjena Prostornog plana Grada Mostara te da se sporne lokacije zauvijek izbrišu, kako se ubuduće ne bi ponovno morala voditi gerilska akcija prema drugim zahtjevima. Isti se stav odnosi i prema svim drugim projektima, bilo da su u pitanju energetske ili komunikacijske naravi, koji se naravno planiraju raditi. Mi smo oštro protiv i spremni smo ponovno se suprotstavit ukoliko se pokuša narušiti Planinica, interes njenih mještana i vlasnika imovine.“
Uz ovo ću  priložiti i kartu koju su oni dostavljali, od planiranih elektrana i one elektrane koje su neprihvatljive, a ove za koje su postigli dogovor sa investitorom su zaokružene, tako da imate to kod sebe.

Zatim je vjećnik Silvio Bubalo iznio mišljenje stanovnika naselja gdje gdje su prostornim planom odnosno njegovim izmjenama i dopunama predviđenje solarna  postrojenja s posebnim naglaskom na lokalitet Međina.

SILVIO BUBALO:
Ja ću pričati o Međinama, zašto, zato što sam ja na prošloj sjednici već pričao o tome, odnosno taj lokalitet gore Polog-Međine-Mikuljača, tada sam se dotakao i Planinice,  drago mi je da se na Planinici po riječima kolege Šunjića riješilo, to je dobro. S obzirom da se točka zove analiza utjecaja na životnu sredinu, da ne čitam cijelo ime, ja ću krenut sa dvije stvari koje trebamo analizirati vezano za Međine. Znači po ovoj studiji „Hrvoje Požar“, lokacija SE6 Polog Donji, istok Međine, eliminisana je iz daljnje analize ocjenjivanja zbog konfiguracije terena, odnosno smještaja na nagetom terenu u smjeru jug-jugozapad. Točno nam ljudi rekli tu ne smijete radit, mi točno tu radili, znači to je kršenje jedine važeće tadašnje analize koja je bila, odnosno studije „Hrvoje Požar“. Tu smo je odmah u startu prekršili. Gdje smo drugi put prekršili što se tiče Međina ovu „Hrvoje Požar“, izgradnjom solara na području Međina, odnosno Mikuljače ušlo se u strogo zaštićeno vodozaštitno područje izvorišta rijeke Radoblje. To je voda za piće svih nas i točno ćemo svi osjetiti posljedice izgradnje solara gore. Kao prvo, studija točno navodi solari na ravno, vjetroeletkrane mogu i na brdo. Šta smo mi uradili, stavili solare direkt na brdo, izlazite li vi iz grada, dolazite li u grad, pa napravili smo ruglo i nakaradu. Ulazim u grad južna strana ugledam Rašku Goru muka mi dođe, muka mi u stomaku kad vidim kako je razvaljeno brdo i nageto prema dole. Bit će tu posljedica vidjeli smo neki dan urušavanje u Bijeloj. Međine, ulaziš ovamo od Širokog ili Čitluka, Međine-Miljkovići, katastrofa prvo za vidit, pa
ima razlog što su ljudi napisali da idemo dole solare, a mi ih nakrivimo i šta nam se desi, desi nam se poplava u Međinama. U Međinama točno navedeno radi toga, toga, toga i toga desit će se to i to, desi se, šta ćemo sad, šta ćemo sad, ko će odgovarat!? Studija „Hrvoje Požar“ točno definira 7 makro lokacija za solare i kaže u daljnjem tekstu, „što predstavlja relativno mnogo lokacija u odnosu na ukupno područje Grada Mostara“, znači 7 je puno. Mi 2022. radimo izmjene  i dopune ove za energetske objekte, mi dodamo 20, bez studije da naglasim jer je studija rekla ne, a mi smo izmijenili bez studije!? Ja pretpostavljam, ne znam, da je vjerojatno neđe sad u izradi neka studija koja će pokriti ovo što je urađeno, jeli izašla, „Ipsa“ jeli, ma ja normala, nisam ni očekivao bolje. Što se tiče Međina, opet se vraćam, tražio sam putem e-maila da mi se dostave potpisi od svih područja, ovih svih mjesnih zajednica koliko ih je bilo, evo ih, ima ko hoće može dobit. Što se tiče potpisa koji se spominju za solare na Međinama, znači ljudi su rekli slobodno reci imenom i prezimenom kako je skupljano, ko je skupljao, na koji način i zašto. E ovako što se tiče Međina, kaže ovamo 112 za, pa se pojavljuje 98 protiv, to je 210 kad ja saberem a sve skupa živi 113 ljudi gore. Živi i ima ljudi da se razumijemo koji su prvi susjedi, zakon o upravnom postupku kaže prvi susjed, možeš imat gore zemlju, možeš imat zemlju, ne moraš živit tu, ali je tvoja zemlja, znači mogu potpisati ljudi koji trenutno nisu fizički gore, fizički da žive ali mogu potpisat jer je njihova zemlja. E gledajte o čemu se radi, ovako kažu svi ti potpisi prvi koji su dati tih 112 dati su za „Pozitron“ jačine 8,9 MW koja nikom nije smetala, udaljena daleko od naselja na ravnom terenu. Za ovo je tim gore građanima, mještanima, obećana izgradnja vodoopskrbnog sustava koja nikad nije urađena. Znači ljudi su u tome dijelu kada je bilo prevareni. Svi potpisi sljedeći 55 kojih je bilo za gore ovih solarnih manjih elektrana, su poslije kopirani, nakon čega-nakon što su ljudi povukli svoje potpise. Imate na tim potpisima fizički točno Armin Dubljević, da ne nabrajam dalje, prekrižio svoje ime, ne daje suglasnost jer je rečeno da im se pravi voda, a ne solara. Zvalo se ljude, „e radimo vodu, treba nam potpis, možeš li potpisat“, ljudi potpisivali, posije ispalo za solare. Svi ti potpisi su poslije korišteni za sve ostale solarne elektrane na području Međina, iako ih ljudi nisu potpisali, to je lako utvrdivo, kopirani i ubačeni u predmete ostalih i oni kažu stoje iza ovoga i žele da se uključe istražni organi, da se utvrdi ko je njihove potpise ubacivao poslije za sljedeće solarne elektrane. Oni su potpisivali za „Pozitron“ i kažu „jesmo potpisali, bili smo prevareni, nama je obećano da je to za vodu“, ali za ostalu nijednu nema nijedan potpis. Vođen tim i raspravom na kolegiju otišao sam na Međine, nije mi bilo teško, otišao sam u Međine i krenuo u skupljanje potpisa. Oni su ovdje rekli 98, ja imam 100, još dvojica su došla novih potpisa koji kažu da su protiv toga. Original mi je gore, kopija je ovdje, ko god hoće dobit će, nije nikakav problem. Znači priča da su ljudi za to da to podržavaju, nije točna, samo se 3 čovjeka bune nije točno, u svakoj od ovih mjesnih zajednica koje smo naveli je preko 100 ljudi, nisu to 3 čovjeka, da se razumijemo ima i njihove krivice što su naivno vjerovali da će im se voda radit, nemojte mislit da nekoga opravdavam, slušali ste Bevandu, evo svi ovi sad koji slušaju Bevandu slušajte, zakon o upravnom postupku prvi susjed mora bit, mora dat suglasnost da bi ti nešto radio, pokrećite upravne sporove svi koji radite to.
Dvije stvari koje smo prekršili, meni je najlakše bilo Međine prezentirat ovdje, zašto, zato što je gore jasno prekršeno sve što je u studiji, a mi smo usvojili izmjene bez nove studije. Dakle, gore je lokacija SE6 Polog Donji, istok Međine, eliminisana u studiji, a dato im da rade, prekršeno. Druga stvar, strogo zaštićeno vodoopskrbno područje, odnosno Radobolja, sve ono što ćemo mi pit, što se gore desi svima će nama doći i našoj djeci, prekršeno jer je dozvoljeno u tome. Mogu oni sljedećom studijom smanjivat vodozaštitno područje, pretpostavljam da će to radit, ali u trenutku 2022. kad smo mi dali to je bilo vodozaštitno područje.

U raspravi po ovoj tački Dnevnog reda učestvovali su Mirza Drežnjak, Marko Novak, Slaven Bevanda, Adela Gosto, Silvio Bubalo, Sanel Žuljević, Slavko Zovko, Boška Ćavar, Adem Macić, Antonio Zelenika, Ibrahim Husnić, Irma Baralija, Tomislav Primorac, Damir Šunjić. Predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić i gradonačelnik Mario Kordić

Nakon rasprave predsjednik Gradskog vijeća  predložio je pauzu od 15 minuta da se predsjednici klubovi zajedno sa savjetnicom Gradonačelnika Radmilom Komadinom konsultuju oko zaključaka po pitanju obnovljivih izvora energije

Poslije pauze ispred većine klubova političkih partija Zaključke je pročitao predsjednik Kluba Koalicije za Mostar, Mirza Drežnjak.

MIRZA DREŽNJAK:
Pročitat ću neke od tih zaključaka koje smo uspjeli usaglasiti sa većinom klubova političkih partija.
Prvi zaključak je, prilikom izrade prostorne osnove, odnosno prostorne osnove koja je već u poodmakloj fazi izrade, odnosno Prostornog plana za period 2021.-2031., stručne službe trebaju definisati konkretne kriterije koji se tiču obuhvata predviđenih za obnovljive izvore električne energije, a koji se odnose na udaljenost obuhvata od naselja, puteva, vodozahvata, susjednih parcela, kao i opšteg zahtjeva da se obnovljivi izvori primarno planiraju na zemljištima lošijeg boniteta. Ove službe će također obaviti i konsultacije sa svim zainteresiranim stranama u postupku donošenja, odnosno pripreme ovog prostornog plana.
Drugi zaključak je, da će se izraditi studija koja će analizirati uticaj fotonaponskih elektrana na životnu sredinu i stanovništvo, koja će se bazirati na principima objektivnosti struke i definisati kriterije za određivanje obuhvata u određenom prostoru, a koju će izraditi stručna ustanova i prezentirati ovom Vijeću.
Treći zaključak je, potrebno je da nadležni odjel Grada Mostara pripremi odluku za Gradsko vijeća koja će definisati posebnu naknadu koja će se ubirati po osnovu korištenja fotonaponskih solarnih elektrana, a koja će se koristiti naravno za infrastrukturne objekte u Gradu Mostaru u obuhvatu elektrana.

Predsjednik Gradskog vijeća dao je Zaključke na usvajanje.
Sa 22 glasa „Za“, „Protiv“ nema i 10 „Suzdržanih“, predsjednik Vijeća je konstatovao da su Zaključci dobili potrebnu većinu.

Vijećnica Boška Ćavar predložila je sljedeći Zaključak

BOŠKA ĆAVAR:
Zatražiti izvještaj i izjašnjenje urbanističkog inspektora o zakonitosti procedura izrade izmjena i dopuna prostornog plana, to je pod 1. Pod 2, zatražiti od poljoprivrednog inspektora da se izjasni da li je zakonito prenamijenjeno poljoprivredno zemljište u građevinsko zemljište za solare. Pod broj 3. zatražiti od inspektora zaštite okoline vezano za šumsko zemljište, zaštitu tla od erozije i zaštite pojasa od erozije. Zatražiti od vodoprivrednog inspektora mišljenje vezano za utjecaje na zaštitu voda.

Predsjednik Gradskog vijeća dao je Zaključke na usvajanje.
Sa 9 glasova „Za“, „Protiv“ nema i 23 „Suzdržana“, predsjednik Vijeća je konstatovao da Zaključci nisu dobili potrebnu većinu.

Sanel Žuljević je predložio sljedeći Zaključak

SANEL ŽULJEVIĆ:
Ja imam zaključak koji su nam dostavili ljudi zbog kojih se ova sjednica održava, kolegica Adela je pokušala to pročitat na kolegiju, ali joj nisu dozvolili, pa ću ga ja sad pročitat i dati na glasanje. Član 1, zadužuje se nosilac izrade prostorno-planske dokumentacije Grada Mostara da pristupi izradi izmjenama i dopunama Prostornog plana Opštine Mostar vezano za elektroenergetske objekte, da se prilikom izrade izmjena i dopuna prostornog plana postupi u skladu sa zahtjevima navedenih u članu 2 ovog zaključka. Navedeni zahtjevi uključuju: da se za područje mjesne zajednice Miljkovići, koju čine naselja Miljkovići i Kozice, izbrišu sva područja markice planirana za elektroenergetska postrojenja, da se obrišu područja markice planirana za elektroenergetska postrojenja unutar I. i II. agro zone, kao i prostorne markice sa šumskog zemljišta bez obzira na vlasništvo na lokalitetu Gubavica i Pijeska, da se u skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave uspostavi mjesna samouprava u Gradu Mostaru i da se tako na zakonit način uključe građani lokalnih zajednica u planiranje i izradu planskih dokumenata kroz javne rasprave u 43 mjesne zajednice Grada Mostara, da se za područje mjesne zajednice Prigrađani izbrišu sva područja markice planirana za elektroenergetska postrojenja koja se nalaze na državnom zemljištu, da se za markice koje se nalaze na privatnom zemljištu pribavi saglasnost svih vlasnika susjednih parcela za izradu istih.
I na lokalitetu Međina, da se za područje mjesne zajednice Polog, naselje Međina, izbrišu sva područja markice planirana za elektroenergetska postrojenja iznad naselja Međine.
Zaključkom se obvezuju vijećnici da će donijeti odluku o izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Mostara u najkraćem mogućem roku, a ne duže od mandata ovog saziva gradskog vijeća.  

Predsjednik Gradskog vijeća dao je Zaključak na usvajanje.
Sa 8 glasova „Za“, 1 „Protiv“  i 22 „Suzdržana“, predsjednik Vijeća je konstatovao da Zaključak nije dobio potrebnu većinu.

Nakon ovoga završena je 41. redovna – tematska, sjednica Gradskog vijeća Grada Mostara.


ZAPISNIČAR                        PREDSJEDNIK   
Marija Soldo                      Salem Marić